PREMA najnovijem istraživanju, u narednih nekoliko desetljeća gotovo 80% gradova proći će kroz dramatične i potencijalno katastrofalne promjene, piše The Guardian.

London će do 2050. imati klimu sličnu onoj u današnjoj Barceloni. Mada će se ta vijest nekim stanovnicima Velike Britanije učiniti privlačnom, problem je u tome što će takvo povećanje temperatura pratiti i jake suše.

Madrid bi pak kroz tri desetljeća mogao, u klimatskom smislu, izgledati kao današnji Marakeš, a Stockholm kao Budimpešta, prema izvješću međunarodnog istraživačkog instituta Crowther lab.

Diljem svijeta, gradovi sjeverne polutke koji trenutno imaju umjerenu ili hladnu klimu, u budućnosti će klimatski nalikovati gradovima koji su 1000 kilometara bliže ekvatoru.

Tako će Moskva 2050. godine najvjerojatnije imati klimu sličnu onoj u današnjoj Sofiji, a Seattle sličnu onoj u San Franciscu. New York će vjerojatno imati ljeta i zime kakve danas ima Virginia Beach.

Što će biti s Hrvatskom?

Na žalost, prema interaktivnoj karti Crowther laba, područje Balkana i Mediterana doživjet će jedno od najviših povećanja temperatura. Najviše temperature u Zagrebu, tijekom ljetnih mjeseci, bit će čak 7,3 stupnja više od današnjih najviših temperatura; što je informacija koja je vrlo zabrinjavajuća.

Sloveniji će biti još gore. Za Ljubljanu se predviđa porast najviših ljetnih temperatura za 8 stupnjeva Celzijevih.

Beograd i Novi Sad imat će porast najviših temperatura od 7,9 stupnjeva.

Ako su se neki poveselili

Prije nego što se povesele oni željni sunca i lijepog vremena, treba napomenuti kako će takva klima uzrokovati globalnu nestašicu zaliha pitke vode, a europske ljetne temperature, koje već sada znaju biti vrlo visoke, bit će prosječno za još 3,5 stupnja više.

Istraživači upozoravaju da će petina velikih gradova, uključujući Džakartu, Singapur i Kuala Lumpur, imati takve klimatske uvjete kakvih danas nema ni u jednom gradu na svijetu.

"To su uvjeti života u gradu, kakvih danas nema na cijeloj našoj planeti“, rekao je Tom Crowther, osnivač Crowther Laba.

"To znači da nas čekaju novi politički i infrastrukturni izazovi s kojima se nikada prije nismo suočili", dodao je.

Nije predviđanje, već ilustracija

Klimatologinja Friederike Otto, zamjenica ravnatelja Instituta za promjene u okolišu na Sveučilištu Oxford, koji nije bila uključena u ovo istraživanje, upozorila je kako rezultate ove studije, zbog prevelikog broja uključenih varijabli, ne bi trebali gledati kao na predviđanje, već “samo kao na ilustraciju“.

“Ovo je koristan način za razmišljanje izvan okvira, ali ovo izvješće ne predviđa budućnost Londona. Može se, na primjer, dogoditi da će kišno razdoblje u zimskim mjesecima u Londonu utjecati na klimu na suprotan način od takvog razdoblja u Barceloni“, objasnila je.

S druge strane, Mike Childs, voditelj znanstvenog odjela organizacije Prijatelji Zemlje, smatra kako bi političari ovo izvješće trebali uzeti vrlo ozbiljno.

"Ovo istraživanje pokazuje kako će izgledati život u gradovima diljem svijeta ako političari nastave biti inertni po pitanju klimatskih promjena“, rekao je Childs.

“Danas većinom samo mladi ljudi izlaze na ulice zbog nedjelovanja političkih struktura i straha od klimatskih promjena, no ovo izvješće pokazuje da bi svi stanovnici svijeta mlađi od 50 godina trebali biti jednako zabrinuti. Naime, život u mnogim gradovima mogao bi postati nepodnošljiv do 2050. godine”, dodao je.