HRVATSKI sabor izmijenio je u petak Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i time otvorio mogućnost da se uskoro počnu izricati kazne onima koji se ne pridržavaju mjera zaštite od zaraze koronavirusom.

Zakon je izmijenio sa 76 glasova za i 53 glasa protiv.

Riječ je o prijedlogu izmjene Zakona koji je vlada predstavila prošli četvrtak.

Beroš je tada pročitao prijedlog novih kazni, od kojih bi se na najveći broj ljudi mogle odnositi kazne zbog nepravilnog nošenja maski ili nenošenja istih te kazne za organiziranje kućnih zabava na kojima je preko deset osoba.

500 kuna za krivo nošenje maske

Za prekršaj fizičke osobe propisuje se novčana kazna u iznosu od 500 kuna u slučaju nepridržavanja propisanih mjera, odnosno obveze pravilnog nošenja maske za lice ili medicinske maske.

Za vlasnika, odnosno posjednika privatnog posjeda, propisuje se novčana kazna u iznosu od 5000 do 10.000 kuna ako organizira ili dopusti održavanje privatnog okupljanja protivno odredbama Zakona.

Također, propisuje se novčana kazna za prekršaje za pravne osobe u iznosu od 10.000 kuna do 40.000 kuna u slučaju nepridržavanja mjera propisanih Zakonom, odnosno ako ne poštuju zabranu ili ograničenje održavanja javnih događanja i okupljanja te ako ne poštuju zabranu ili ograničenje održavanja privatnih okupljanja.

Za prekršaje odgovorne osobe u pravnoj osobi, kao i fizičke osobe obrtnike te fizičke osobe koje obavljaju drugu samostalnu djelatnost, propisuje se novčana kazna u iznosu od 5000 do 10.000 kuna.

Kako će sve izgledati u praksi?

Darko Posilović, načelnik Sektora policije u PU zagrebačkoj, objasnio je na N1 kako će nove mjere funkcionirati na terenu, što se promijenilo s ovlastima policije, što s privatnim prostorima i s legitimiranjem.

"Policija je i do sada vršila nadzor nad sigurnosnim mjerama, pa će tako nastaviti i od sada", kazao je Posilović i pojasnio na što točno misli:

"Policija će se više orijentirati na onaj dio poštivanja sigurnosnih mjera koji se tiče otvorenih prostora, javnih mjesta, fizičkih osoba."

Rekao je da policija, nakon stupanja na snagu izmjena Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, neće biti vezana isključivo za takve situacije, nego će intervenirati i na drugim mjestima, primjerice i u sredstvima javnog prijevoza:

"Nekog posebnog objekta koji ćemo držati u nadzoru nema.

Jedino što se mijenja od danas je mogućnost, zapravo, da za one slučajeve gdje blaže policijske ovlasti, tu prvenstveno mislim na mjere upozorenja, pa čak i mjere naredbi, ne poluče uspjeh, tada postoji zakonska mogućnost da se primijene sankcije sukladno izmjenama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti", kazao je.

"Stvorene su sve mogućnosti da se primijene represivne mjere"

"Stvorene su sve mogućnosti da se primijene represivne mjere", dodao je, a potom objasnio detalje.

Rekao je da je namjera policije da u startu pri nadzoru iz svojih ovlasti koristi prvo najblaže mjere, upozorenje, upućivanje. Za to postoji poseban razlog:

"Ne možemo isključiti da dio građana nije upućen u mjere."

Za kazne kaže da su odgovarajuće u odnosu na dosadašnju praksu i po iznosu i po obliku, a za to tko smije legitimirati, objasnio je da nadzor u svojoj nadležnosti ima više službi osim policije, Ravnateljstvo Civilne zaštite, Državni inspektorat, članovi Civilne zaštite.

"Radi se o osobama kojima Zakon o sustavu civilne zaštite daje svojstvo s posebnim ovlastima. Svoje svojstvo oni na terenu dokazuju, pored toga što su odjeveni u službene odore, službenom značkom i iskaznicom. Jasno da... imaju pravo zatražiti na uvid neku javnu ispravu od osobe za koju postoji osnovana sumnja da je počinila prekršaj. Oni nemaju ovlasti zadiranja u neka druga prava i slobode građana, mjere zadržavanja, mjere primjene prisile, pa će u tim slučajevima opravdano zatražiti intervenciju policije", kazao je.

No onda se otvara pitanje tko će biti taj tko će uvoditi red represijom ako se netko odbije legitimirati.

"Kod prostora za koje se opravdano smatra da će doći do učestalog kršenja mjera mi smo provodili zajedničke akcije", kazao je.

Drugim riječima, ako netko od drugih službenih osoba zatraži pomoć policije, policajci će dojuriti u najbržem mogućem roku. Za ulaženje u stanove kako bi se provjeravalo okuplja li se broj ljudi veći od dopuštenog Posilović je ustvrdio da nije riječ o proširivanju ovlasti koje je policija imala do sada:

"S ciljem utvrđivanja svih okolnosti prekršaja policija će provoditi izvide. Prvenstveno se tu radi o provjeri dojave osobnim izlaskom na teren, korištenjem svih drugih javno dostupnih izvora, a ako razina sumnje opravdava da je stvarno počinjen prekršaj, tada bi ulazak u stan, ako nema privole vlasnika odnosno držatelja stana, išao primjenom instituta Prekršajnog zakona, a u drastičnim slučajevima Zakona o kaznenom postupku, što bi uključivalo i ishodovanje naloga od nadležnog suda."

Što s ulaženjem u stanove?

Na terenu bi to, pak, moglo izgledati i ovako:

"Može se obaviti razgovor i s vlasnicima susjednog stana, stana iznad, stana ispod. Na različite načine se može prikupiti informacija, a da se ne ulazi nužno u stan.

Iz vlastitog iskustva, mi redovito nailazimo na suradnju građana", istaknuo je.

Posilović je naveo i brojke s područja pod nadležnosti PU zagrebačke:

"S jučerašnjim danom na području Grada Zagreba i Županije zagrebačke bilo je gotovo 25.000 ljudi s izrečenim mjerama samoizolacije na kućnoj adresi ili u karanteni, odnosno s mjerama covid-liječenja u kući. Brojka s mjerom liječenja u kući kreće se od pet, šest, pa i više tisuća.

Od petog mjeseca ove godine imali smo znatno više dojava o kršenju samoizolacije, ali smo utvrdili da je u prekršaju bilo oko 140 kršenja mjera samoizolacije i između 30 i 40 mogućih kaznenih djela širenja i prenošenja zaraznih bolesti za koje su postupci u tijeku", kazao je.

"Imamo jedan učestali oblik, dolazak u stanicu za tehnički pregled. Imali smo čak i situacije da dolaze u objekt naše policijske uprave zbog određenih statusnih pitanja građana, ishodovanja osobnih iskaznica, putnih isprava. I to je način na koji smo utvrđivali mogućnost (počinjenja prekršaja)", otkrio je.

Za druge intervencije policije rekao je da su to bile, između ostalog, i racije po ugostiteljskim objektima kako bi vidjeli krši li se odredba o ograničenju radnog vremena ili drugih stvari, a pritom se policajcima događalo da uhvate ne samo ljude koji su tada bili pod mjerama samoizolacije nego čak i liječenja kod kuće.