Međimurci proslavili obljetnicu odcjepljenja od Mađarske

Međimurci proslavili obljetnicu odcjepljenja od Mađarske

Screenshot: Google Street View

SVEČANOM akademijom u Scheierovoj zgradi u Čakovcu je obilježen Spomendan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od Mađarske.

Na velikoj Narodnoj skupštini, održanoj 9. siječnja 1919. na Franjevačkom trgu, u nazočnosti 10 tisuća ljudi donesena je Rezolucija o pripojenju Međimurja matici zemlji.

Govoreći o važnosti tog datuma, međimurski župan Matija Posavec istaknuo je kako je međimurski narod ostvario svoj stoljetni san o sjedinjenju s maticom Hrvatskom u kojoj ostvaruje puni potencijal, a Međimurje se danas smatra jednom od najnaprednijih regija u zemlji.

Na novinarsko pitanje da komentira svoju nedavnu izjavu o odcjepljenju Međimurja ako ono ne ostvari poseban teritorijalni status u Hrvatskoj, Posavec je odgovorio kako je ta izjava bila "karikirana reakcija" na ono što se događa bez argumenata, a to je teritorijalni preustroj Hrvatske, dodajući kako se ta dva događaja ne smiju stavljati u isti kontekst jer su neusporedivi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
O tome zašto se neki drugi spomendani, poput sjedinjena Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom znatno više slave na nacionalnoj razini, odgovorio je kako je to zbog međimurske samozatajnosti.

O događajima nakon Prvoga svjetskog rata u Međimurju povjesničar Branimir Bunjac je rekao kako je Međimurje oslobođeno na Badnjak 1918. Povod toj akciji nakon Prvoga svjetskog rata bio je raspad Austro-Ugarske i buđenje hrvatskoga nacionalnog korpusa u Međimurju u tzv. Međimurskoj revoluciji.  Mađari su na nju odgovorili represijom, a u pomoć je iz Varaždina stigla hrvatska oružana sila pod zapovjedništvom Dragutina Perka, koja je u jednom danu oslobodila Međimurje.

Bunjac je iznio i manje poznat povijesni podatak o planovima za oslobođenje prekomurskih hrvatskih sela u blizini Nagykanisze i proboju čak do Gradišća, ali je srpski 'generalštab' u novoutemeljenoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca odbio takve akcije jer se usmjerio na stabiliziranje granice na istoku, ponajprije prema Bugarskoj.

Sabor je 2005. na prijedlog zastupnika Dragutina Lesara i uz potporu ostalih zastupnika iz Međimurja 9. siječnja proglasio Spomendanom donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od Mađarske.
 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara