PROŠLOGA tjedna identificirana je varijanta covida-19 s puno mutacija, za koju je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) rekla da je zabrinjavajuća.

Novi soj dobio je ime omikron, a ubrzo je zabilježen u više zemalja, uključujući Njemačku i Veliku Britaniju. Dakle, situacija s novom varijantom se počela brzo razvijati te je izazvala zabrinutost diljem svijeta.

No, problem je u tome što još nemamo jasan uvid u to koliko je taj soj zarazan ili opasan, što znači da nitko nema potpunu sliku o tome što se može i treba učiniti u ovome trenutku.

Opasnost zbog velikog broja mutacija

Ono što je poznato jest to da omikron ima mutacije koje mu potencijalno mogu omogućiti brže širenje među populacijom, što se sada i događa u Južnoj Africi, piše BBC.

Također ima mutacije zbog kojih bi mogla biti smanjena učinkovitost cjepiva. WHO navodi da postoji i veći rizik od ponovne infekcije nego kod drugih varijanti.

No, mi još uvijek ne znamo koliko je ovaj soj uistinu zarazan i ne znamo izaziva li teže simptome bolesti. Također nam nije poznato što će se stvarno dogoditi kada se omikron ove jeseni suoči s raširenim programom cijepljenja i stečenim imunitetom.

Britanska vlada je stoga odlučila testirati sve koji dolaze u Ujedinjeno Kraljevstvo, izolirati kontakte onih koji su zaraženi ovom varijantom, pojačati program booster doza i ponovno uvesti obavezno nošenje maski na nekim javnim mjestima.

BBC piše kako je jasno da ove mjere neće spriječiti pristizanje novih slučajeva infekcija omikronom ili njegov opticaj u zajednici jer je on već stigao u Europu i sve više zemalja bilježi prve slučajeve tog soja virusa. Ako se radi o zaraznijoj varijanti, ona će na kraju ipak probiti uvedene mjere ograničenja.

Kad je riječ o Britaniji, ta zemlja ionako bilježi porast slučajeva covida s u prosjeku više od 40.000 novih infekcija dnevno, a broj R. koji pokazuje koliko njih može zaraziti jedna inficirana osoba, jest iznad 1, što također ukazuje na daljnji porast slučajeva.

Mjere možda mogu kupiti vrijeme

Dakle, mjere nam mogu kupiti vrijeme, ali za što? Za znanstvene odgovore i utjecaj booster doza.

Naime, postoje važna znanstvena pitanja na koja još uvijek nemamo odgovor, a jedno od najvažnijih je kako će omikron reagirati na već visoku stopu imuniteta. Odgovor će, bio dobar ili loš, diktirati što će se dalje događati.

Cjepiva u EU treniraju tijelo da napadne protein šiljak na virusu, odnosno verziju tog proteina iz originalne inačice koja se pojavila u Wuhanu.

Naš imunološki sustav nakon cjepiva zna kako napasti nekoliko dijelova tog šiljka, ali mutacije u omikronu mu mogu otežati taj posao.

Booster doza tu može priskočiti u pomoć. Naime, naše tijelo, barem u teoriji, može nadoknaditi smanjen imunitet proizvodnjom veće količine protutijela i T-stanica, čak i ako one ne djeluju savršeno, piše BBC. 

Farmaceutske kompanije navode kako mogu, ako bude trebalo, prilagoditi cjepivo novome soju u periodu od 100 dana. Dodatno, sada imamo i neke antivirusne lijekove koji ciljaju unutarnje djelovanje virusa, a stručnjaci smatraju da za sada nema nagovještaja da bi ove mutacije mogle narušiti njihovu učinkovitost.