PREMA studiji UN-ovog programa za okoliš, nacionalni planovi za smanjenje emisija ugljika daleko su ispod onoga što je potrebno za sprječavanje opasnih klimatskih promjena.

Njihovo izvješće o jazu emisija kaže da obećanja zemalja neće uspjeti održati ciljeve za smanjenje globalne temperature u ovom stoljeću.  Analiza Unepa sugerira da bi se Zemlja mogla zagrijati za oko 2.7 stupnjeva, što bi moglo imati razorni utjecaj. 

"Da bismo ograničili globalno zagrijavanje na 1.5 Celzijevih stupnjeva, imamo osam godina da gotovo prepolovimo emisije stakleničkih plinova: osam godina da napravimo planove, uspostavimo politike, implementiramo ih i na kraju ostvarimo smanjenja", poručili su iz Unepa. "Sat glasno otkucava" dodali su.

Ipak, postoji nada da se, ako se ostvare dugoročni ciljevi, temperature mogu značajno obuzdati. 

"Ovo je još jedan gromoglasan poziv na buđenje", rekao je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres samo nekoliko dana prije otvaranja COP26 u Glasgowu. 

Emisije štetnih plinova su prošle godine bile na novom vrhuncu unatoč pandemiji. 

Neuspjesi političkih čelnika

Guterres vjeruje da rezultati izvješća naglašavaju neuspjehe političkih čelnika. 

"Jaz u emisijama štetnih plinova rezultat je jaza u vodstvu. Ipak, lideri još uvijek mogu napraviti prekretnicu u zeleniju budućnost umjesto prijeći granicu koja vodi u klimatsku katastrofu", rekao je Guterres sugerirajući kako u izvješću postoji tračak nade. 

Oko 50 zemalja i članice Europske unije obećale su postići nultu stopu svih emisija stakleničkih plinova. 

Analiza Unepa otkriva da bi, ako bi se ovi planovi u potpunosti implementirali, to moglo smanjiti porast temperature za 0.5 stupnjeva do 2100. godine.

To bi snizilo globalnu temperaturu na 2.2 stupnja, što bi izazvalo dramatične i smrtonosne posljedice zatopljenja, ali bi bio korak u pravom smjeru odakle svijet trenutno ide.

Studija: Najbogatiji emitiraju veći ugljični otisak nego siromašni

Najbogatiji ljudi onečišćuju planet više nego siromašni i protiv njih bi trebalo poduzeti ciljane mjere, preporučuje se u studiji koju je objavio World Inequality Lab (WIL) nekoliko dana do Svjetske konferencije o klimi COP26 u Glasgowu.

Razine emisija ugljika ove godine otprilike su jednake pretpandemijskoj godini.

Svaka osoba u skupini 1 posto najbogatijih na svijetu emitirala je 110 tona CO2 u 2019., stoji u studiji koju je vodio ekonomist Lucas Chancel, sudirektor WIL-a, Škole ekonomije u Parizu.

Kumulativno, to je 17 posto svjetskih emisija CO2 ove godine. Te emisije rezultat su ponašanja u potrošnji i ulaganjima te kategorije stanovništva, navodi WIL.

Tako je 10 posto najbogatijih na svijetu odgovorno za polovicu emisija CO2 na planetu. Na suprotnoj strani je polovica najsiromašnijeg stanovništva svijeta koja je u prosjeku emitirala 1.6 tona ugljika po osobi, odnosno 12 posto svjetskih emisija.

"Snažna nejednakost postoji u doprinosu klimatskom problemu", kaže Lucas Chancel i ocjenjuje da "gradijent prihoda i baštine objašnjava velik dio nejednakosti" u emisijama CO2.

Ponašanje pojedinaca

Osim najbogatijih ljudi na svijetu, i najrazvijenije zemlje proizvode veći ugljični otisak kada se uzmu u obzir proizvodi koji se izrađuju u inozemstvu i uvoze u te države.

Europa, koja je posebno istaknuta u ovoj studiji, ako se uključe emisije ugljika proistekle iz takvih proizvoda, odgovorna je za 25 posto emisija.

Izvješće predlaže rješenja pa tako smatra da bi u političkom odlučivanju trebalo voditi računa o ponašanju pojedinaca.

To je moguće učiniti porezima na ulaganja u djelatnosti koje onečišćuju i temelje se na fosilnim gorivima, pa bi se mogli uvesti progresivni porezi, na primjer na kupnju dionica kompanija koje se bave djelatnostima koje nisu usmjerene zelenoj ekonomiji. 

Oporezivanje najvećih zagađivača treba revidirati, smatra Lucas Chancel, pa spominje "uvođenje progresivnih ekoloških poreza na bogatstvo".

"Takav instrument mogao bi biti politički održiviji nego što je porez na potrošnju ugljika koji teško pogađa ljude s niskim dohotkom, a ne uspijeva smanjiti emisije najbogatijih". 

UN-ovo izvješće: U Aziji u 2020. evidentirana najtoplija godina u povijesti

U godišnjem izvješću Svjetske meteorološke organizacije (WMO) Ujedinjenih naroda pod nazivom "Stanje klime u Aziji" upozorava se da je klimatskim promjenama dosad pogođen svaki dio te regije.

"Ekstreman utjecaj vremenskih i klimatskih promjena širom ovog kontinenta u 2020. godini je rezultirao smrću više tisuća ljudi, utjecao je na raseljavanje milijuna ostalih, stajao je više stotina milijardi dolara te je istodobno nanio težak udarac infrastrukturi i ekosustavima", stoji u priopćenju WMO-a.

"Održivi razvoj je ugrožen, suočeni smo s nesigurnošću kada su posrijedi hrana i pitka voda, kao i sa zdravstvenim rizicima i sve očitijim rastućim uništenjem okoliša."

Veliki gubici

Izvješće je objavljeno samo nekoliko dana prije početka COP26, UN-ove konferencije o klimatskim promjenama koja će se održati u Glasgowu od nedjelje 31. listopada do 12. studenoga.

U izvješću se iznose i podaci o ukupnim godišnjim prosječnim gubicima povezanim s opasnostima što ih sa sobom nose klimatske promjene. Procjenjuje se da je Kina pretrpjela gubitak od oko 238 milijardi dolara, a slijede Indija s gubitkom od 87 milijardi dolara, Japan s 83 milijarde dolara i Južna Koreja s 24 milijarde dolara.

No kada se u obzir uzme veličina ekonomije zemlje, očekuje se da će prosječan godišnji gubitak iznositi čak 7.9 posto bruto domaćeg proizvoda za Tadžikistan, 5.9 posto za Kambodžu i 5.8 posto za Laos.

Dugoročno raseljavanje

Predviđa se da će porast temperature i vlage rezultirati i efektivnim gubitkom radnih sati na otvorenom na cijelome kontinentu, s potencijalnim troškovima koji bi mogli iznositi više milijardi dolara.

"Vremenske i klimatske promjene, posebno poplave, oluje i suše, ostavile su goleme posljedice u brojnim državama regije. Sve navedene promjene zajedno uvelike utječu na dugoročni održivi razvoj", rekao je šef WMO-a Petteri Taalas.

Uočili smo da je raseljavanje stanovništva, koje je povezano s klimatskim promjenama u Aziji, dugoročno jer se ljudi ne mogu vratiti kućama, stoji u izvješću.

Katastrofalni vremenski uvjeti

U 2020. godini poplave i oluje utjecale su na živote oko 50 milijuna stanovnika Azije, što je rezultiralo s više od 5000 smrtnih ishoda.

U izvješću se ističe da je ta brojka niža od godišnjeg prosjeka u posljednja dva desetljeća (158 milijuna stanovnika pogođenih vremenskim i klimatskim promjenama i oko 15.500 smrtnih ishoda) "i dokaz je uspješnog funkcioniranja sustava ranog upozoravanja u brojnim azijskim državama".

U najtoplijoj dosad evidentiranoj godini u Aziji zabilježena je srednja temperatura koja je bila za 1.39 stupnjeva Celzija iznad prosjeka u odnosu na razdoblje od 1981. do 2010.

Sibirski grad Verhojansk ovog je ljeta postavio temperaturni rekord s 38 Celzijevih stupnjeva. To je najviša ikada dosad zabilježena temperatura na području sjeverno od Arktičkog kruga.

Nestanak ledenjaka

U 2020. prosječne temperature površine mora dosegle su rekordno visoke vrijednosti u Indijskome, Tihom i Arktičkom oceanu.

U izvješću stoji da temperature površine mora i zagrijavanje oceana u području Azije rastu i više od globalnog prosjeka te da su se zagrijale više nego trostruko od prosjeka u odnosu na Arapsko more i dijelove Arktičkog oceana.

Satelitske snimke pokazuju da je nakon ljetnog otapanja minimalni opseg arktičkoga morskog leda u 2020. godini bio drugi najniži od 1979. godine.

Na Tibetanskoj visoravni i na Himalaji još uvijek se nalazi oko 100.000 četvornih kilometara ledenjaka, što je najveća količina leda izvan polarnih regija. Ondje izvire 10 glavnih azijskih rijeka.

"Povlačenje ledenjaka se ubrzava. Predviđa se da će se masa ledenjaka do 2050. smanjiti za 20 do 40 posto, što će bez sumnje utjecati na život i sredstva za život oko 750 milijuna ljudi u regiji", navodi se u izvješću.

Spomenute promjene imaju goleme posljedice na globalnu razinu mora, na regionalne hidrološke cikluse i na opasnost od klizišta i lavina.

Četvrtina azijskih šuma mangrova, stabala vrlo otpornih na morsku sol, nalazi se u Bangladešu, no broj mangrova izloženih tropskim olujama u toj zemlji u razdoblju od 1992. do 2019. smanjio se za 19 posto, stoji u izvješću WMO-a.

Sir David Attenborough: Ako sada ne djelujemo, bit će prekasno

Sir David Attenborough također je poslao upozorenje uoči klimatskog summita COP26 u Glasgowu. 

"Ako sada ne djelujemo, bit će prekasno. Najbogatije nacije imaju moralnu odgovornost pomoći najsiromašnijima na svijetu. Bilo bi katastrofalno da ignoriramo njihove probleme. Svaki dan u kojem ne učinimo nešto po tom pitanju je izgubljen dan", rekao je Attenborough. 

Kaže da je UN-ovo istraživanje dokazalo kako on i drugi nisu "dizali buku oko ničega" te da su rizici stvarni. 

"Ono što su klimatski znanstvenici govorili 20 godina i ono o čemu smo izvještavali nije bila lažna uzbuna. Stvari se pogoršavaju", kaže. 

Odlučujuće desetljeće

Njegov poziv na hitan odgovor odražava najnoviju znanstvenu procjenu da se globalne emisije ugljika moraju prepoloviti najkasnije do 2030. kako bi se izbjegli najgori utjecaji porasta temperatura.

Zato se nadolazeće godine opisuju kao "odlučujuće desetljeće" i zato su sada razgovori na COP26 tako ključni za postavljanje svijeta na sigurniji put.

Kako stvari stoje, predviđa se da će emisije nastaviti rasti umjesto da počnu padati, a Sir David je zvučao ogorčenije nego prije.

"Bit će prekasno ako sada ne djelujemo, moramo to učiniti sada", kaže.