Okrugli stol o četiri desetljeća časopisa "Sociologija sela"

U POVODU četrdeset godina izlaženja "Sociologije sela", najstarijega hrvatskog sociološkog časopisa i jednoga od pet u svijetu, danas je u Zagrebu održan okrugli stol.

Predstavljen je tematski broj koji je iz 158 brojeva i 1550 radova preuzeo 17 istraživačkih radova koji su izazvali najviše odjeka u znanstvenoj zajednici.
Pokrovitelj skupa potpredsjednik Vlade Ante Simonić ocijenio je da znanstvena važnost časopisa obvezuje političku javnost i znanstvenu politiku da osiguraju poticajne uvjete za njegovo izlaženje, a državna tijela koja se bave razvojem sela i poljoprivrede da u ljudima oko časopisa prepoznaju korisne i vrijedne suradnike.

Hrvatske je selo doživjelo demografski slom, a sociolozi sela utvrdili su da bez obnove sela nema obnove Hrvatske, rekao je Simonić i zatražio poticajne mjere za obnovu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Najvažniji uvjet za taj obrat jest dugoročna realna i razborita agrarna politika, kojom će se dokinuti zanemarivanje seoskih područja i njihovih prirodnih vrijednosti, te tako osigurati i proizvodnju hrane, rekao je Simonić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Glavni urednik časopisa Antun Petak rekao je da je to prvi put da je jedan od ključnih čimbenika, politika, podupro časopis te zamjerio hrvatskoj znanstveno-tehnološkoj politici da podupire časopis sa samo 6-15 tisuća kuna na godinu. Dodao je da se neprimjerena politika prema selu odražava na smanjenu znanstvenu produkciju ruralne sociologije. Iako je znanstveni, časopis "Sociologija sela okrenut je hrvatskom selu, seljaku i poljoprivredi te podastire znanstvene podloge za rješavanje razvojnih i drugih pitanja sela i poljoprivrede.

Stipe Šuvar je podsjetio na važnost zagrebačke ruralne sociološke škole koja je po metodama i rezultatima poznata i priznata u Europi i svijetu. Časopis je presudno utjecao na osnivanje i razvoj ruralne sociologije u Hrvatskoj i drugim državama nastalim raspadom bivše Jugoslavije, dodao je Šuvar.

Maja Štambuk je izjavila da je u javnosti selo općenito negativno shvaćeno te da se favorizira grad. U hrvatskoj politici ono je zatočenik poljoprivrede, što nije dopustivo. Razvoj sela mora se temeljiti na njegovoj posebnosti, na povezanosti s prirodom i prostorom, na manjim naseljima, na uporabi lokalnih materijala, na jednostavnijim socijalnim zajednicama i td. i ono se mora sačuvati u potpunosti, rekla je dugogodišnja bivša urednica.

Jubilarno izdanje prikazuje promjene i razvojne faze koje su hrvatsko selo i privatna poljoprivreda prošli u protekla četiri desetljeća te ključne tendencije u razvoju ruralne sociologije i ulogu časopisa u njima.

Selo je proživjelo raspad agrarnog društva, uspostavilo nove višestruke odnose s gradom, da bi se potkraj osamdesetih javila nova obiteljska poljoprivredna gospodarstva, a devedesetih izloženo posebno nemilosrdnu ratu i nevoljama tranzicije, rečeno je.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara