Okrugli stol o Bolonjskome procesu u organizaciji HDZ-a

Okrugli stol o preobrazbi visokoga školstva pod nazivom "Bolonjski put do europske diplome", održan danas u organizaciji Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) u središnjici stranke u Zagrebu, okupio je čelnike HDZa, predstavnike Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te brojne predstavnike hrvatske akademske zajednice.

Hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader u uvodnome je izlaganju istaknuo da je "Bolonjski proces prevažna tema za Hrvatsku koja nadilazi interese pojedinih političkih stranaka".

Bolonjski proces neodvojiv je od Lisabonske strategije, kojoj je cilj da ujedinjena Europa, kao gospodarstvo temeljeno na znanju, postane konkurentna na svjetskoj razini, rekao je Sanader.

U Hrvatskoj postoji neosporno deklarativno opredjeljenje za Bolonjski proces i politički konsenzus, no pitanje je što treba činiti da se taj proces doista i pokrene, kazao je Sanader.

Jedna od poteškoća, rekao je, jest što Hrvatska još ne može izdvojiti dovoljno proračunskih sredstava za obrazovanje i znanost, s obzirom na to da se još oporavlja od posljedica rata. Ipak, u neizbježnim globalizacijskim procesima, šansa Hrvatske je u znanju, naglasio je premijer.

Kao jedno od važnih pitanja sadašnjega trenutka provedbe Bolonjskoga procesa ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac istaknuo je sustav osiguravanja kvalitete visokoga školstva. Najavio je da će to pitanje biti i u središtu pozornosti Ministarske konferencije zemalja potpisnica Bolonjske deklaracije što će se u svibnju održati u norveškome Bergenu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rektor Sveučilišta u Rijeci akademik Daniel Rukavina rekao je da je Bolonjski proces izrazito važan za policentrični razvoj Hrvatske.

Činjenica na koju je ukazao predsjednik Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Petar Selem, da se do 2007. sveučilišta moraju pravno integrirati, bila je i povod polemike predsjednika Glavnoga vijeća Nezavisnoga sindikata znanosti i visokoga školstva Vilima Ribića i profesora na Pravnome fakultetu zagrebačkoga Sveučilišta Ive Josipovića.

Ribić je rekao da bi se Josipović trebao zauzimati za pravno integriranje sveučilišta, a ne za očuvanje pravne osobnosti fakulteta. Dodao je da bi trebalo razmisliti i o podjeli Sveučilišta u Zagrebu ako je problem u tomu da je ono "preglomazno".

Josipović, pak, smatra da postoje različita rješenja kad je riječ o pravnoj osobnosti sveučilišta i fakulteta. On se oštro protivi bilo kakvoj mogućnosti promjene zakona o visokom školstvu i smatra da bi to bilo "potpuno ludilo i normativna histerija".

(Hina) xipet yjn

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara