NJEMAČKA, prema planu koji je zacrtala bivša kancelarka Merkel, početkom ove godine zatvara posljednju nuklearnu elektranu. Što Hrvatska treba naučiti iz ovog njemačkog primjera i kako se postaviti ubuduće? O tome je za HRT govorio dr. Tonči Tadić, nuklearni fizičar i hrvatski predstavnik u EURATOM-u.

Je li Njemačka "pucala sebi u noge" zbog sankcija Rusiji kada je riječ o uvozu ruskog plina? Uvoz iz Rusije procjenjuje se na 40 posto. Protiv prebrzog gašenja nuklearki bila je gotovo cijela njemačka javnost, ali i politika - od desnih do lijevih stranaka.

"Njemačka često reagira panično"

"Njemačka često reagira panično. Tako je prije par mjeseci bila opća panika otkud će nabaviti plin da bi im sada skladišta bila popunjena 100 posto, grade LNG terminale i osiguravaju alternativne pravce. Cijelu tu priču treba gledati s rezervom. Glavni pucanj je bio 2011. kada je Merkel odlučila kompletno pogasiti nuklearke i orijentirati se kompletno na ruski plin.

Njemačka je u tom trenutku od fosilnih goriva dobivala jednu trećinu električne energije. Preostale tri nuklearke, od ukupno 16 koje su imali, su davale polovicu onoga što se dobiva od plina. Sad zamislite što bi bilo da nije napravila taj potez već da je svih 16 nuklearki ostalo u pogonu, ovih problema ne bi bilo", rekao je Tadić.

"Važno je imati energetski miks"

Naglasio je kako je važno uvijek imati energetski miks.

"Cijela priča je besmislena jer EU ako do konca stoljeća želi pomoći planeti, smanjiti emisiju CO2, mora ići na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, a s druge strane od nove generacije nuklearki i fuzije. Sami novi izvori nas neće izvući", istaknuo je Tadić.

"Kad pogledate studiju Međunarodne energetske agencije iz 2020. onda vidite da je kWh iz nuklearki koje duplo rade tipa Krško daleko jeftiniji od kWh iz solarne ili vjetroelektrane, a otprilike tri do pet puta jeftiniji od kWh iz solarne elektrane na nečijem krovu. To su elementarne činjenice koje svi živi znaju. To ne govorim ja. Radi se o paralelnoj studiji provedenoj u svim zemljama svijeta. Što je Hrvatska iz svega toga naučila? Da moramo imati energetski miks i jednu uravnoteženu energetsku sliku", rekao je Tadić.

"Mi 17 posto svoje električne energije dobivamo iz Krškog, kamoli sreće da imamo još jedan blok i da dobijemo još toliko. Otprilike 30 posto dobivamo iz naših hidrocentrala, otprilike 7 posto iz vjetra i otprilike 4 posto iz solara. Ostatak moramo polako supstituirati s nečim daleko zelenijim", dodao je Tadić.