Osam godina nakon "Oluje" i oslobađanja Knina
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U PODNE, 5. kolovoza, navršit će se punih osam godina od kada su hrvatske vojne i redarstvene snage u akciji "Oluji" oslobodile Knin, središte srpske pobune od početka 90-ih.
Te subote, 5. kolovoza 1995., na kninskoj se tvrđavi zavihorio hrvatski stijeg, simbolizirajući svršetak okupacije Knina, ali i drugih hrvatskih krajeva koji su pod svojom vlašću držali pobunjeni Srbi.
Lokalni Srbi, pomognuti tzv. jugoslavenskom narodnom armijom u kojoj su većina, također, bili Srbi, pobunili su se protiv vlasti hrvatske države početkom 90-ih, kratko nakon prvih višestranačkih izbora i uspostave nekomunističke vlasti.
Početak srpske pobune hrvatski građani pamte kao "balvan revoluciju" - Srbi su, naime, rušenjem trupaca na glavne prometnice, među njima i na državnu cestu D1 koja od Zagreba vodi prema jugu Hrvatske, presjekli veze sjevera i juga države.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Iako je ta pobuna dugo skrivana iza fraze o ugroženosti Srba, njezin je značaj bio isključivo velikosrpski - potvrdio je to kasniji razvoj događaja kad su hrvatski Srbi formirali paradržavu s ciljem da je priključe Srbiji.
U nešto više od četiri godine, koliko je potrajala ta paradržava, Srbi su s okupiranih dijelova Hrvatske protjerali gotovo sve Hrvate. Rijetki, uglavnom starci koji su preživjeli okupaciju, svjedočili su o srpskim zločinima, teroru, pljački hrvatske imovine.
Vojno-redarstvena akcija "Oluja" označila je svršetak te paradržave. U opsežnoj akciji, koja je počela u petak, 4. kolovoza u 5 sati ujutro, u samo 84 sata oslobođeni su okupirani dijelovi Hrvatske, od Svetog Roka, preko Gračaca, Benkovca, Plitvica do Knina.
Oslobađanje Knina bio je vrhunac te akcije i u sjećanje na taj dan slavi se Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza.
U najvećoj vojnoj akciji Domovinskog rata, u kojoj je s obje strane sudjelovalo više od 200 tisuća vojnika, poginula su 174 hrvatska branitelja, a 1430 ih je ranjeno.
Uoči "Oluje" tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman pozvao je hrvatske Srbe da ostanu u Hrvatskoj, no većina se odlučila otići, mahom u Srbiju i dijelove BiH pod srpskom okupacijom.
Srpska promidžba dugo je tvrdila da se radilo o spontanu odlasku, no naknadno pronađeni dokumenti i videozapisi, o čemu spoznaje imaju i u Vladi, govore drukčije - to je bio pripreman i uvježbavan odlazak.
"Oluja" i neki njezini zapovjednici, među kojima je i general Ante Gotovina, zadnjih su godina predmet interesa Haaškog suda.
Te subote, 5. kolovoza 1995., na kninskoj se tvrđavi zavihorio hrvatski stijeg, simbolizirajući svršetak okupacije Knina, ali i drugih hrvatskih krajeva koji su pod svojom vlašću držali pobunjeni Srbi.
Lokalni Srbi, pomognuti tzv. jugoslavenskom narodnom armijom u kojoj su većina, također, bili Srbi, pobunili su se protiv vlasti hrvatske države početkom 90-ih, kratko nakon prvih višestranačkih izbora i uspostave nekomunističke vlasti.
Početak srpske pobune hrvatski građani pamte kao "balvan revoluciju" - Srbi su, naime, rušenjem trupaca na glavne prometnice, među njima i na državnu cestu D1 koja od Zagreba vodi prema jugu Hrvatske, presjekli veze sjevera i juga države.
U nešto više od četiri godine, koliko je potrajala ta paradržava, Srbi su s okupiranih dijelova Hrvatske protjerali gotovo sve Hrvate. Rijetki, uglavnom starci koji su preživjeli okupaciju, svjedočili su o srpskim zločinima, teroru, pljački hrvatske imovine.
Vojno-redarstvena akcija "Oluja" označila je svršetak te paradržave. U opsežnoj akciji, koja je počela u petak, 4. kolovoza u 5 sati ujutro, u samo 84 sata oslobođeni su okupirani dijelovi Hrvatske, od Svetog Roka, preko Gračaca, Benkovca, Plitvica do Knina.
Oslobađanje Knina bio je vrhunac te akcije i u sjećanje na taj dan slavi se Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U najvećoj vojnoj akciji Domovinskog rata, u kojoj je s obje strane sudjelovalo više od 200 tisuća vojnika, poginula su 174 hrvatska branitelja, a 1430 ih je ranjeno.
Uoči "Oluje" tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman pozvao je hrvatske Srbe da ostanu u Hrvatskoj, no većina se odlučila otići, mahom u Srbiju i dijelove BiH pod srpskom okupacijom.
Srpska promidžba dugo je tvrdila da se radilo o spontanu odlasku, no naknadno pronađeni dokumenti i videozapisi, o čemu spoznaje imaju i u Vladi, govore drukčije - to je bio pripreman i uvježbavan odlazak.
"Oluja" i neki njezini zapovjednici, među kojima je i general Ante Gotovina, zadnjih su godina predmet interesa Haaškog suda.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati