NEMA nikakve sumnje da je turizam ključni sektor hrvatskog gospodarstva, čiji bi slom značio i ekonomski slom Hrvatske. Turizam je proteklih godina bilježio rast, između ostaloga zahvaljujući i tome što su turisti zbog nesigurnosti zaobilazili sjevernoafričke destinacije, Tursku i Grčku, no podaci ove godine pokazuju da je tom “medenom mjesecu” hrvatskog turizma došao kraj.

U razumijevanju trendova i problema hrvatskog turizma svakako može pomoći članak koji je nedavno objavio portal Politico pod naslovom “Vrijeme rasta za europski turizam”, u kojem se na temelju podataka Eurostata i drugih statističkih servisa analiziraju razni aspekti turizma u Europskoj uniji i njenim članicama.

Previše turizma izaziva probleme

“Turizam u Europi je u fazi buma, ali ne osjećaju svi isto sunce”, počinje poetski Politico svoju analizu te navodi samo nekoliko poznatijih primjera koje veliki rast turizma izaziva diljem Europe: u Barceloni se pokušava zaustaviti izgradnja novih hotela, osoblje pariškog Louvrea je u svibnju štrajkalo kako bi upozorilo na to da prevelik broj posjetitelja dovodi do urušavanja uvjeta rada i čuvanja umjetničkih djela itd. Na meti je i Airbnb koji su počele prozivati uprave gradova poput Amsterdama. Sve više se počinje koristiti pojam “overtourism”, što bismo otprilike mogli prevesti na hrvatski kao “pretjerani turizam".

S druge strane, stanovnici Europske unije nikad nisu toliko putovali zbog turizma te je prošle godine više od pola od 500 milijuna građana EU-a putovalo zbog odmora. No, i tu postoje značajne razlike među članicama EU-a.

Kako u svemu tome stoji Hrvatska? Turista je sve više, ali...

Prema analizi Politica, broj turista koji dolaze na odmor u Hrvatsku se od 2009. do 2017. godine povećao za čak 130 posto. Hrvatska je tako druga na listi članica EU-a po povećanju broja turista, iza Litve u kojoj se broj turista povećao za 189 posto. No, Litva prethodno nije uopće bila značajna turistička destinacija, što znači da je sveukupni broj turista koji godišnje dođu u Litvu znatno manji od sveukupnog broja turista koji posjete Hrvatsku.

Na trećem mjestu je Latvija s povećanjem od 95 posto, četvrta je Velika Britanija s 82 posto, a peta Bugarska sa 71 posto. No, povećanje broja turista samo po sebi ne znači ništa, što najbolje pokazuje začelje te liste: na njemu su Italija (povećanje od 13 posto) i Austrija (povećanje od 18 posto). Te dvije države su turističke velesile u usporedbi sa spomenutim baltičkim republikama i Bugarskom. Drugim riječima, nije sve u porastu broja turista.

Hrvati sve manje ljetuju u Hrvatskoj

Omiljena turistička destinacija u EU je i dalje Španjolska koju je u 2017. posjetilo više od 300 milijuna stranih turista. Druga je Velika Britanija, treća Italija, četvrta Francuska, a peta Grčka. Hrvatska je u prvih deset, i to na osmom mjestu, dok su ispred nje na šestom i sedmom mjestu Austrija i Njemačka. Ipak, opet treba uzeti u obzir proporcije - 80 milijuna turista godišnje u velikoj Njemačkoj nije isto kao i 80 milijuna turista godišnje u maloj Hrvatskoj.

No, kada se u statistiku turističkih putovanja uključe i ona stanovnika te zemlje, onda na prvom mjestu nije Španjolska, koja pada na drugo mjesto, nego Velika Britanija. Hrvatska pak pada na deveto mjesto, što između ostaloga pokazuje da Hrvati sve manje ljetuju u Hrvatskoj, ako uopće imaju novca za ljetovanje.

Hrvatski Jadran je druga destinacija za strane turiste, dok su na prvom mjestu Kanarski otoci. Kada se pak uključe i hrvatski građani kao gosti na Jadranu, Hrvatska pada na treće mjesto top 10 EU destinacija.

Zapravo, niz podataka iz analize Politica pokazuje da je hrvatski Jadran postao lokacija na kojoj najmanje ima domaćih turista.

Turisti koji troše najviše većinom zaobilaze Hrvatsku

Znakoviti su podaci i o tome kakve turiste Hrvatska (ne) privlači. Najviše troše turisti iz Danske i Švedske, no oni većinom zaobilaze Hrvatsku te im je Španjolska najdraža destinacija.

Šveđanin prosječno godišnje na turistička putovanja potroši 6219 eura, a Danac u prosjeku na turistička putovanja potroši 4206 eura prema podacima iz 2017. Hrvat je pak u prosjeku 2017. godine na turističko putovanje potrošio tek 683 eura, deset puta manje od prosjeka Šveđanina.

Hrvatska ima previše kreveta u odnosu na broj stanovnika

Hrvatska je u jednoj kategoriji neupitni šampion: broj kreveta na 1000 stanovnika. Hrvatska po podacima iz 2017. ima 255 kreveta na 1000 stanovnika, a u međuvremenu se taj broj i povećao. Na drugom i trećem mjestu su Grčka i Austrija koje na 1000 svojih stanovnika imaju nešto više od 100 kreveta za turiste. Nesrazmjer za Hrvatsku je, dakle, ogroman. Jednostavnije rečeno, Hrvatska ima previše kreveta.

I tu treba uzeti u obzir proporcije: od 31 turističkog kreveta u Europskoj uniji, trećina ih otpada na Francusku i Italiju. U sveukupnom broju kreveta u cijeloj EU Hrvatska ima mali udio, ali u odnosu na veličinu i kapacitete Hrvatske, imamo previše kreveta.

Potvrda poznatih boljki hrvatskog turizma

Hrvatska je prvi vrhu i u kategoriji “tourist takeover”, a to znači da turisti "preuzmu” neku zemlju. Prva je Malta koja je 2017. imala skoro 20 tisuća turističkih noćenja na 1000 stanovnika, a odmah joj je za petama, na drugom mjestu, Hrvatska. 

U svakom slučaju, analiza Politica potvrđuje neke već primjetne trendove u hrvatskom turizmu, poput toga da se povećao broj turista, ali da Hrvatska nije top destinacija za turiste koji najviše troše, kao i da imamo previše kreveta.