Studij molekularne biologije jedan je od trenutačno najzahtjevnijih studija, istaknuli su članovi hrvatske akademske zajednice, raspravljajući o tom studiju u kontekstu hrvatske znanstvene reforme, na današnjem okruglom stolu u Institutu Ruđer Bošković (IRB). L

Okrugli stol održan je u sklopu dvodnevnoga simpozija s međunarodnim sudjelovanjem što se održao u Zagrebu u Plivinu istraživačkome institutu i IRB-u. Simpozij je priređen u povodu 45. obljetnice početka molekularno-bioloških istraživanja u Hrvatskoj, te 50. rođendana rješenja strukture deoksiribonukleinske kiseline (DNA).

Po koncepciji moderatorice okrugloga stola, Marije Mary Sopte, tema je razmotrena u odnosu na obrazovni, znanstvenoistraživački te biotehnološki sustav.

Istaknula je da u Hrvatskoj postoji izvanredan znanstveni potencijal mladih znanstvenika - novaka i već afirmiranih znanstvenika koji 'rade' svjetski prepoznatljivu znanost, no istodobno, nedovoljna je suradnja instituta i fakulteta u izvođenju nastave. Također nedostatna je komunikacija između visokoškolskih i znanstvenih ustanova te nadležnog ministarstva.

Kao podlogu za raspravu iznijela je rezultate ankete o sustavima znanosti i visokoga obrazovanja koju je prethodno poslala na oko stotinu adresa znanstvenika različitih dobnih skupina.

Većina anketiranih (od oko stotinu poslanih anketa stiglo je 60-ak odgovora) nije zadovoljna sadašnjom kvalitetom poslijediplomskih studija i smatra ih zastarjelim, prezatvorenim i prepasivnim.

Kratke prezentacije na okruglome stolu imali su znanstvenici i profesori iz zagrebačkih fakulteta i instituta - Mirjana Krsnik-Rasol, Srđan Novak, Zoran Zgaga, Igor Weber i Mladen Merčep te Siniša Volarević s riječkoga Medicinskoga fakulteta.

U raspravu su se uključili i poznati znanstvenici hrvatskoga podrijetla koji žive i rade u Francuskoj - Duško Ehrlich i Miroslav Radman.

Kada je riječ o studiju molekularne biologije, akademik Radman smatra da bi studente trebali što prije doći u laboratorije, odnosno, kako je rekao, "u laboratorij bi trebali stupiti odmah poslije mature". Jer, dodao je, "žeđ za širom kulturom dolazi tek kasnije, pa bi se poslijediplomski studiji zapravo trebali održavati neposredno pred doktorskim studijima".

Kad je pak riječ o često spominjanoj temi - odljevu mozgova, Radman je istaknuo da će Mediteranski institut za istraživanje života - MedILS u Splitu, koji je nedavno dobio obnovljeni prostor dijela vile Dalmacije u kojemu će djelovati, biti mjesto gdje će "inozemstvo doći u Hrvatsku".