Oporba u Srbiji tražila usporedbu elektroničkog i tiskanog popisa birača, odbijeni su
KOMISIJA za reviziju popisa birača odbila je zahtjev oporbe i civilnog sektora da im dostavi elektroničke izvatke iz Jedinstvenog biračkog popisa (JBS), što u jeku kampanje za izbore 25. listopada dodatno budi sumnje u transparentnost izbornog procesa i mogućnost zlouporaba, pišu danas beogradski mediji.
Revizija popisa birača već je godinama među najvažnijim stavkama u provođenju izbornih reformi u Srbiji, a jedna je od ključnih preporuka Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) za unaprjeđenje izbornih uvjeta, upućenih srbijanskim vlastima još u veljači 2024. godine.
Ta preporuka ODIHR-a postala je čak i obveza Srbije na putu prema članstvu u Europskoj uniji, ali nešto više od dva tjedna prije prijevremenih parlamentarnih izbora nije se mnogo odmaklo, ističu predstavnici oporbe i nevladinih organizacija.
Komisija odbila dostaviti elektroničke podatke
Cilj zahtjeva Komisiji za reviziju popisa birača bio je otkloniti dugogodišnje sumnje u moguće razlike između elektroničkog popisa birača iz središnje baze podataka i onoga koji će biti tiskan za odbore na biračkim mjestima, no vladajuća većina u Komisiji takav oblik kontrole odbila je uz, kako navodi oporba, "prilično nategnuta" pravna obrazloženja.
"Želimo se uvjeriti da se dokument tiskan za biračka mjesta poklapa s bazom podataka i da nema nikakvih razlika. Samo na taj način može se stati iza takvog popisa birača koji se tiskan šalje na birališta", rekao je član Komisije za reviziju popisa birača iz oporbene Zeleno-lijeve fronte (ZLF) Zdravko Janković za portal Novar.rs.
Borba za dodatna birališta u dijaspori
Istodobno, u jeku izborne kampanje traje i borba da se za glasanje u inozemstvu otvore dodatna birališta, jer je interes dijaspore za sudjelovanje na izborima višestruko veći nego na prethodnim izborima 2023. godine. Te zahtjeve oporbe i studenata Republičkom izbornom povjerenstvu (RIK) i Ministarstvu vanjskih poslova (MSP) podržavaju i brojne udruge i nevladine organizacije, dok studentski pokret računa na veliku podršku upravo iz dijaspore.
Prema odluci RIK-a, na preporuku MSP-a za više od 70.000 srpskih državljana s pravom glasa određeno je 93 biračka mjesta u 37 država, dok se dodatna mjesta traže uz obrazloženje da je za glasanje zainteresirano više od 110.000 ljudi. Studentski pokret i oporba to smatraju otvorenom opstrukcijom te otežavanjem, odnosno onemogućavanjem, građanima Srbije u inozemstvu da ostvare biračko pravo.
Dodatni je zahtjev da se vrijeme glasanja prilagodi lokalnom vremenu u zemljama boravišta, s obzirom na to da je RIK vezao glasanje uz vrijeme kad su birališta otvorena u Srbiji - od 7 do 20 sati, što bi značilo da bi se u mnogim zemljama, zbog različitih vremenskih zona, moralo glasati i tijekom noći.
Kaznene prijave zbog navodne opstrukcije
Oporbena Demokratska stranka danas je Vrhovnom javnom tužiteljstvu podnijela kaznene prijave protiv odgovornih u MSP-u i diplomatsko-konzularnim predstavništvima "zbog opstrukcije glasanja" srpskih državljana u inozemstvu, povrede biračkog prava i zlouporabe službenog položaja.
Procjenjuje se da više od 110.000 prijavljenih za glasanje u inozemstvu čini oko 2,6 posto ukupnog biračkog tijela Srbije.