NA ZAGREBAČKOM Markovom trgu od sutra više neće biti dozvoljena javna okupljanja i prosvjedi jer na snagu stupaju izmjene Zakona o javnom okupljanju koje zabranjuju okupljanja u krugu od najmanje sto metara od zgrada Hrvatskog sabora, Vlade, Ustavnog suda, Ureda Predsjednika RH.

Markov trg, inače do sada uobičajena destinacija za sindikalne i slične prosvjede, tako više neće biti mjesto na kojemu će nezadovoljnici pokušavati ishoditi rješavanje svojih problema, izravno od predstavnika Vlade i Sabora.

Osim predsjednika države, Vlade, Sabora te Ustavnog suda, štićenim osobama smatraju se i predsjednici ili poglavari stranih država ili vlada, predsjednici parlamenata stranih država za vrijeme njihova boravka u Hrvatskoj, te strana izaslanstva.

Pod javnim okupljanjem Zakon predviđa svako organizirano mirno okupljanje i javni prosvjed više od 20 ljudi, javne priredbe te druge oblike okupljanja kojima je svrha ostvarivanje gospodarskih, vjerskih, kulturnih, humanitarnih, sportskih, zabavnih i inih interesa.

Izmjenama Zakona, koje, objavom u Narodnim novinama, sutra stupaju na snagu, briše se dosadašnja odredba o zabrani održavanja mirnih okupljanja i javnih prosvjeda u blizini spomenika kulture nulte kategorije, a propisuje se i mogućnost policije da spriječi, odnosno prekine okupljanje ako postoji "zbiljska i izravna opasnost za zdravlje sudionika i drugih osoba".

Suočena s brojnim kritikama da se zakonskim izmjenama ograničavaju radnička i ljudska prava, Vlada ističe kako je odluku da se broj štićenih objekata, ispred kojih se zabranjuju javna okupljanja, proširi i na Vladu i Sabor, donijela isključivo zbog sigurnosnih razloga.

Kada je Vlada početkom srpnja izmjene uputila u saborsku proceduru, premijer Ivo Sanader izjavio je da se Vlada na takvu odluku odlučila nakon procjene sigurnosnih službi, odnosno potrebe da se, zbog opravdanog državnog interesa, kvalitetnije zaštite štićene osobe i objekti.

Nakon što je Sabor, uz protivljenje većine oporbenih stranaka, izmijenio Zakon o javnom okupljanju, sindikati su se podijelili oko potpore takvom rješenju - najveća sindikalna središnjica SSSH podržala je izmjene, dok su, primjerice, Nezavisni hrvatski sindikati te Hrvatski školski sindikat Preporod zatražili od Ustavnog suda ocjenu njihove ustavnosti.

Ustavnom sudu iz istih se razloga obratio i Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava.

Saborska oporba i dio sindikata vladajući su HDZ optužili i da je kod saborskog izglasavanja izmjena lažirao kvorum, odnosno da su izmjene donesene s jednim glasom manje nego je potrebno.

Građanska inicijativa "Matija Gubec" sutra će, kada izmjene stupaju na snagu, organizirati mirni prosvjed, odnosno akciju građanskog neposluha u Radićevoj ulici (prilaz Markovu trgu), želeći upozoriti da se zabranom okupljanja na Markovu trgu krše građanske slobode i ljudska prava.

Foto: Arhiva