koronavirus

Novu vladu čekaju problemi. Ili će privatizirati državne firme ili dizati poreze

Novu vladu čekaju problemi. Ili će privatizirati državne firme ili dizati poreze
Foto: 123rf

DRŽAVNA blagajna koju je ispraznila koronakriza bit će jedan od najvećih izazova za novu hrvatsku vladu koja će se formirati nakon ljetnih izbora.

Koronakriza je, naime, jedan od najvećih udara na državne financije dosad. Pokazao je to i nedavni rebalans proračuna, u kojem je iznos proračunskoga manjka dosegnuo 25,3 milijardi kuna. Pad prihoda države je ogroman, dok su troškovi održavanja sustava ostali veliki. Stručnjaci, pak, tvrde da će stanje u nastavku godine biti još i gore.

Malo manevarskog prostora

"Neće tu biti puno slobodnog hoda. Novu vladu čeka i novi rebalans, koji će najvjerojatnije biti na jesen. Volje za reformama baš i nema, dok će izdaci za zdravstvo i socijalu rasti, kako bi se sanirale štete od krize izazvane koronavirusom", upozorava za Index Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.

Dodaje kako će proračunski manjak na kraju godine biti i veći od onoga koji je vlada na odlasku zapisala u nedavnom rebalansu proračuna. Stoga će glavno pitanje biti kako zakrpati ogromnu proračunsku rupu.

Naravno, dio potrebnog novca dobit ćemo i od EU, kao i od zaduženja, no glavni potezi ipak će se morati vući na ovdašnjem terenu. U praksi, to znači da će nova vlada, iz kojeg god tabora se formira, imati izbor između povećanja poreza, što već preporučuju pojedini svjetski analitičari, i ubrzanja privatizacije, koja je posljednjih godina u Hrvatskoj zamrla.

Imamo prevelike poreze

Lovrinčević pritom smatra da bi naglasak trebao biti na privatizaciji, a ne na uvođenju novih poreza, iako nema sumnje da će rasti pritisak da se uvedu ili povećaju pojedini porezi, posebno kada je riječ o oporezivanju kapitala i nekretnina. Međutim, dodaje naš sugovornik, Hrvatska je već sada jako oporezovana ekonomija i tu nekog velikog prostora za rast poreznog opterećenja nema.

„Porezi na rad su veliki i sigurno se neće povećavati. I porezi na potrošnju - PDV i trošarine, veliki su, pa ni tu ne vidim prostora za neki značajniji rast. Ostaju, dakle, prihodi od privatizacije, od kojih bi Hrvatska mogla dobiti dosta novca kada živnu tržišta“, ocjenjuje Lovrinčević.


D. Novotny

Energetski i prometni sektor najizgledniji kandidati za "bubanj"

Najizglednije kandidate za prodaju vidi u energetskom sektoru, za koji postoji i interes ulagača. Tu je i mogućnost prodaje ili davanja u koncesiju autocesta. U biti, ističe Lovrinčević, radi se o istim dilemama s kojima se Hrvatska suočavala i u posljednjoj recesiji. Razlika je samo u tome što su uvjeti danas drukčiji.

I Damir Novotny, ekonomski analitičar, smatra da bi proračunsku rupu koju će ostaviti koronakriza trebalo zakrpati prije svega privatizacijskim prihodima.

"Ne očekujem da će se nova vlada odlučiti za povećanje poreza, to bi samo produbilo krizu. Proračunski manjak može se dijelom pokriti novim zaduženjima, ali to će značiti i rast javnoga duga. Stoga će se nova vlada vjerojatno okrenuti prodaji udjela u državnim poduzećima, kojih ionako ima jako puno", smatra Novotny.

U tom slučaju, kaže, na privatizacijskom meniju bi se mogli naći udjeli u HEP-u, o čemu se već svojedobno govorilo, ili u HAC-u. Interes ulagača za tim tvrtkama svakako postoji, a bio je vidljiv i kada su vlade najavljivale i razmatrale početak privatizacije HEP-a ili davanja HAC-a u koncesiju. No u Hrvatskoj država još ima u vlasništvu - djelomičnom ili potpunom - velik broj tvrtki. U toj kategoriji je, primjećuje Novotny, i Hrvatska pošta, ali i manjinski vlasnički udio u Podravki. Konačno, država je u Hrvatskoj još uvijek vlasnik i pojedinih hotela i odmarališta.

Ž. Lovrinčević

Što će državi vlasništvo u hotelima i toplicama?

"Zašto bi vlada držala vlasnički udio u Podravki? I što će državi i županijama vlasništvo nad toplicama?!" pita se Novotny.

Ističe kako ne zagovara prodaju infrastrukture, već tvrtki koje pružaju određene robe i usluge. Za to su zainteresirani i mirovinski fondovi, kao i ostali ulagači. K tome, izlistavanje tih tvrtki na burzi potaknulo bi uspavano hrvatsko tržište kapitala.

Lovrinčević dodaje da će nova vlada morati dovesti u red javne financije i zbog međunarodnih institucija i rejting-agencija, kao i zbog ulaska u proces pristupanja eurozoni. Velik javni dug tome ne bi pomogao, a pri izboru između povećanja poreznog opterećenja i ubrzanja privatizacije bolji je izbor, kaže, ovo drugo.

"U cijelom će svijetu doći do porasta javnoga duga, to je odgovor na pandemiju koronavirusa. Sigurno je i da zemlje neće žuriti u brzu fiskalnu konsolidaciju dok im se gospodarstva ne oporave, a to je proces koji bi mogao trajati i cijelo desetljeće. To je otprilike situacija kao nakon Drugog svjetskog rata. Što se Hrvatske tiče, ona će vjerojatno krenuti u brže usvajanje eura kao svojevrsnog oblika zaštite od ovakvih šokova, a za to će morati smanjiti javni dug, koji će ove godine prilično porasti", zaključuje Lovrinčević.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara