INDUSTRIJSKA proizvodnja u Europskoj uniji i eurozoni naglo je usporila u kolovozu, nakon tromjesečnog razdoblja snažnog rasta, potaknutog ublažavanjem mjera suzbijanja pandemije koronavirusa, izvijestio je u srijedu Eurostat.

Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u EU porasla je u kolovozu jedan posto u odnosu na srpanj kada je, prema revidiranim podacima europskog statističkog ureda, poskočila 4,9 posto.

Time je završeno tromjesečno razdoblje snažnog rasta, koje je počelo u svibnju zahvaljujući ublažavanju strogih mjera suzbijanja pandemije koronavirusa. 

Oporavak je splasnuo i u eurozoni, gdje je industrijska proizvodnja porasla skromnih 0,7 posto u odnosu na srpanj kada je, prema revidiranim podacima Eurostata, uvećana pet posto.

Smanjena je i proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 0,6 posto u EU te za 1,6 posto u eurozoni. U prethodnom je mjesecu porasla 2,8 posto u EU te 4,2 posto u eurozoni.

Najviše je na oba područja porasla proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 5,7 posto u EU te za 6,8 posto u eurozoni.

Hrvatska u skupini s izrazitijim padom

Među članicama EU najviše je, prema raspoloživim podacima Eurostata, porasla proizvodnja u Portugalu, za 10 posto. Slijede Italija sa 7,7 posto te Mađarska i Švedska s rastom proizvodnje za 6,7 posto.

Daleko najveći pad proizvodnje zabilježen je u kolovozu u Irskoj, za 13,4 posto. Slijede Estonija i Luksemburg s padom od 2,1 odnosno 1,2 posto. U skupini su i Hrvatska i Malta s padom proizvodnje za 1,1 posto u odnosu na kolovoz.

U srpnju je proizvodnja u Hrvatskoj porasla 2,9 posto, prema izvješću Eurostata. 

Oštar pad proizvodnje kapitalnih dobara

Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u EU u kolovozu pala 6,2 posto, nakon 6,9-postotnog smanjenja u prethodnom mjesecu, izračunali su u Eurostatu.

Na oba područja najviše je u kolovozu potonula proizvodnja kapitalnih dobara, za 12,3 posto u EU te za 13,2 posto u eurozoni. U srpnju je smanjena 9,2 posto u EU i 9,4 posto u eurozoni.

Porasla je samo proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 5,5 posto u EU te za 4,3 posto u eurozoni.

Pozitivna trojka 

Među zemljama EU najveći pad proizvodnje na godišnjoj razini bilježio je Luksemburg, za 15,8 posto. Slijede Njemačka s 11,2 posto i Francuska sa 7,3 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u kolovozu bila manja za 1,2 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, nakon 1,6-postotnog pada u srpnju. Time je razdoblje pada proizvodnje na godišnjoj razini nastavljeno 10. mjesec zaredom.  

Na godišnjoj razini proizvodnja je porasla samo u Portugalu i Litvi, za 2,1 posto, te u Poljskoj, za 1,3 posto.