NSK obilježila svoj dan novom digitalnom uslugom

NACIONALNA i sveučilišna knjižnica (NSK) obilježila je svoj dan svečanošću na kojoj je predstavljena nova usluga korištenja izvora knjižnice temeljena na bežičnoj tehnologiji.

Svečanosti kojoj su nazočili brojni uglednici kulturnog, znanstvenog i javnog života Hrvatske, Grada Zagreba i diplomatskih krugova dodijeljene su nagrade Matko Rojnić i priznanja NSK-a.

Ministar znanosti i tehnologije Gvozden Flego čestitao je visoki rođendan NSK-a i kazao da su knjižnice hramovi mudrosti koji se nalaze na početku novog unutrašnjeg restrukturiranja u elektroničkom dobu, čime se otvaraju njihove nove mogućnosti i izazovi.

Glavni ravnatelj NSK-a Josip Stipanov najavio je da će knjižnica uskoro početi s digitalizacijom hrvatskih knjižničnih fondova, čime će sve više omogućiti hrvatskom društvu korištenje suvremenih izvora znanja.

Nagrade M. Rojnić dodijeljene su Voditeljici odjela za zaštitu knjižne građe NSK-a Ireni Medić i umirovljenom Šimi Juriću dugogodišnjem voditelju Zbirki rukopisa i starih knjiga.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Organizatori ´Bežičnog interneta u NSK´, predstavnici NSK-a i Hrvatske akademske istraživačke mreže (Carnet), izjavili su da ta jedinstvena usluga u Europi nudi korisnicima slobodan put do elektroničkih izvora Knjižnice te interneta. Korisnicma stoji na raspolaganju tridesteak prijenosnih računala koje mogu koristiti pod krovom NSK-a.

NSK svoj dan slavi 22. veljače, na dan kad je 1483. tiskana prva hrvatska knjiga ´Misal po zakonu Rimskog dvora´.

Sveučilišna knjižnica obilježit će 2006. četiri stoljeća svoga postojanja, smatrajući svojim početkom dan kada su isusovci na Gradecu formirali rezidenciju i gimnaziju.

NSK prikuplja i čuva pisano i tiskano kulturno nasljeđe Hrvatske, oslanjajući se na obvezni primjerak koji omogućuje pripremu hrvatske bibliografije. Također, prikuplja građu čiji je autor Hrvat (neovisno o tome gdje je izašla i na kojem jeziku), te one napisane hrvatskim jezikom (bez obzira na mjesto izdavanja/tiskanja i nacionalnost autora), kao i inozemnu literaturu o Hrvatskoj i Hrvatima.

Opća i posebne informacijske zbirke obogaćuju se najznačajnijim djelima svjetske literature, dok Knjižnica dio svoje sveučilišne uloge ispunjava nabavom inozemne znanstvene i stručne literature, uvažavajući potrebe svih sveučilišta u Hrvatskoj.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara