O PRESUDI protiv Raiffeisen banke, koja je kažnjena iznosom od 400 tisuća kuna zbog natječaja u kojem je tražila PR agenciju koja bi vršila pritisak na Ustavni sud i druge sudove, razgovarali smo s odvjetnikom Igorom Metelkom, koji je zastupao klijente koji su tužili banke.

U razgovoru za Index odvjetnik Metelko objasnio je zašto se išlo u nagodbu u ovom slučaju te da je prosječnom čovjeku visina kazne za RBA banku  "neprimjerena i zanemariva", posebice u kontekstu toga da se radi o visoko likvidnoj banci. No krenimo redom.

>> Nakon otkrića Index istraga kažnjena RBA. Htjeli su vršiti pritisak na suce

Index Istrage objavile su prošle godine poziv Raiffeisen banke za odabir PR agencije u kojem banka traži usluge kriznog komuniciranja oko slučaja kredita u švicarcima navodeći kao jedan od zadataka agencije i "vršenje pritiska na Ustavni i druge sudove u Hrvatskoj".

Nema legitimnog pritiska na suce i pravosuđe

Po hrvatskim i međunarodnim zakonima, zabranjen je bilo kakav pritisak na pravosuđe, odnosno sutkinje i suce, a Europski sud za ljudska prava već je rušio hrvatske presude zbog sumnje na pritisak, kako javnosti tako i zainteresiranih strana. Iako u pozivu, koji je napisan na engleskom jeziku, doslovno stoji "putting the pressure on the Constitutional and other Croatian courts", u RBA banci u izjavi za Index tvrde kako su tražena "isključivo rješenja koja sadrže legitimne postupke". No legitimnog postupka  u smislu pritiskanja sudova i sudaca nema.

>> RBA banka natječajem tražila agenciju koja će vršiti pritisak na Ustavni sud

Nekoliko dana nakon što je Index objavio članak o pozivu PR agencijama, predsjednik uprave Raiffeisen banke Michael Müller podnio je ostavku i to zbog, kako je naveo, "negativne percepcije javnosti oko pozivnog natječaja za odabir PR agencije". Hrvatska narodna banka, kao regulator, podigla je tužbu protiv RBA, a taj je proces ovih dana pravomoćno okončan i to nagodbom koju je prihvatio sud. RBA banka kao pravna osoba kažnjena je novčanom kaznom od 400 tisuća kuna, tadašnji predsjednik Uprave te banke Michael Georg Müller kažnjen je novčanom kaznom od 48 tisuća kuna, a dva tadašnja člana Uprave banke Daniel Mitteregger i Marko Jurjević kažnjeni su s po 20 tisuća kuna.

Iznenađujuća brzina postupka

"S obzirom na publicitet navedenog prekršajnog djela i nedopustivu konstrukciju natječaja kojim se pozivalo na vršenje pritiska na Ustavni i druge sudove u RH, bilo je za očekivati reakciju Hrvatske narodne banke koja u ovom slučaju nastupa kao ovlašteni tužitelj", ističe odvjetnik Metelko u razgovoru za Index dodajući kako presuda sama po sebi nije neočekivana, no pomalo je iznenađujuća brzina postupka, uslijed činjenice da su tužitelj i okrivljenici sklopili sporazum o priznanju krivnje i sankcijama, koji je sud prihvatio.

>> Šef RBA odletio zbog otkrića Index Istraga, banka se žali da je žrtva medija

Odvjetnik Metelko naglašava kako se u ovom slučaju radilo o prekršajnom postupku koji nije u neposrednoj vezi s parnicama koje se vode na sudovima povodom privatnih tužbi potrošača protiv banaka, a zanimalo nas je kako je moguće da su se u ovom slučaju banka kao pravna osoba i članovi uprave kaznili jer "poziv nisu pročitali s dužnom pažnjom".

Htjeli su spriječiti daljnju štetu

"Pojam 'dužne pažnje', u kontekstu članova uprave banke, podrazumijeva povećani stupanj pažnje u upravljanju, pa tako i unutarnjoj kontroli poslovanja, što obuhvaća i kontrolu ovakvih poziva za natječaj poput predmetnog koji je sadržavao za banku kompromitirajuću konstrukciju o 'vršenju pritiska' na sudove. Dakle, taj stupanj pažnje svakako nadilazi pažnju kojom postupa prosječan čovjek u obavljanju poslova, a upravo zbog velikog reputacijskog rizika kojem se banka može izložiti ako takav kompromitirajući tekst dođe u javnost, kao što je to ovdje bio slučaj. Drugim riječima, da su članovi uprave u svojoj kontroli spornog natječaja primijenili dužnu pažnju koja se od njih očekuje, takav poziv nikada nije trebao biti odobren", ističe odvjetnik Metelko u razgovoru za Index.

>> Sudac Vrhovnog suda o slučaju RBA: Nedopustiv pritisak na suce. Kamo to vodi?

O samoj nagodbi odvjetnik Metelko naglašava kako je banka, vrlo vjerojatno, htjela ovaj postupak okončati što je prije moguće, bez daljnjeg povlačenja po medijima do kojeg bi neminovno došlo da je nastavila poricati prekršaj i ušla u dokazni postupak, a čime bi se generirala daljnja reputacijska šteta.

"Stoga su iskoristili zakonsku mogućnost pregovora s ovlaštenim tužiteljem, u ovom slučaju HNB-om, te sklopili Sporazum o priznanju krivnje i prihvatu sankcija, u cilju što ranijeg okončanja postupka i pokušaja saniranja već nastale reputacijske štete", kaže Metelko. Na izravan upit smatra li da je kazna primjerena, kaže kako je ona s gledišta prosječnog čovjeka neprimjerena i zanemariva, no ističe kako je u ovom slučaju bitna poruka.

Pokraj svega, ne treba im pritisak PR agencija

"S obzirom na stigmu koju banke nose u javnosti zbog slučaja Franak i kolektivne presude, vjerujem da je prosječnom čovjeku visina ove kazne neprimjerena i zanemariva, posebice u kontekstu toga da se radi o visoko likvidnoj banci. No od visine kazne važnija je poruka koja se šalje u javnost, a to je da se pravne borbe mogu voditi isključivo u sudnicama, a ne na marketinškim poljima i PR trikovima", ističe Metelko u razgovoru za Index dodajući na kraju da sudovi, posebice oni najviši, moraju uživati samostalnost i neovisnost u donošenju svojih odluka.

"Već je sama činjenica da odluke povezane sa slučajem Franak utječu na financijsku sudbinu velikog broja ljudi u Hrvatskoj sama po sebi dovoljan pritisak na sudstvo i odgovornost koju nose. Povrh toga, doista im nisu potrebni pritisci PR agencija", zaključuje na kraju Metelko.