Novo istraživanje: Broj izbjeglica u Europi utrostručit će se zbog globalnog zatopljenja

Novo istraživanje: Broj izbjeglica u Europi utrostručit će se zbog globalnog zatopljenja

Foto: FAH

BROJ osoba koje su zbog posljedica klimatskim promjenama primorane tražiti azil u Europi do kraja stoljeća će se utrostručiti, prenosi portal The Independent.

Otkrili su to istraživači na Kolumbijskom sveučilištu u novom istraživanju objavljenom u časopisu Science. Prema njihovim predviđanjima, broj tražitelja azila u zemljama EU-a 2100. godine utrostručit će se u odnosu na početak tisućljeća.

"Europa je već podijeljena"

U jeku migrantske krize u Europi 2015. godine, mnoštvo ljudi svoje domove napustilo je zbog klimatskih nepogoda poput suša. Globalno zagrijavanje znatno povećava opseg elementarnih nepogoda.

"Europa je već podijeljena po pitanju broja izbjeglica koji može primiti", izjavio je autor istraživanja profesor ekonomije Wolfram Schlenker.

Iako izravne posljedice globalnog zatopljenja najjače osjećaju "siromašnije zemlje u vrućim regijama", Europa osjeća neizravne posljedice u vidu vala tražitelja azila.

Schlenker i kolega Anouch Missirian otkrili su da se izgledi da će se stanovništvo neke zemlje odlučiti na migraciju povećavaju kako temperature rastu i postaju nepogodne za uzgoj usjeva.

Zbog toga će najteže biti pogođene upravo zemlje koje već imaju vruću klimu.

660.000 novih izbjeglica godišnje

Istraživači su istražili na koji način vremenske varijacije u 103 zemlje "izvora", poput Bangladeša ili Eritreje, utječu na broj tražitelja azila u Europi.

Između 2000. i 2014. godine iz tih zemalja u Europu je godišnje pristizalo 351.000 zahtjeva za pružanje azila.

Istraživači su te podatke kombinirali s projekcijama budućeg globalnog zatopljenja kako bi procijenili promjene u dotoku imigranata do kraja stoljeća.

U najboljem scenariju tzv. "sporog zagrijavanja", u kojem se predviđa da će se emisije stakleničkih plinova smanjiti, broj tražitelja azila podigao bi se za 28 posto, što bi značilo dodatnih 98.000 zahtjeva za azil godišnje.

Prema najgorem scenariju, u Europi će do kraja stoljeća azil svake godine tražiti 660.000 ljudi više nego do sada.

Pariški sporazum je odgovor na problem

"Klimatske promjene pogoršavaju postojeće društvene probleme i stvaraju nove", kazala je Emily Shuckburgh sa Sveučilišta u Cambridgeu.

Schlenker naglašava da na migraciju ljudi utječu brojni faktori, no najnovije istraživanje dokazuje važnost strategija za kontroliranje klimatskih promjena.

Nova analiza pokazuje da bi se pritisak novog vala tražitelja azila smanjio kada bi se zemlje svijeta obvezale na ograničavanje globalnog zagrijavanja na ispod 2°C, kako i stoji u Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama.

"Moramo planirati i pripremiti se"

Mnoge europske zemlje na negativan način su reagirale na pojačan dotok izbjeglica posljednjih nekoliko godina.

Zemlje poput Njemačke prihvatile su znatan broj azilanata, no većina zemalja pokazala se nespremnima nositi s tako velikim brojem migranata.

Schlenker smatra da će novo istraživanje doprinijeti stvaranju "sustava ranog upozorenja", kako

bi se zemlje stigle pripremiti za novi val doseljenika.
"Za kontroliranje stalnog dotoka azilanata bit će nam potrebne nove institucije i sistemi", smatra Solomon Hsiang s Kalifornijskog sveučilišta.

"Nedavno europsko iskustvo dokazuje da i domaćini i izbjeglice plaćaju visoku cijenu radi naše nepripremljenosti. Moramo planirati i pripremiti se", kaže Hsiang.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara