MAĐARSKA se suočava s brojnim ekonomskim problemima, puno većima nego ostatak članica EU. Iako je serija nepredvidivih šokova, počevši od pandemije do rata u Ukrajini, uzdrmala gospodarstva u cijeloj Europi, sudeći po dosadašnjim pokazateljima upravo je Mađarska jedna od zemalja koje se najteže nose s njima.

Problemi nisu specifični za tu državu, ali je u nekim politikama koje su provođene kao odgovor na brojne vanjske ekonomske šokove bila predvodnica. Ograničenje cijena goriva, velika državna potrošnja, uvođenje cjenovnih kontrola, ekspanzivna monetarna politika središnjih banaka... Većina država u EU provodila je slične stvari, ali je često jako bitan intenzitet tih politika.

Premijer Viktor Orban ima dovoljno stabilnu vlast da se ne mora brinuti oko političke nestabilnosti, ali građani Mađarske sve više osjećaju posljedice usporavanja gospodarstva. Na parlamentarnim izborima 2022. je Orbanova stranka Fidesz u koaliciji s Demokršćanskom narodnom strankom osvojila više od 2/3 mjesta u parlamentu, što daje jako široke ovlasti.

Ali prosvjedi zbog rasta cijena, što je građanima najvidljiviji ekonomski problem, već su počeli prošle godine. Krajem listopada su učitelji, koji su predvodnici izražavanja nezadovoljstva, na prosvjedu u Budimpešti javno pozivali na Orbanovu ostavku.

Vladajući za probleme krive EU i takozvani uvozni lobi, pokušavajući tako skrenuti krivnju za teško ekonomsko stanje sa sebe. Logično se postavlja pitanje zbog čega je taj uvozni lobi toliko jak u Mađarskoj, a ne u okolnim državama. Pogotovo s obzirom na to da su cjenovne kontrole puno jače u Mađarskoj, a vladavina stranke Viktora Orbana neupitna.

Šokantan rast cijena, daleko veći nego u bilo kojoj drugoj članici EU

Mađarska ima najveći rast cijena među svim članicama EU, čak i onima koje su zbog blizine Rusije i ovisnosti o uvozu energenata iz nje puno osjetljivije na sankcije i postupno energetsko odvajanje EU od Rusije.

S rastom potrošačkih cijena od 24.5 posto u travnju 2023. u odnosu na isti mjesec 2022., inflacija je u Mađarskoj trostruko veća od prosjeka EU. Prosjek svih članica iznosi 8.1 posto, u rasponu od članica s rastom cijena manjim od 4 posto (Cipar, Španjolska, Belgija, Luksemburg) do članica s rastom cijena od 14 posto i više (Poljska, Slovačka, Češka, Latvija, Mađarska).

Da je rast cijena posebno izražen problem u Mađarskoj i da jako odstupa od raspona među članicama, jasno je iz podatka da je  najveći rast cijena nakon nje zabilježen u Latviji. Iznosi 15 posto, daleko više od prosjeka EU, ali čak 9.5 postotnih bodova manje nego u Mađarskoj.

Jednostavno, Mađarska previše odskače od svih ostalih članica da bi se toliko visok rast cijena mogao svaliti na EU ili zajedničke politike EU. Naravno, to ne sprječava Orbana i njegovu stranku da krive svakoga osim samih sebe za lošu situaciju u kojoj se zemlja nalazi.

Rast cijena hrane najveći u EU

Gledano po kategorijama, rast cijena je najveći upravo tamo gdje je najvidljiviji građanima. Pa ipak, birači još ne kažnjavaju Orbanovu stanku Fidesz zbog toga. Da se u ovom trenutku odvijaju parlamentarni izbori, čak 49 posto birača bi opet biralo tu stranku.

Doduše to je manje nego krajem listopada, kada je 55 posto birača bilo spremno birati Orbanov Fidesz, ali nije ni izbliza dovoljno da politički ugrozi njegovu vlast. Visoke cijene su smanjile popularnost vladajućih, ali je potpora stabilna još od prosinca prošle godine.

Rast cijena u kategoriji električna energija, plin i druga goriva je u travnju iznosio 41.8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U toj kategoriji nije rekorder jer su cijene više rasle u Latviji i Irskoj, ali je ipak treći najveći rast u EU, za 30.2 postotna boda više od prosjeka.

Rast cijena u kategoriji hrana od 38.5 posto je najveći među svim članicama i puno veći nego u drugoj najteže pogođenoj zemlji, Slovačkoj (rast cijena od 26.1 posto). Prosjek EU je 16.6 posto. U ostalim kategorijama se ne izdvaja toliko drastično kao u ove dvije.

Mađarska odskače po rastu cijena, zabrinjavajuće je visok

Jasno je da Mađarska neobično odskače po rastu cijena, pa se mora velikim dijelom raditi o rezultatu unutrašnjih, a ne vanjskih faktora. Vladajući su pronašli cijeli niz opravdanja, počevši od toga da su krive sankcije koje je uvela EU. To se koristi za opravdanje rasta cijene električne energije, plina i goriva, ali zašto je onda rast cijena manji u državama koje su bile ovisnije o uvozu energenata iz Rusije?

Rast cijena hrane se opravdava uvoznim lobijem, argumentom koji su koristili i mnogi u Hrvatskoj. Ali Mađarska je poljoprivredno samoodrživa i zapravo veliki neto izvoznik poljoprivrednih proizvoda. Uz to, činjenica je da su cijene hrane manje rasle u okolnim državama. Problem mora biti u samoj Mađarskoj.

"Proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda su gotovo iste u regiji, no proizvodnja hrane je ta koja itekako diže cijene i inflaciju. Razlike u inflaciji mogle bi se pripisati razlikama u konkurentnosti, suši i drugim čimbenicima, ali isti problemi pogađaju i susjedne zemlje, gdje poskupljenja hrane nisu tolika", rekao je član Monetarnog odbora središnje banke Mađarske Gyula Pleschinger još u prosincu prošle godine, a prenio je najveći novinski portal u Mađarskoj.

To su uzroci koji su prisutni u svim članicama. Prema analizama ekonomista, ne samo od početka rasta cijena nego i iz prijašnjih godina, mađarski sektor proizvodnje hrane je nekonkurentan, slabo tehnološki opremljen i neorganiziran. Dodatno, njime dominiraju male i mikro kompanije koje proizvode za lokalno tržište.

"S obzirom na okolišne uvjete, kapacitet prehrambeno-prerađivačke industrije u državi je nizak", navodi se u izvješću Europskog fonda za regionalni razvoj iz 2020.

Politike ograničavanja cijena nisu imale učinka

Orban i njegovi ministri su iskušali razne oblike ograničavanja cijena, s katastrofalnim rezultatima. Već 1. veljače 2022. ograničena je cijena nekih prehrambenih artikala: šećera, brašna, svinjskih nogica, ulja za kuhanje, pilećih fileta i mlijeka. U studenome 2021. ograničena je cijena goriva na benzinskim crpkama, prvo do ožujka 2022., a kasnije je ograničenje produljeno do sredine svibnja, pa opet do 1. listopada.

U početku je ograničenje vrijedilo za sva prijevozna sredstva, a kasnije samo za osobne automobile i motocikle. Naposljetku je ukinuto u prosincu prošle godine zbog straha od nestašica, dugih redova na benzinskim stanicama i velikih gubitaka kompanija. Nakon ukidanja ograničenja cijene su se povećale za trećinu.

Od svih članica EU samo su Hrvatska i Mađarska uvele direktne cjenovne kontrole nekih prehrambenih proizvoda. Sudeći prema kretanju cijena hrane u obje države, nije bilo nikakvog pozitivnog efekta. U Mađarskoj iz očitog razloga da je rast cijena bio daleko veći nego u ostalim članicama, a u Hrvatskoj se rast cijena kretao usporedno s kretanjima u ostatku EU.

Ograničene su i kamate za nekretninske kredite. Procijenjeno je da je to nužno kako bi se zaštitilo građane od kontinuiranog podizanja referentne kamatne stope Mađarske nacionalne banke, središnje državne banke koja određuje kamatne stope po kojima posuđuju same komercijalne banke, a samim tim i konačne kamatne stope za građane.

S obzirom na to da su cijene nekretnina rasle u trećem kvartalu 2022. za 23.4 posto u odnosu na isti kvartal 2021., a fiksiranje kamatnih stopa na nekretninske kredite uvedeno je početkom 2022. godine, efekti takve politike su u najmanju ruku upitni.

Zadnjih godina država troši više nego što uprihoduje, to potiče rast cijena

Postoje naznake da je problem Mađarske bar dijelom stvoren još u vrijeme pandemije. Tada su sve države provodile razne fiskalne i monetarne politike da bi umjetno održavale gospodarstvo na životu, ali se razlikovao intenzitet tih politika.

2020., 2021. i 2022. je održavan visok deficit ukupne države (centralna i lokalna vlast) od 7.5 do 6.2 posto BDP-a. Na početku pandemije je deficitarna potrošnja uvedena da bi se održavalo gospodarstvo, kao i u većini drugih država, ali je Mađarska to produžila kroz 2021. i 2022. Mađarska nije jedina koja je to napravila, ali u sklopu s ostalim faktorima to pridonosi rastu cijena.

Tržišta procjenjuju da je rizik da Mađarska ne plati javni dug veći od okolnih država, pa su prinosi na desetogodišnje obveznice visoki. Trenutno je za obveznice Mađarske prinos 7.9 posto, Hrvatske 3.7 posto (u eurozoni je, pa je sigurnija), Poljske 6 posto, Rumunjske 7 posto.

Kako se provodi politika deficitarne potrošnje, tj. da se troši više nego što proračun godišnje uprihoduje, dodatno zaduživanje je nužnost. A ono je relativno skupo.

Orban pokušava okriviti druge za svoje politike koje su dovele do toga da Mađarska bude poseban slučaj u EU

Iako Orban i njegovi ministri pokušavaju svaliti krivnju na EU, sankcije, sušu i uvozni lobi, logika ih pobija. Sve te faktore, uključujući sušu, dijele s članicama EU koje imaju daleko manji rast cijena. Ako Mađarska dijeli vanjske faktore sa svima ostalima, a ostali imaju daleko manje probleme, onda jedino ostaju unutrašnji faktori kao razlog za to što se Mađarska izdvaja.

A dublja analiza otkriva koje su to specifičnosti: pogrešne politike, manjak konkurencije, neefikasna proizvodnja, negiranje problema. Orbanova vlast je jako sigurna, kontrolira 2/3 mjesta u parlamentu, što znači da može voditi politike kakve želi. Ali upravo zbog toga ne može okriviti nijednu drugu političku opciju pa traži "vanjske neprijatelje". Standardna praksa u državama kojima apsolutno vlada jedna politička opcija.