Oporba prijedlog Zakona o sigurnosti informacija dočekala "na nož"
PRIJEDLOG Zakona o informacijskoj sigurnosti od strane oporbe "dočekan je na nož" te su ga redom nazvali "opasnim, mutnom juhom, zakonom o cenzuri". Najveća zamjerka je što se tek očekuje donošenje nacionalne politike o informacijskoj sigurnosti, veliki broj podzakonskih akata, a prema mišljenju oporbe ovakav Zakon omogućava tajnim službama nadzor nad gotovo svim podacima, što zadire u ljudska prava.
Najkritičniji je bio SDP-ov zastupnik Nenad Stazić koji je izjavio da "osim što je osoba koja je pisala Zakon bila zavedena, napisala ga je tako zbrkano, konfuzno i nepismeno da se u ime pameti, ljudskih prava i slobode, ne može popraviti nego jedino napisati ponovno".
"Sve je strpano u jedan lonac u kojem se kuha gusta i mutna juha, antipatična i neprobavljiva." - rekao je Stazić.
Napomenuo je da će uz pomoć ovog Zakona "agenti moći vršljati po kompjuterima institucija poput Državnog hidrometeorološkog zavoda, pa sve do Zavoda za zaštitu kulturnih spomenika", te napomenuo da je Zakon "opasan i predstavlja potpunu nesigurnost za građane".
IDS je također kritizirao činjenicu da u Zakonu ima duplo više podzakonskih akata nego članaka Zakona, te istaknuo da je najavom da će se nacionalna politika tek donijeti poremećen redoslijed.
Također su napomenuli da je kompletan posao implementiranja tog zakona povjeren dvjema državnim tvrtkama koje vode ljudi iz HDZ-a. Radi se o APIS-u i FINA-i koje "nisu proslavljene po svom dobrom poslovanju". Istaknuli su i kako nije regulirano pravo na privatnost podataka.
Zastupnik HSP-a Pero Kovačević, izjavio je da se iz prijedloga Zakona vidi da ga nije pisalo Ministarstvo pravosuđa nego tajne službe. "I ne samo to, nego temeljna poruka ovog prijedloga Zakona je, dok mi govorimo kako danas radimo na bitnom iskoraku, da u najboljem slučaju Vlada može uspostaviti zakonske okvire za informacijsku sigurnost tek u travnju 2009." - rekao je Kovačević.
Napomenuo je da se nije učinila razlika između kvalificiranih i nekvalificiranih podataka u smislu što se može, a što se ne može nadzirati u tajnim službama, te da je potrebno uvesti regulaciju osoba koje se može nadzirati i u čijoj je nadležnosti tražiti njihov nadzor, što u ovom Zakonu nije definirano.
Za primjer je uzeo MVPEI, koje je trebalo provjeriti radnike na svojoj zgradi za koje se kasnije ispostavilo da su ilegalci.
Inače, ovo je prvi puta da je na čitanju u Saboru prijedlog Zakona koji bi trebao urediti informacijsku sigurnost u Hrvatskoj. Zakon definira pet sigurnosnih područja za razvoj mjera i standarda informacijske sigurnosti.
"To je pet međunarodno prihvaćenih područja i to su sigurnosna provjera osoblja, fizička sigurnost, sigurnost podataka, sigurnost informacijskih sustava i industrijska sigurnost. Krovni propis koji će sređivati informacijsku sigurnost je nacionalna politika." - rekla je Snježana Bagić, državna tajnica Ministarstva pravosuđa.
Naglasila je nužnost osnivanja nacionalnog CERT-a, odnosno tijela za otklanjanje računalnih incidenata. Zakon je dio sigurnosnog paketa Zakona o sigurnosti sustava i novog Zakona o tajnosti podataka.
A.B.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati