U SREDIŠNJEM Dnevniku HTV-a objavljen je posljednji predizborni HRejting. Protekla tri dana vidjeli smo kako stoje kandidati u utrkama za Zagreb, Osijek i Split. Od velikih gradova ostala je Rijeka. Istraživanje je provedeno od 8. do 10. svibnja na uzorku od 600 ispitanika. Statistička pogreška iznosi +/-3.99% uz razinu pouzdanosti od 95%.

Poredak kandidata

SDP-ov kandidat za gradonačelnika ipak ne može, kao njegovi prethodnici, komotno i potpuno rasterećeno čekati konačne rezultate izbora. Ugroza mu prijeti sa svih strana.

Obersnelov dogradonačelnik 1. krug prolazi kao najjači gradonačelnički kandidat. Marku Filipoviću glas bi dala četvrtina Riječana.

Gotovo 7% zaostaje nestranački Davor Štimac, s oko 18%. Razlika između Štimca i trećeg na rang-listi u okviru je statističke pogreške.

Uzme li se usto u obzir i gotovo 8% neodlučnih birača, drugi krug se smiješi i PGS-ovcu Nikoli Ivanušu, koji je nadomak 16%, a ne može se potpuno eliminirati ni HDZ-ov Josip Ostrogović s malo više od 12%.

Prema HRejtingu MOST-ovu Marinu Miletiću ne mogu pomoći ni statistička pogreška ni neodlučni. S njegovih 7.3% drugi izborni krug je nedostižan.

Za preostalih šest koji su ispunili uvjete za gradonačelničku kandidaturu da i ne govorimo. To su redom: Ana Blečić Jelenović, Lista za Rijeku - 4.2; Katarina Peović, Radnička fronta - 3.4; Nebojša Zelić, platforma Možemo! - 3.1.

Manje od 2, pa i jedan posto, imaju Vedran Vivoda, Hrvoje Burić i Antun Antunović. 

Sučeljavanje 

Večeras je na HRT-u i sučeljavanje na koje su pozvani svi kandidati koji prema anketi javne televizije prelaze pet posto. 

U emisiji gostuju: Marko Filipović - SDP, IDS, HSU, HSS, Nikola Ivaniš - PGS, Laburisti, Marin Miletić - MOST, Josip Ostrogović - HDZ i Davor Štimac - kandidat grupe birača.

U kakvom je stanju gradska blagajna? Jeste li zadovoljni načinom na koji se dosad raspoređivao proračun Grada i što mislite o smanjenju prireza?

Filipović: Prije svega treba naglasi da je imovina grada Rijeke jedna od najvećih u Hrvatskoj i iznosi oko 7 milijardi kuna i to je benefit koji smo uspjeli sačuvati u ovih 30 godina upravljanja gradom. Dug postoji, dospjele obveze su oko 75 milijuna kuna, a ukupno kreditno zaduženje grada Rijeke koje planiramo otplatiti do 2036. iznosi negdje oko 450 milijuna kuna. Kada uzmemo ta dva iznosa u obzir, 7 milijardi imovine i dug od 450 milijuna kuna, mislim da je to za jedinicu lokalne samouprave dobar omjer.

Štimac je replicirao Filipoviću: G. Ivaniš spominje dug, ovo je treća emisija, svaki put drugačija izjava, kada smo bili u Otvorenom prije mjesec dana, dug je bio 150, prije 7 dana je bio 75, dosta su mi čudne te promjene. Međutim analitika je pokazala da je dug znatno veći i da iznosi 750 milijuna kuna pa bih volio objašnjenje za to. 

Filipović je odgovorio: Istina je da je dug početkom godine bio oko 150 milijuna kuna. Podsjetit ću da je krajem 2017. akumulirani gubitak bio negdje oko 260 milijuna kuna, ali planom otplate duga taj je dug krajem prošle godine došao na onih 150 o kojima sam govorio u emisiji na N1. 

Štimac je replicirao Filipoviću: U roku od posljednjih mjesec dana dug je po vama pao za 75 milijuna kuna. Ne razumijem kako je to moguće, posebno kada objektivna analitika pokazuje da je dug sasvim drugačiji, da konsolidirani dug iznosi 750 milijuna kuna, a nekonsolidirani preko milijardu. Pitam gdje su ti novci?

Filipović je replicirao Štimcu: Kad g. Štimac pita gdje su novci, novci su tamo gdje trebaju biti. On bi mogao objasniti kako je dug KBC-a nakon što ga je on preuzeo sa 150 smanjen na 300 milijuna kuna kada je on otišao. To će morati objasniti sadašnjem ravnatelju koji je vrlo jasno iznio podatke o dugu KBC-a i svemu onom što je g. Štimac radio u KBC-u.

Štimac je replicirao Filipoviću: Gospodin je pobrkao podatke. Dug je povećan od kada ja više nisam ravnatelj KBC-a. Inače, KBC Rijeka je u moje vrijeme poslovao pozitivno, naše obveze prema veledrogerijama bile su najkraće, investirali smo 500 milijuna kuna u odjele, počeli gradnju nove bolnice...

Filipović je replicirao Štimcu: Hrvatska javnost jako dobro zna da je g. Štimac doveo firmu iz Zagreba koja surađuje s gradom. Markić, gostuje kod Bujanca zajedno s Hasanbegovićem i nama Riječanima tumači koliki je dug grada. To je istina koju treba znati i svjetonazor s kojim se g. Štimac poistovjetio u ovoj kampanji.

Štimac je replicirao Filipoviću: Mi ovdje govorimo o novcima, gdje su novci. Molio bih g. Filipovića da ne zamjenjuje teze. Udruga Građani prije svega nezavisnim je stručnjacima dala da analiziraju dug. Ja bih molio da kažete građanima gdje je 750 milijuna kuna. 

Ivaniš: Meni su u ovom trenutku u kampanji kao i u naredne 4 godine u središtu građani Rijeke i želja da se njima u kampanji govori istina kao što ih i u naredne 4 godine treba voditi u bolju i kvalitetniju Rijeku. Gradske financije Rijeke nisu zabrinjavajuće, građani Rijeke ne moraju biti zabrinuti da će u narednom periodu biti zakinuti u bilo čemu. I ove će se godine izdvojiti 14 milijuna kuna za najbolji socijalni program u državi - program grada Rijeke.

Miletić: Prvo bih rekao da je danas završen ramazanski post i svim svojim prijateljima islamske vjeroispovijesti želim obilje božjeg blagoslova, svako dobro povodom Ramazanskog Bajrama. Što se tiče proračuna, rekao sam, moramo ući unutra duboko s revizijom i vidjeti kakvi će sve kosturi poispadati iz ormara i tek onda ćemo moći donijeti pravi proračun i plan što dalje ćemo napraviti u našoj voljenoj Rijeci.

Ostrogović: Pa cijeli taj proračun i cijeli dug Rijeke treba podijeliti na određene faze - prvo taj akumulirani minus koji iznosi preko 185 milijuna kuna, bio je prošle i pretprošle godine 265, malo se sada smanjio, možda samo malo drugačijom vrstom knjiženja. Što se tiče kreditnih zaduženja grada Rijeke oni su preko 450 milijuna kuna i grad Rijeka godišnje plaća 10 milijuna kuna samo na kamate. Tu ne smijemo zaboraviti niti na komunalna društva kojima je grad Rijeka vlasnik i gdje su zaduženja preko 535 milijuna kuna i kad se sve to zbroji, ukupan dug grada je preko milijardu kuna. 

Ivaniš je replicirao: Suštinski bismo trebali pokazati da poznajemo i da znamo što je proračun grada, da znamo što je deficit proračuna, da znamo što su krediti, jesu li krediti dug ili je kreditna rata dug, mogu li se komunalna društva koja su trgovačka društva podvoditi pod proračun grada. Ne, ne mogu i zato sam rekao - svi krediti grada, ali i komunalnih društava uredno se vraćaju i ne predstavljaju problem.

Štimac: Ja samo mogu ponoviti da je situacija s gradskim financijama upravo onakva kako smo konstatirali, a to je da je nekonsolidirani dug preko milijardu kuna, da imamo dugove od 750 milijuna kuna, da su to ogromni novci i da je grad Rijeka najzaduženiji nakon Zagreba. To je zabrinjavajuće posebno kada uzemno u obzir veličinu samog proračuna i sve kredite koji postoje.

Miletić je replicirao: Ne kasne novci samo poduzetnicima, nego su i brojnim sportskim klubovima. I brojne udruge čekaju mjesecima novce za projekte koji su već odobreni, da im se isplati, da im se pomogne ono što im je obećano. Dakle, bude isplaćeno, ali kasni. 

Ivaniš je replicirao Štimcu: G. Štimac iznosi neistine. Ako je g. Grubišić napravio analizu financija grada za koji je sazvana tribina, nakon toga je to objavljeno. Nakon što je demantirano to je povučeno, lista g. Štimca je tu analizu povukla s interneta i građanima to nije dostupno, što znači ako netko laže, ne laže netko drugi.

Štimac je odgovorio: G. Ivaniš ne znate pretraživati, sve je dostupno na internetu, pogledajte dokument, sve je javno, 110 strana koje vrlo jasno pokazuju stanje gradskih financija i ne vidim više potrebu da o tome raspravljamo. 

Ivaniš: Vrlo jednostavno, g. Grubišić koji je veliki financijski stručnjak i libertarijanac nudi Rijeci nešto što je nudio i prije. Dok sam ja skupljao potpise za spas 3. maja, on je tvrdio da se 3. maj treba zatvoriti. On je gospodin koji planira obogatiti hrvatsko gospodarstvo i svoj biznis uvođenjem radnika s Filipina, dakle nudi jedan koncept koji je za Rijeku neprihvatljiv. 

Je li Gradska uprava preglomazna, ima li prostora za smanjenje broja ljudi? 

Ivaniš: Gradska uprava je preglomazna za sve općinske i državne uprave u RH. Tijekom godina raznim putevima tu se zapošljavalo i više ljudi nego što je potrebno da se posao obavlja. Moraju se smanjivati uprave pa i grada Rijeke. Moj je prijedlog, a mislim da o tome imamo konsenzus, prirodni odljev ljudi u mirovinu. Oni koji ostaju moraju posao raditi isto pa i bolje. Tako ćemo smanjiti izdvajanja za bruto dohotke i tako ćemo u teškim vremenima štedjeti, ali na upravi, a ne na građanima.

Miletić: Gradska uprava ima 524 zaposlena čovjeka i slažem se s kolegom Ivanišem koji je dobro primijetio što treba napraviti. Ja bih rekao da će promjena biti tamo gdje je politika zapošljavala preko veze, nepotizma, klijentelizma zapošljavala svoje ljude. A riječka Gradska uprava je jedna od boljih gradskih uprava koja radi jako dobro svoj posao, ali definitivno kada postanem gradonačelnik Rijek ja ću se obračunati s klijentelizmom i korupcijom tako da možemo reći da svi oni pošteni i vrijedni radnici, a njih je većina, mogu mirno spavati.

Ostrogović: Gradska uprava je preglomazna, ima 524 uposlenika, ali na sve to treba ubrojati ljude u komunalnim društvima kojih je preko 1800 i one u nekim drugim ustanovama kojim je vlasnik grad. Kad se sve to zbroji, pod gradom imamo zaposleno 2813 ljudi. Gradska uprava je preglomazna, ja se slažem da tamo ima ljudi koje treba i nagraditi, a kako bude išlo vrijeme i prirodni odljev, tako će se taj broj ljudi u upravi i smanjivati.  

Štimac: Čuli ste dimenzije Gradske uprave i ja kao rješenje vidim da se prirodnim odljevom će se te brojke smanjiti. To će dovesti i do smanjenja troškova, naši su izračuni da se godišnje samo prirodnim odljevom ljudi može uštedjeti 12 milijuna kuna. To znači da mi u četiri godine tako možemo značajno smanjiti troškove i olakšati budžet.

Miletić je replicirao: 16 godina sam surađivao s Gradskom upravom kroz razne projekte i tamo ima sjajnih ljudi. Te ljude treba nagraditi. Nedopustivo je da tamo imate ljude koji dobro rade svoj posao, a oni koje ne rade imaju jednaku plaću kao oni. Napravit ću jednu atmosferu gdje će se rad vrednovati i stvorit ću jednu radosnu atmosferu. 

Ostrogović je replicirao: Čude me neke izjave g. Ivaniša kao da prvi put dolazi na mjesto u Gradskoj upravi. Moramo znati da je on bio aktualni dogradonačelnik, zajedno s g. Filipovićem. U proteklih 20 godina iz Rijeke je iselilo preko 20 % ljudi, ali to nije spriječilo Gradsku upravu da naraste za 50%.  

Filipović je replicirao: G. Ostrogović iznos i neistine, nije istina da je Gradska uprava narasla 50%. Mi smo preuzeli velik dio posla oko izdavanja građevinskih dozvola i tu je zaposleno stotinjak ljudi koji obavljaju odličan posao. U tome je grad Rijeka najbolji u Hrvatskoj.

Filipović: U svakoj upravi pa tako i u Gradskoj upravi grada Rijeke ima prostora za uštede, ima prostora i na javnoj televiziji na kojoj radi preko 3000 ljudi. U našoj Gradskoj upravi radi malo više od 500 ljudi i oni odgovorno obavljaju svoje poslove. Slažem se da će jedan dio prirodnim odljevom otići, no ne mogu se složiti s ovim što je iznio g. Štimac. Mi na plaće trošimo oko 60 milijuna kuna, to je malo više od 6% proračuna, naš proračun iznosi oko milijardu kuna, a ako prirodnim odljevom ode oko 5%, to znači da ne možemo uštedjeti iznos koji je on spominjao.

Kako ocjenjujete ostavštinu Vojka Obersnela i što će biti vaš prvi potez kao gradonačelnika? 

Miletić: Vojka Obersnela ovdje nema, a svim je jasno da Filipović nije Vojko Obersnel tako da je malo nezgodno razgovarati o čovjeku kojeg nema. Birali su ga građani Rijeke, on nije sam sebe birao, očito je tu bio jedan postotak ljudi koji je podržavao Obersnela. Činjenica je da je jako mali postotak birača izlazio na izbore, oko 30%. I zato je sad izrazito važno da osvijestimo građane da treba izaći na izbore i glasati po svojoj savjesti. Ako žele promjene, znaju koga će izabrati.

Ostrogović: Jedan od najdugovječnijih gradonačelnika Rijeka, a ja bih rekao i jedan od najneuspješnijih. Prate ga propali projekti i neispunjena obećanja. Međutim, Obersnel je vrhunski političar, vidio je da potpora SDP-u u Rijeci pada i kada je osjetio da će izgubiti, da više neće biti gradonačelnik, rekao je - ljudi ja sam završio, idem u zasluženu mirovinu, a vi plaćajte moje dugove koji su ostali.  

Štimac: Glavna ostavština su sigurno dugovi. Međutim, vi kada sada hodate gradom i gledate plakate koje je objavila vladajuća stranka, vi vidite da piše - nudimo tisuću novih stanova, otvaramo dva nova vrtića, povećavamo budžet za sport na dvostruko. Podsjeća me to kako su izgledala obećanja prije 4 godine, dakle sami su stavili na plakate sve ono što nisu ispunili u posljednje 4 godine.

Filipović je replicirao: G. Štimac je obećao 8 tisuća novih radnih mjesta. To me podsjeća na obećanja od bivše predsjednice o plaći od 8 tisuća eura. G. Štimac se razbacuje obećanjima kao da prvi put ide na izbore. Oprostite, on i ide prvi put na izbore.  

Filipović: Vojko Obersnel je kao gradonačelnik Rijeke u proteklu 21 godinu definitivno obilježio političko djelovanje u Rijeci i njegova je ostavština svakako jedan veliki investicijski ciklus u sportu krajem prošlog desetljeća i u kulturu krajem ovog desetljeća. Kruna njegove karijere je proglašenje Rijeke Europskom prijestolnicom kulture na što smo svi ponosni. Definitivno čovjek koji je stajao na braniku socijaldemokratskih vrijednosti više od 20 godina.

Ivaniš: Jedan kratak odgovor - 16 godina sam bio u opozicijskim klupama, 4 godine sam bio u sustavu koalicije na vlasti i moram reći da sam zadovoljan i ponosan što sam te 4 godine bio volonter zamjenik gradonačelnika i to sam radio slobodno u okviru svog sektora. G. Obersnel je mogao više napraviti za možda usporavanje slabljenja nekih gospodarskih djelatnosti. U sportu i kulturi je iza sebe je kroz objekte ostavio grandiozno djelo za buduće sportaše i kulturne djelatnike i na to možemo biti ponosni.

Miletić je replicirao: Zgrade da, ljude ne. Vodila se briga o gradnji velikih zgrada, možda i prevelikih objekata, o tome bi se dalo razgovarati, ali meni su bitniji ljudi. Kao budući gradonačelnik baš ću paziti na sportaše, na mladost, na budući rekreacijski centar jer Rijeka kao veliki grad mora imati sport dostupan svima. 

Zašto Rijeka nikako ne dovršava projekt novog Autobusnog kolodvora? 

Ostrogović: Kolodvor se obećava preko 20 godina, još 2001. Vojko je obećao autobusni kolodvor, jako ga obećava baš pred izbore, ali ga još nije uspio izgraditi. Do sada je na autobusni kolodvor potrošeno preko 50 milijuna kuna, od toga 14 milijuna kuna na projektnu dokumentaciju, nije napravljeno ništa. Međutim, cijeli taj projekt je projektiran kao megalomanski projekt, kao puno toga u Rijeci, od 500 milijuna kuna koji se u Rijeci neće dogoditi nikada. Takav projekt jednostavno u Rijeci neće zaživjeti, treba ga preprojektirati i podijeliti u faze. Ministar Butković prošle godine je najavio da su sredstva za kolodvor spremna samo mu se netko iz Gradske uprave treba javiti.

Miletić: Vi ne možete voditi grad kao pusti otok pa je za sve ono što ne valja kriviti Zagreb, a sve što je dobro smo mi napravili. I zato ću ja Rijeku voditi kao grad koji je otvoren svakome, naravno u suradnji sa županijom, svim nadležnim tijelima, s državom, ministarstvima, jer jedino tako grad može ići naprijed.

Filipović je replicirao: Ta je dokumentacija odmah nakon izjave ministra dostavljena u potpunosti, taj projekt je doveden do građevinske dozvole, međutim u prošloj fazi financiranja iz Europskih fondova ona nije bila moguća, sada je moguća, ali samo u dijelu koji se odnosi na kolodvor.

Ostrogović je replicirao: Pa zašto je niste iskoristili za kolodvor? Nitko vam neće financirati 500 milijuna megalomanskog projekta. Ministarstvo i europski fondovi mogu financirati dio za javne potrebe da napokon dobijemo autobusni kolodvor koji Rijeka zaslužuje.

Filipović je odgovorio: Taj kolodvor ćemo dobiti u ovom mandatu, ali to je puno više od običnog kolodvora. 

Štimac: Među onim plakatima nedostaje još i to obećanje vezano uz kolodvor. Postojala su i druga rješenja koja su bila puno jednostavnija, ali odlučili su se za megalomanski projekt koji nikada neće biti napravljen. Ja vjerujem da nitko od nas ovdje ne vjeruje da se može napraviti projekt od 500 milijuna kuna, niti to Rijeci treba. Treba riješiti problem kolodvora jednostavnijim projektom koji će osigurati da imamo natkriveni kolodvor sa sanitarnim čvorom i parkiralištem.

Filipović: Autobusni kolodvor će biti izgrađen. Treba ispraviti neke podatke koji su ovdje izneseni - grad Rijeka je na kupnju zemljišta i projektnu dokumentaciju do sada potrošio oko 48 milijuna kuna, to je sve u okvirima 3% projekta. Taj projekt je vrijedan 50-60 milijun eura i uz pronalaženje privatnog investitora mislim da možemo zatvoriti financijsku konstrukciju za njegovu gradnju. Možda ga je potrebno redefinirati vezano uz komercijalne prostore, ali garaža je nešto što Rijeci treba. 

Ivaniš: Mislim da se to što autobusni kolodvor s ovim projektom nije izgrađen ne da braniti. Bio je to prevelik i preskup projekt. U sljedeće 4 godine uprava grada, ako je budem vodio, napravit će autobusni kolodvor za trećinu cijene i građani će ga dobiti jer je to sada postalo simbolička rak-rana grada. Međutim, s investicijama kod nas stoji slično, pa mi je na pamet pao jedan drugi projekt u blizini grada u kojem sam dioničar, a to je žičara za Učku gdje jedan od ljudi koji vodi kampanju g. Štimca je jedan od glavnih projektanata. Preko 10 godina su uzeti novci od dioničara, dokapitalizacija, i preko 20 milijuna od lokalne samouprave nije napravljeno ništa. 

Miletić: Natkrit ćemo priču. Naši arhitekti će napraviti novi mali projekt, jer meni su u fokusu male obitelji. Rijeka ne smije biti grad iz kojega ljudi odlaze, Rijeka treba biti grad u koji ljudi dolaze. U Obersnelovom mandatu je oko 30 tisuća ljudi manje u Rijeci. To je moja briga - uvijek za čovjeka. Čovjek u fokusu, a ne nekakve zgradurine. I tako ću se ponašati. Kao što sam rekao - moj ured će biti dnevni boravak Riječana.  

Kako riješiti problem Marinščine?

Štimac: Problem Marinščine je širi problem. To je prvenstveno županijski problem. Međutim, osnovno je pitanje zbrinjavanje samog smeća. Građani su nezadovoljni načinom na koji im se obračunava smeće iz razloga što jednostavno se ne može precizirati kome ide koji račun. Moramo vrlo jasno definirati da svatko odgovara za ono smeće koje je stvorio i da plaća smeće koje je sam stvorio. To je prvo. Postoje način da se to mjeri. Imamo i sortirnicu i trebamo taj projekt isto tako završiti. Onda će sve to skupa dovesti do toga da manje smeća dolazi do Marinščine i da se smanji ekološki problem.

Miletić replicira Štimcu: Ja sam više u temi, budući da sam kao saborski zastupnik nekoliko puta govorio o problemu Marinščine. Nastavni zavod za javno zdravstvo donio je konkretne pokazatelje da se truje cijeli riječki prsten s Marinščine To se prešućivalo nekoliko mjeseci. Reagirao je kolega Beaković iz HDZ-a, ako se ne varam, i s time upoznao riječku javnost. Vrlo je jasno što treba napraviti: odvajati biootpad, izgradnja bioplinskog postrojenja kompostane i sve se riješi.

Ivaniš replicira Štimcu: Marinščina je prije svega državni projekt i puno pitanja treba postaviti vladi i resornom ministarstvu. Sigurno je da je u izvedbi Marinščine napravljeno puno tehničkih prekršaja i treba ganjati onoga tko je napravio te propuste zbog kojih Marinščina nije dobra. Treba učiti i od manjih. Grad Krk, na čijem je čelu predsjednik Primorsko-goranskog saveza, ima najbolje uređeno zbrinjavanje otpada u Hrvatskoj pa možemo učiti od onih koji znaju kako se to radi.

Miletić replicira Ivanišu: Tu je nekako trodioba odgovornosti: odgovornost grada Rijeke, županije i ministarstva. U stvari, svi su krivi. Slažem se s kolegom Ivanišom da je na Krku sjajno posložena priča i meni je nevjerojatno, imali ste prilika kao zamjenik, to su vaši ljudi iz stranke, da kažete Obersnelu: 'Pa hajdemo to preslikati jer na Krku sve funkcionira.'

Ivaniš replicira Miletiću: Najmanje odlučivanje o Marinščini je na gradu Rijeci. Ono što je grad Rijeka ove godine učinio to je da je nakon drastičnog poskupljenja, koje je bilo enormno, na pritisak grada Rijeka to poskupljenje povučeno za 50 i nešto posto. Tek toliko kako se grad Rijeka brine za svoje građane.

Filipović: Marinščina je prvi otvoreni centar za zbrinjavanje otpada u Hrvatskoj, uz istarski Kaštijun. U njega su uložena značajna europska sredstva i to je projekt koji je rađen prema tadašnjoj državnoj strategiji upravljanja otpadom, koju su donijeli još, ako se dobro sjećam, ministrica Dropulić i tadašnji ravnatelj fonda za energetsku učinkovitost Ružinski, koji je kasnije, usput budi rečeno, odgovarao na neke optužbe koje su bile upućene prema njemu kako je vodio taj Fond. Taj projekt treba zaživjeti, tamo završava otpad iz Rijeke i iz cijele Primorsko-goranske županije i postoji prostor za poboljšanje cijele te priče.

Miletić replicira Filipoviću: Treba ljudima točno plastično objasniti što se događa. Ja sam kao saborski zastupnik nekoliko puta bio u Marinščini, govorio u saboru, na koncu spriječio pokušaj grada i županije da izgrade spalionicu na vodozaštitnom području Sušačke Drage, a bio sam i u Kaštijunu. Dakle, oni skupe otpad, dovedu ga i izbace sav otpad na jedno mjesto, ne sortiraju ništa. To je katastrofa i zato dolazi sav otrov i cijela priča. Ne pridržavaju se nikakvih europskih konvencija o otpadu i to je zastarjeli i promašeni koncept.

Ivaniš: Koncept, o kojem je sad Miletić govorio, odredilo je Ministarstvo zaštite okoliša i dobili su priliku da to realiziraju Istra i Primorsko-goranska županija kao najnaprednije. U izvedbi je učinjeno puno propusta, od toga da nedostaje sortirnica do toga da su neke tehničke stvari neriješene zbog kojih se javljaju ti plinovi i nepodnošljivi smrad. Iz jednostavnog razloga zajednički sa sve tri razine moraju sudjelovati, ali ključne poteze mora povesti nadležno ministarstvo vlade jer je to bio nacionalni projekt i takve projekte će po svemu sudeći, a možda i zastarjele, dobivati i druge županije.

Miletić: Slažem se s kolegom Ivanišem. Moramo to zaustaviti, to su potpuno promašeni i zastarjeli koncepti gospodarenja otpadom. I ovo što imamo na Marinščini i na Kaštijunu to jedino ključ u bravu. Zato sam ostao malo osupnut kada sam čuo kolegu Garija, ako se dobro sjećam, da će se 40 milijuna kuna utući u Marinščinu. Slabo mi je bilo, morao sam popiti kamilice. Mi moramo ljude osvijestiti. Ovo što Krk radi, to mi moramo raditi. Biootpad, odvajati, poticati i senzibilizirati građane da budu odgovorni građani. A Riječani to sigurno jesu, mi to možemo, ali treba političke volje i odluke te trebamo prestati trovati ljude s Marinščinom jer to se događa. Truju se ljudi od Marinščine i Kaštijuna.

Ostrogović: Moramo znati da je Marinščina projekt koji nije dovršen. Cijeli proces obrade otpada jednostavno staje u jednoj fazi. Tamo dolazi puno više otpada nego što se zapravo može ostaviti na samom centru i taj otpad ne ide dalje u obradu i zato se stvaraju neugodni mirisi i sve što ide uz to. Međutim, u suvlasništvu Marinščine je i grad Rijeka i županija i Čistoća i Čistoća je otkad vozimo otpad na Marinščinu poskupjela svoje usluge za čak 109%, odmah nakon prošlih lokalnih izbora i koliko god se otpad u Rijeci sortirao, na kraju se na Marinščini sve baca na jednu hrpu i od tog procesa nema ništa.

Što mislite o projektu EPK? Je li taj projekt bio isplativ?

Filipović: EPK i sve ono što je Rijeci donijela i tek će donijeti u budućnosti je definitivno projekt koji je obilježio zadnji mandat. Već sam naglasio da sam bio izuzetno ponosan na 1. veljače 2020. kada smo spektakularnim otvaranjem ustvari predstavili riječki identitet na europskoj karti. Nakon toga je došla pandemija, no riječka tvrdoglavost i tu je došla do izražaja i mi smo na ljeto održali preko 400 kulturnih događanja na otvorenom prostoru Exportdrva. Možemo biti ponosni na sve one koji su sudjelovali u projektu, ali i na volontere i broj događanja koji je unatoč pandemiji bio velik.

Ivaniš: Mislim da je svaki Riječanin ponosan na to što je Rijeka postala prva hrvatska Europska prijestolnica kulture i prva se upisala na tu kartu kulturnih gradova Europe. Sasvim je jasno da su okolnosti u kojima se odigravala smanjile ukupni utjecaj, međutim ono što ostaje u duši je ponos o kome sam govorio, a u stvarnosti postaju objekti koji bi se možda gradili za 10 ili 20 godina, a sada se grade i završit će se u roku od godine dana i bit ćemo najkulturniji grad u Hrvatskoj. Imat ćemo kulturni kvart, a ministrica kulture uvijek predivno kaže kako je na Rijeku i EPK i na taj kvart iznimno ponosna.

Miletić: Svaki Riječanin je sretan da se jedno veliko događanje događa u našem gradu kao velikom hrvatskom gradu. Ono što bih ja rekao da bih pohvalio dimenziju gdje stvarno imamo mnoštvo infrastrukture i velikih objekata koji će ostati Riječanima. Sada je važno da vidimo u kojem smjeru će oni ići, u kojem će smjeru ići cijeli program i na kraju kako ćemo voditi brigu o svim tim objektima. Meni stvara neugodnost da šira javnost ipak će zapamtiti EPK po političkoj akciji kandidata jedne političke opcije za zamjenika gradonačelnika da su postavili crvenu zvijezdu na riječki neboder.

Ostrogović: EPK 2020. Sada je peti mjesec 2021. Gotovo niti jedan od krucijalnih projekata koji su trebali biti zaštitni znakovi EPK 2020 ni danas još nisu gotovi. I kad pogledate to objektivno, što možete reći? EPK je bio projekt, kako gospoda govore, uspješan, a zapravo još nije realiziran jer objekti nisu ni gotovi. Brod Galeb za 60 milijuna kuna nije gotov. Povećavala se cijena 2 do 3 puta, totalno megalomanski projekt.

Filipović replicira Ostrogoviću: Otvoren je i rekonstruiran novi gradski muzej. Muzej grada Rijeke preselio je u prekrasnu baroknu palače šećerane. Svjetski postav, tko god je došao u Rijeku oduševljen je postavom, dvije velike izložbe. Dječja kuća, to su sve završeni projekti. Naravno da je pandemija usporila jedan dio radova i na gradskoj knjižnici i na brodu Galeb.

Štimac: EPK je krenuo sa spektakularnim otvaranjem i tu se radilo o velikom događaju koji je bio skup od 8.5 milijuna kuna. Očekivao sam nastavak tih aktivnosti. Hodajući gradom narednih mjeseci, aktivnosti se nisu vidjele. Umjesto da po ljeti kada je Hrvatska doživjela turističku sezonu unatoč pandemiji u Rijeci se jedini hotel u užem centru zatvorio. Nije bilo turista, nije bilo autobusa, nije bilo onoga što smo htjeli time dobiti - dovesti ljude da vide Rijeku kao središte Europe.

Kakav će biti odnos grada prema NK Rijeci, u kojoj Grad ima 30% udjela? Mislite li dionice prodavati navijačima? Što s Kantridom?

Ivaniš: Kao što sam član uprave HNK Rijeka, navijač sam Rijeke od najmanjih nogu i jedna od nekoliko stvari za koje bi simbolički rekao da živim je HNK Rijeka. Stadion Kantrida će se u vremenima kad se bude to moglo uz stranog investitora završiti, to je tako i predviđeno prostornom dokumentacijom grada. Grad Rijeka će uvijek stajati uz klub Rijeka i uvijek ćemo željeti da uz Dinamo budemo najbolji klub u Hrvatskoj i mislim da ćemo se jako truditi. Sustav financiranja sporta podmlatka, djece, omladine do 15 godina nije riješen niti u državi, ni u Rijeci, ali trudimo se i idemo s prijedlozima prema Hrvatskoj.

Miletić: Navijač sam Rijeke od 1996. godine kada sam bio klinac, redovito idem na domaće utakmice kako obveze dopuštaju. Kantrida je emocija, ljubav, strast, Kantrida je nama Riječanima sve i sve ću učiniti i u razgovoru s predsjednikom kluba gospodinom Miškovićem da nađemo investitora i da se vrati Rijeka kući, a naš jedini dom je Kantrida. Isto tako sport je ogromna i važna tema. Rekao sam da ću iznaći rješenja i način s kineziolozima i stručnjacima za jedan rekreacijski centar. Želim Rijeku učiniti kao grad u kojem će sport biti dostupan svima, besplatan za sve i gdje ćemo baš poticati ljude da se bave rekreacijom i sportom jer je to stvarno jako važno i jako dobro. Sport i poduzetništvo će biti moj fokus.

Ostrogović: Rijeka je moja ljubav i žao mi je da je ova priča vezana oko NK Rijeka s Kantride na Rujevicu. Rujevica je zapravo u početku trebala biti nogometni kamp i tako je zamišljeno, a Kantrida se trebala raditi već pred nekoliko godina. Međutim, od investitora nije bilo ništa, nadam se da ćemo u budućnosti naći potencijalnog investitora za Kantridu da napravimo jedan vrhunski stadion za 12.000 navijača, da te stijene ostanu da imamo jedan od najljepših stadiona u Hrvatskoj i Europi, a na drugi način i moderan.

Ivaniš replicira Ostrogoviću: Svi želimo gledati ponovno na Kantridi i gledati te stijene. Rijeka na Kantridi, na Rujevici riječki nogometni kamp i kamp Hrvatskog nogometnog saveza kao što se i planiralo jer to fali svim hrvatskim selekcijama. Zašto kamp ne bi morao biti u Rijeci, ne mora biti samo u Zagrebu.

Miletić replicira, kako je rekao, kao nadogradnja: Mnogi riječki sportaši prestali su se baviti sportom radi pandemije covida. To je veliki problem u kojem ću se ja kao gradonačelnik brinuti. Poticat ću sport i razvoj sporta i mladih sportaša. Konkretno, karate klub u kojem je moja kći trenirala karate 10 godina se ugasio zbog pandemije. To je veliki problem i mislim da mi moramo danas razmišljati što će biti s našom djecom i donijeti odluke i smjer kretanja razvoja sporta.

Štimac: Čini mi se da je NK Rijeka jedino pitanje koje nas je dosad ujedinilo. Ja se sjećam kada sam išao u peti razred osnovne školu i kada smo dijelili novine po stadionu Kantrida. Rijeka je moja ljubav i volio bih da se ponovno vrate utakmice na Kantridu. Vjerujem da to možemo napraviti. Uspješna Gradska uprava sigurno može u suradnji s vlasnikom NK Rijeke krenuti u traženje onoga tko bi bio voljan investirati u taj dragulj.

Ostrogović replicira Štimcu: Rijeka uz HNK Rijeka ima također NK Orijent 1991 sa Sušaka. Ja sam u upravi Orijenta, gospodin Ivaniš je u upravi Rijeke i nadam se da ćemo u skoroj budućnosti imati prvoligaški okršaj između Rijeke i Orijenta.

Filipović: Ja se nadam da ću su s gospodom Ivanišem i Ostrogovićem kao gradonačelnik nastaviti suradnju u upravama Orijenta i Rijeke, oba riječka kluba. Ja sam rođen na Kantridi i cijeli život živim na Kantridi i ta emocija je nemjerljiva. U kontekstu odnosa Rijeke i nogometnog kluba ona je uvijek bila u sinergiji. Iznašli smo način da investiciju koja je jedna od najvećih investicija u sport u proteklom desetljeću u Hrvatskoj realiziramo upravo na Rujevici i investicija od preko 25 milijuna eura, investicija stadiona Kantrida, gospodina Miškovića i gospodina Volpija i tu se stvorila jedna jako dobra baza za razvoj nogometa.  

Gdje biste sebe smjestili u svjetonazorskom pogledu? Biste li primjerice dopustili usvajanje djece istospolnim parovima, pitanje koje je aktualizirano s nepravomoćnom presudom Šegota-Kožić?

Miletić: Ja sam praktični kršćanin, moja politička opcija je desni centar. Ono što mislim da je jako važno da točno postavimo stvari tamo gdje trebamo. Kao gradonačelnik niti mogu ulaziti u bolnice, one su županijske i u nadležnosti ministarstva niti se mogu baviti s tim pitanjima koje određene političke opcije uvijek prije svakih izbora namjerno postavljaju pod povećalo ne bi li možda povezali neko svoje političko tijelo. Mislim da je najbolji ambijent, to je stotinama i tisućama godina, dokazano empirijski da je najbolji ambijent za rast i odgoj djeteta zajednica muškarca i žene, odnosno brak mame i tate.

Ostrogović: Praktični sam vjernik, odlazim u crkvu nedjeljom. Što se tiče političkog spektra desni centar, to se za HDZ općenito i zna. Što se tiče ove presude to je još uvijek nepravomoćna presuda Upravnog suda u Zagrebu, ta odluka će ići dalje na doradu u ministarstvo i nakon toga ćemo vidjeti kako će to završiti i sada ne bih ulazio u meritum.

Štimac: Naša nezavisna lista i ja osobno smo smješteni u politički centar, smatramo se građanskom opcijom. Živimo u 21. stoljeću i sve ono što se zbiva u Europi želimo pratiti i želimo civilizacijski biti na tragu onoga što se događa u 21. stoljeću. U tom smislu podržavamo ovu inicijativu i usvajanju djece kod istospolnih parova.

Miletić replicira Štimcu: I ja kao praktični kršćanin sam građanin 21. stoljeća i pripadam ovom vremenu u kojem živim. Ne živim u 15 ili 17. stoljeću. Vrlo je važno da nikoga ne diskriminiramo radi njegove vjere, radi njegovih svjetonazora i radi njegovih pogleda i zato sam radostan da ću napokon moći pokazati da je moja Rijeka spremna, otvorena i za kršćane na čelno mjesto grada.

Filipović: SDP se vrlo jasno očitovao i ja osobno na svojem Facebook profilu oko toga što mislimo o predmetnoj presudi. Mislim da ona pokazuje smjer u kojem hrvatsko društvo treba ići. Mi smo članovi EU od 1. srpnja 2013. i nakon osam godina vrijeme je da prihvatimo neke europske vrijednosti i da dopustimo usvajanje djece jer se djeci događaju jako ružne stvari u Hrvatskoj, svjedočili smo u proteklom razdoblju da sad ne navodim konkretne slučajeve. Vrlo je bitno pitanje svjetonazora, bitno je pitanje svjetonazora unutar EU, bitno je hoćemo li biti poput Poljske i Mađarske ili ćemo ići nekim drugim putem. To vrlo jasno treba reći ovdje u emisiji.

Štimac replicira Filipoviću: Mi u Hrvatskoj imamo problema s usvajanjem. Ja sam i kao medicinski radnik imao prilike vidjeti djecu koja čekaju na usvajanje, znam koliko su duge procedure. Vrlo je važno da djeca odrastaju u sredini koja nisu institucije.

Ivaniš: Ja sam regionalista, iz najstarije regionalne stranke u Hrvatskoj, ljevičar sam po uvjerenju, kršteni sam katolik i to je neko moje definiranje. Apsolutno sam za pravo istospolnih zajednica da usvajaju djecu. Za to sam apsolutno, ne da to podržavam, nego sam se za to aktivno zalagao, kao što sam aktivno bio protiv najvećeg dijela onog za što se zalaže Hod za život jer je neprimjeren hrvatskom društvu. Inače, kada se definira politički centar, onda ja u političkom centru ne vidim ljude kojima su saveznici ljudi koji su osnivali Most i Hrast, ljudi koji gostuju kod Bujanca, ljudi koji gostuju s gospođom koja vodi Pokret za život. To je ipak nešto desnije od centra, desnije i od HDZ-a.

Štimac replicira Ivanišu: Što se tiče centra, naši politički stavovi su građanski. Zalažemo se za upravo ovakve poglede vezano uz usvajanje djece i mislim da je to tekovina suvremene Europe.