NORVEŠKA u srijedu obilježava 15. godišnjicu terorističkih napada u Oslu i na otoku Utøya koje je počinio desničarski ekstremist Anders Behring Breivik te usmrtio 77 osoba, javlja njemačka agencija dpa. Imena stradalih naglas su pročitana kod spomenika žrtvama u vladinoj četvrti u glavnom gradu Oslu, gdje su premijer Jonas Gahr Støre i Gaute Borstad Skjervo, čelnik organizacije mladih norveške Laburističke stranke (AUF), položili vijence.

"Norveška tuguje 15 godina", kazao je Skjervo, koji je preživio masakr na Utøyi. "Mnogi su bili svjesni toga da su ubijena naša djeca, no nitko ne može u potpunosti pojmiti tugu ožalošćenih." Støre je pozvao na otvorenu raspravu o napadima i ideologiji koja stoji iza njih.

Galerija

"Moramo nastaviti otvoreno i iskreno govoriti o tome što se zbilo, o motivima terorista, njegovoj pozadini, posljedicama desničarskog ekstremizma, mržnji i preziru prema demokraciji", kazao je.

Napad u dva dijela

Breivik je 22. srpnja 2011. detonirao autobombu u vladinoj četvrti te usmrtio osam osoba. Potom je otputovao na otok Utøyu, gdje je, odjeven u policijsku uniformu, otvorio vatru na sudionike godišnjeg ljetnog kampa organizacije mladih Laburističke stranke. Šezdeset devet osoba, uglavnom tinejdžera i mladih, ubijeno je na otoku. Riječ je o najgorim nasilnim incidentima u Norveškoj nakon Drugog svjetskog rata.

Napadi od 22. srpnja 2011. ostali su upamćeni kao najteži teroristički čin u modernoj norveškoj povijesti. Breivik je mjesecima planirao napad, a prije nego što je aktivirao bombu u Oslu objavio je opsežan manifest u kojem je iznio svoje krajnje desničarske, antiimigrantske i antimuslimanske stavove te pozvao na nasilje protiv političkih protivnika.

"Napadi su bili "nužni"

Nakon uhićenja priznao je da je izveo napade, ali je tvrdio da su bili "nužni". Na suđenju 2012. proglašen je ubrojivim i osuđen na 21 godinu zatvora zbog terorizma i masovnog ubojstva. Riječ je o najvećoj zatvorskoj kazni predviđenoj norveškim zakonom, no ona se može neograničeno produljivati u petogodišnjim razdobljima ako sud procijeni da zatvorenik i dalje predstavlja prijetnju društvu.

Breivik je posljednjih godina u više navrata pokušao ishoditi prijevremeno puštanje na slobodu te je tužio norvešku državu zbog uvjeta u kojima služi kaznu, tvrdeći da je dugotrajna izolacija nečovječna. Sudovi su njegove zahtjeve odbili. Posljednji put mu je u prosincu 2024. odbijena molba za uvjetni otpust jer je sud zaključio da i dalje predstavlja ozbiljnu opasnost za društvo te da nije pokazao stvarno odricanje od svoje ekstremističke ideologije.

Napadi su duboko obilježili Norvešku i potaknuli višegodišnje rasprave o borbi protiv desničarskog ekstremizma, govora mržnje i zaštiti demokratskih vrijednosti. Istodobno, zemlja je nastojala odgovoriti na tragediju bez odustajanja od otvorenog društva i vladavine prava, što su norveški politički čelnici više puta isticali kao jednu od najvažnijih poruka nakon 22. srpnja