U splitskom hotelu "Marjan" danas je održana "Ambrozijana" Dan pčelara hrvatskoga mediteranskog podneblja, koji već šesti put organizira Zadružni savez Dalmacije, a ove je godine okupio 250 pčelara s hrvatske obale.

Iako je poznato da med iz Hrvatske postiže visoku cijenu u zemljama Europske unije i da je vrlo tražen, predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije Joško Niskota je rekao da je potrebno još mnogo učiniti kako bi Hrvatska kao svojevrsna "medna ekozona" mogla na godinu tržištu ponuditi znatno više od sadašnjih 2500 tona najtraženijega pčelinjeg proizvoda. Dok, primjerice, Njemačka na godinu troši 100 tisuća tona meda, od čega proizvede samo 20 posto, a ostalo uvozi, Hrvati potroše čak tri puta manje, ili pola kilograma po stanovniku. Istodobno, u Hrvatskoj je registrirano oko 6800 pčelara, od toga u Dalmaciji 1200, a okupljeni su u 84 pčelarske udruge i četiri zadruge.

Na ovogodišnju "Ambrozijanu" prijavljeno je 25 uzoraka sortnog meda, što je manje nego inače, a uzrok su požari i suša, rekao je Joško Niskota. No, unatoč tome, riječ je o medu bez premca i po kemijskom sastavu i po organoleptičkim osobinama, pa će iskusnim stručnjacima pri degustaciji biti teško izdvojiti najkvalitetnije. Ocjenjivanje meda nije važno samo proizvođačima, koji tako dobivaju priznanje za svoj rad i putokaz što treba poboljšati, nego i potrošačima, koji paze na kakvoću, poručuje Niskota.

Jedan od najuspješnijih zadarskih pčelara Krste Bukvić upozorio je kako svi znaju da se u Hrvatskoj proizvodi znatno više od registriranih 2500 tona meda, koliko otkupljuje 40 distributerskih tvrtki. Najmanje 5000 tona meda, ustvrdio je Bukvić, završi na takozvanom "sivom tržištu" jer proizvođači nemaju interesa med jeftino davati velikim distributerima pa ga radije prodaju sami - "ispod tezge".

Nezadovoljan odnosom distributera, koji, kako je rekao, ništa ne čine da potaknu otkup meda, Bukvić je predložio da se zakonski drukčije odredi poticanje proizvodnje meda. Sada se poticaji dobivaju po košnicama, no, smatra on, uz to bi trebalo poticati i kilogram meda jer bi se tako postigle dvije bitne stvari: proizvođač bi prijavio svaki proizvedeni kilogram, od čega bi koristi imala i država, a istodobno bi se mogla kontrolirati i kvaliteta. Tada se ne bi događalo da na policama u prodavaonicama stoje staklenke u kojima je ista vrsta meda, ali s različitim etiketama i cijenama, što je obična podvala, ustvrdio je Bukvić.

Tako bi se postigla i kontrola tržišta, a dobile bi se veće količine meda koje bi se mogle izvoziti jer je naš med nadaleko cijenjen i tražen. Ako se to ne učini, zaključio je Bukvić, dogodit će nam se da, iako meda imamo i za domaće tržište i za izvoz, Hrvatsku preplavi nekvalitetan med iz uvoza.

Na stručnim skupovima i okruglim stolovima posebice je istaknut još jedan problem u radu pčelara - nefunkcioniranje njihove krovne organizacije - Hrvatskoga pčelarskog saveza. Zato je, kao zaključak skupa, istaknut zahtjev da se osnaži ta institucija s tradicijom dugom gotovo 130 godina. Osim toga, pčelari su zatražili osnivanje državnog zavoda za pčelarstvo i društvo za zaštitu pčela radilica, kojih je iz dana u dan sve manje.