INDEX je u posjedu odluke Ustavnog suda iz svibnja 2016. godine u kojoj se odbija žalba bivšeg predsjednika krajnje desnog HČSP-a Josipa Miljka i njegova odvjetnika Davorina Karačića na to da su Miljku prekršena ustavna prava presudom Visokog prekršajnog suda (VPS) iz 2015., kojom je osuđen za remećenje javnog reda i mira zbog toga što je poveo skandiranje ustaškog pozdrava ZDS.

Jednostavnije rečeno, ovo je još jedna odluka najviše sudske instance u Hrvatskoj koja potvrđuje da ustaški pozdrav ZDS predstavlja kršenje važećih zakona Republike. 

Žalba na presudu Visokog prekršajnog suda

Miljak su preko svojeg odvjetnika Karačića - koji se u javnosti voli promovirati i kao odvjetnik Marka Perkovića Thompsona, a i član je Neovisnih za Hrvatsku poznat po verbalnim ispadima i prijetnjama - žalio Ustavnom sudu na Visoki prekršajni sud koji mu je također odbio žalbu na presudu Prekršajnog suda iz Karlovca.

Tamo je Miljak osuđen i kažnjen novčanom kaznom zbog kršenja javnog reda i mira jer je na skupu u čast ustaškog zločinca Jure Francetića u Slunju poveo okupljene u skandiranje ZDS.

Miljak organizirao komemoraciju u čast Jure Francetića

U prvostupanjskoj presudi Prekršajnog suda u Karlovcu ovako se navode razlozi za Miljkovu osudu: “(...) Nesporna je činjenica da je prvookrivljenik ..., kao predsjednik Hrvatske čiste stranke prava, kritičnog dana organizirao komemoraciju u znak spomena na smrt ustaškog krilnika Jure Francetića u Slunju ... 

Nadalje, nesporno je da je prvookrivljenik ... istupio ispred skupine opisujući osnivanje NDH-a, crne legije, ratnog puta Jure Francetića, po završetku govora izvikao 'Bog i Hrvati, za dom', dok je nepoznata osoba iz skupine izgovorila 'spremni' podižući ispruženu desnu ruku u vis a time oponašajući nacistički pozdrav. Takvim načinom prvookrivljenik, je po uvjerenju suda, pozivao na neprihvatljive političke poruke na javnom mjestu i to izgovarajući opisane povike kojima je poticao prisutne na 'odgovor' u smislu izvikivanja 'spremni' ... 

Nesporna je i činjenica da su prisutni pjevali pjesme 'evo zore evo dana' a kojom se veliča lik i djelo Jure Francetića. ... 

Stoga je sud obranu prvookrivljenika u djelu kad navodi da nema dokaza da je osobno bilo što počinio, uzeo neosnovanom i usmjerenu na izbjegavanje prekršajne odgovornosti jer je govorom, te opisanim uzvicima remetio javni red i mir potičući organiziranu skupinu na uzvike, pjesme, kojima se izaziva netrpeljivost. (...) “

Osuđen za kršenje Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira

Zbog poticanja na izvikivanje ZDS-a, kojim se, kako je presuđeno, “izaziva netrpeljivost”, Miljak je osuđen po članku 5 Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji propisuje kažnjavanje onog tko na javnom mjestu izvođenjem, reproduciranjem pjesama, skladbi i tekstova ili nošenjem ili isticanjem simbola, tekstova, slika, crteža remeti javni red i mir.

Miljak se na tu presudu žalio Visokom prekršajnom sudu, koji je onda u cijelosti potvrdio prvostupanjsku presudu protiv Miljka.

U odluci VPS-a se između ostaloga navodi: “Iz ... odredbi Ustava jasno proizlazi da se Republika Hrvatska ne temelji na povijesnim tekovinama Nezavisne Države Hrvatske, čiji istaknuti pripadnik je bio Jure Francetić, a slobode i prava žalitelja kao članova političke stranke Hrvatske čiste stranke prava u javnom izražavanju osobnog mišljenja u konkretnom slučaju su ograničena Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira, člankom 5., sukladno članku 16. Ustava, da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak. U konkretnom slučaju ograničenje prava imenovanih usmjerena su na legitimni cilj i razmjerna naravi potrebe ugroženog dobra u odnosu na ograničenje prava i sloboda, s obzirom da su žalitelji iznosili neprihvatljive političke poruke, na kojima se Republika Hrvatska kao samostalna i nezavisna, suverena i demokratska države ne temelji. Razloge prvostupanjske odluke u cijelosti prihvaća i ovaj sud, pa kako žalitelji nisu naveli nikakve nove, niti uvjerljive razloge kojima bi potkrijepili svoja osporavanja odgovornosti za prekršaj koji im se pobijanom presudom stavlja na teret, nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost odluke prvostupanjskog suda.”

Trg je javni prostor

Znakovito u odluci VPS-a je da su odbili i Miljakovu pritužbu “da postupanjem žalitelja nije bila uznemirena javnost, jer osim sudionika komemoracije nije bilo drugih građana”, i to s obrazloženjem “događaj se zbio u gradu Slunju, na Trgu Zrinskih i Frankopana, dakle na neograničeno otvorenom javnom mjestu, koje je trajno dostupno neograničenom skupu osoba, na koje svaka osoba u bilo koje vrijeme ima mogućnost pristupa, pa prisutnost javnosti nije potrebno utvrđivati i obrazlagati, jer se to samo po sebi podrazumijeva”. 

Kada se isti kriterij primijeni na ustaško skandiranje koje je ove godine u Kninu 5. kolovoza poveo Marko Skejo, a koje policija nije prijavila i koje je onda opravdavao i ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, jasno je da je Skejo trebao biti prijavljen i da bi bio osuđen. I on je na “neograničeno otvorenom javnom mjestu” u Kninu izvikivao ustaške parole, a to što se u tom trenutku nalazio u blizini spomenika u zakonskom smislu je posve irelevantno.

ZDS "izaziva netrpeljivost"

U svakom slučaju, Ustavni sud je razmatrao Miljkovu tužbu u svjetlu mjerodavnog dijela članka 29. stavka 1. Ustava koji glasi: "Članak 29. Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično ... odluči o ... sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela” tj. ispitao eventualno postojanje povreda u postupcima pred sudovima i na temelju toga ocijenio je li postupak - razmatran kao jedinstvena cjelina - bio vođen na način koji je podnositelju osigurao pravično suđenje. Zaključak Ustavnog suda je da je Miljak i na Prekršajnom sudu i Karlovcu i na Visokom prekršajnom sudu imao pravično suđenje i da je VPS “iznio argumentirane razloge za utvrđenje neosnovanosti podnositeljevih žalbenih navoda”. 

“Ustavni sud radi izbjegavanja ponavljanja već napisanog, upućuje na točku 4. obrazloženja ove odluke, a u kojoj je iscrpno citiran dio obrazloženja osporene presude. Iz njega je razvidno da je drugostupanjski sud odgovorio i u odnosu na prigovore iz žalbe koji se odnose na tumačenje i primjenu mjerodavnog materijalnog prava u slučaju podnositelja. Stoga navode podnositelja kojima obrazlaže povrede istaknutih ustavnih prava Ustavni sud nije prihvatio kao ustavnopravno relevantne u konkretnom slučaju. Zaključna je ocjena Ustavnog suda da osporena presuda sadrži primjereno obrazloženje razloga na kojima se temelji”, zaključuje se u odluci Ustavnog suda iz 2016.

Podsjećamo i da svojom odlukom Ustavni sud potvrđuje zaključak nižih sudova u ovom predmetu da ZDS "izaziva netrpeljivost".

Kako je nastala fama o neujednačenoj sudskoj praksi?

Ova odluka Ustavnog suda još jedan je primjer kako je fama o tome da hrvatski sudovi nemaju ujednačenu praksu kada je riječ o ZDS-u zapravo lažna.

Ta fama stvorena je kombinacijom dvaju glavnih faktora: 1. propagandnim forsiranjem malobrojnih oslobađajućih presuda za ZDS u desničarskim medijima, a koje su rezultat nekompetentnog sudačkog kadra na nižim razinama sudovanja i 2. politikom vlade Andreja Plenkovića o “dvostrukim konotacijama” ZDS-a, koju u javnosti promoviraju i njegovi ministri i neki policijski načelnici, iako to nema nikakvog utemeljenja u važećim zakonima RH.

Podaci pučke pravobraniteljice

Na to je upozorila i pučka pravobraniteljica Lora Vidović. Prema praksi Ustavnog i Visokog prekršajnog suda, svako uzvikivanje pozdrava "Za dom spremni" je protupravno, istaknula je Vidović nedavno u izjavi za Slobodnu Dalmaciju.

"Činjenica je i da postoje odluke nižih sudova prema kojima su osobe za uzvikivanje tog pozdrava bile oslobođene, no važno je istaknuti da takve presude nisu izvor prava, i kao takve ne mogu biti opravdanje policiji da ne podnosi prekršajne prijave u drugim slučajevima uzvikivanja spornog pozdrava, a kao što je bio slučaj pripadnika 9. bojne HOS-a koji su ispred spomenika hrvatske pobjede Oluja '95. na središnjem gradskom trgu u Kninu izvikivali 'Za dom spremni'", kazala je pučka pravobraniteljica Lora Vidović, koja će pokrenuti ispitni postupak te tražiti očitovanje svih nadležnih institucija zbog nepokretanja postupka protiv jučerašnjeg počinitelja.

Ured pučke pravobraniteljice prikupio je 37 prvostupanjskih presuda o javnoj uporabi pozdrava "Za dom spremni", donesenih od 2010. do 2018. u postupcima koje je najčešće pokretala policija, a rjeđe državna odvjetništva. U 27 predmeta donesene su osuđujuće, u osam oslobađajuće presude, dok je u dva predmeta nastupila zastara progona.

Europski sud za ljudska prava: ZDS je "manifestacija rasističke ideologije"

No mjerodavne za sudsku praksu u Hrvatskoj su odluke Visokog prekršajnog suda, Ustavnog suda i Europskog suda za ljudska prava (ESLJP), koji su svi redom osudili ZDS odnosno potvrdili osuđujuće presude uz objašnjenje da ZDS predstavlja “manifestaciju rasističke ideologije”. Suci prvostupanjskih sudova koji su u slučajevima koji se tiču ustaškog pozdrava ZDS donijeli oslobađajuće presude, ili ne znaju kakve su odluke VSP-a, Ustavnog suda i ESLJP-a, ili te odluke iz nekih upitnih razloga ignoriraju. 

O tome da nema neujednačene sudske prakse i da je ZDS protuzakonit, svjedoči i jutros objavljena presuda Visokog prekršajnog suda u slučaju makarskog pjevača Maria Rose, koji je osuđen zbog izvikivanja ustaškog pokliča ZDS u okviru izvođenja kontroverzne pjesme “Čavoglave”.

Nema dvojbe da je ZDS protiv zakona i Ustava Republike Hrvatske

Odluka Ustavnog suda iz 2016. po žalbi Josipa Miljka pak još jednom pokazuje da Ustavni sud podržava takvu praksu Visokog prekršajnog suda, kao što je učinio i kada se na presudu žalio nogometaš Josip Šimunić, koji je svojedobno na maksimirskom stadionu poveo ustaško skandiranje. Ustavni sud je svoje negativno mišljenje o NDH, ustašama i njihovim simbolima - koji nedvojbeno uključuju i ZDS - izrazio i u odluci u slučaju Ulice 10. travnja., o čemu je Index već opširno pisao.

Drugim riječima, nema nikakvih “dvostrukih konotacija” u vezi ZDS-a, nema nikakve relevantne neujednačenosti sudske prakse. Izvikivanje tog ustaškog pozdrava u javnom prostoru predstavlja kršenje zakona i Ustava Republike Hrvatske.
 

Ustavni sud o pozdravu Za dom spremni by Index.hr on Scribd