OSNIVAČ PhotoMatha Damir Sabol u javnosti je poznatiji kao osnivač Iskona. Ove godine je pak u fokusu javnosti bio zbog činjenice da je njegova aplikacija PhotoMath postigla impresivan uspjeh, ne samo na hrvatskoj, nego i na svjetskoj razini.

Naime, njegova aplikacija PhotoMath skinuta je više od 100 milijuna puta, a postala je dostupna i za više od 300 milijuna stalnih korisnika Snapchata.

Sobol o paušalnim obrtima: Vjerujem da ima rješenja

Danas je pak na svojem Facebooku Sobol podijelio stavove o paušalnim obrtima koji su posljednjih dana dospjeli u žižu javnosti.

U 15 točaka je pokušao predstaviti svoje stavove o paušalnim obrtima.

“Ovo su moji stavovi i poduža objašnjenja nekih pitanja jer vidim da postoji jako puno nerazumijevanja o čemu se radi i gdje su problemi:

1) Paušalni obrti su standardni, dobar model za mikropoduzetnike, i ne treba ih ukidati nego dalje razvijati.

2) Paušalni obrti su iznimno atraktivan model koji ima jako mala davanja na neto isplate pa su postali super atraktivni i za zaposlenike i za poslodavce. Ako isplaćujete taj neto kroz plaću, imate 80% veći ukupni trošak (45.000 kn kao bruto plaća umjesto 25.000 kn za plaćanje kroz paušalni obrt za isti neto od 23.000 kn).

3) Kod uvođenja i definiranja uvjeta za paušalne obrte zakonodavac nije mislio kako će to djelovati i koje će posljedice imati ogroman disbalans koji je tu napravljen. Tržište je to uzelo u svoje ruke i sad često nije pitanje izbora za poduzetnike nego im tržište određuje uvjete i oni nekad nemaju ni izbora nego se prilagoditi što zapravo može nositi iznimno velik rizik (o tome malo niže). Dodatno, bitno je napomenuti da je država poticala taj oblik bespovratnim sredstvima koji su ga napravili još atraktivnijim.

4) Ta atraktivnost paušalnih obrta uzrokovala je dva trenda - jedan je da neki poslodavci (domaći ili strani) gledaju kako proći jeftinije a da je to atraktivno zaposlenicima, ali i da sami zaposlenici gledaju da idu u paušalce jer će dobiti puno veći neto (23.000 kn umjesto 13.000 kn za istu bruto isplatu)).

5) Zaposleni iz plaće u proračun godišnje tako uplati i do 100.000 kn više od paušalca. To naravno žulja zaposlene jer im se čini da vjerojatno nema smisla toliko uplaćivati za slabe usluge ili neizvjesne penzije.

6) Sve skupa je izgleda pokrenulo veliki trend prelaska na paušalne obrte i država je to počela shvaćati kad su vidjeli brojke i trendove. Znači - država ne želi nikako znatno smanjiti visoka davanja na plaće ali je uvela model paušalnih obrta sa solidnim limitom koji totalno sreže davanja i to se počelo intenzivno koristiti i raditi dar-mar jer - tržište!

7) Ako angažirate zaposlenika a plaćate ga kroz paušalni obrt, to poreznici mogu nazivati ‘Prikrivenim zapošljavanjem’ ili izbjegavanjem plaćanja poreza. To nije neka nova izmišljotina ako ste to pomislili, nego je već davno klasificirano kao porezni prekršaj i može se tretirati kao utaja poreza.

8) Ako domaća firma na taj način ‘zaposli’ paušalca, u riziku je da joj dođe porezna i opali kaznu u obliku svih prošlih poreza i doprinosa + kamate (otprilike poduplajte sve isplaćeno do tada). Posebno je opasno što se prema zakonu to ne radi prema jasnim kriterijima nego procjeni poreznika.

9) Ako strana tvrtka (recimo iz EU) ‘zaposli’ na taj način IT stručnjaka, može mu platiti kao paušalcu. I nitko je neće kazniti.

10) Ako domaća tvrtka želi dati istom tom zaposleniku plaću u ekvivalentu paušalnog neto primanja, mora za to dati 80% više od te strane tvrtke.

11) To znači da su domaće tvrtke u daleko lošijem položaju i riziku u angažiraju paušalaca nego strane. Ja to vidim kao ozbiljan problem i to je bit sve ove diskusije sa strane domaćih IT tvrtki. Možda vas nije briga za domaće IT tvrtke i njihove vlasnike ali realno, radi se o problemu koji ‘gura’ IT tvrtke iz RH (bolje otvoriti tvrtke vani i tako angažirati ljude?).

12) Paušalac koji radi za sebe tj. za više naručitelja i nije praktično nečiji zaposlenik, nema nikakvih rizika i neće ih imati.

13) Ako ste s plaće prešli na paušal i imate istog domaćeg poslodavca, žao mi je ali po zakonu tog ‘poslodavca’ stavljate u vrlo nezgodan položaj.

14) Uz sve to, sad se u mainstream medijima javljaju članci koji optužuju paušalce za nešto za što je isključivo kriv zakonodavac jer je dao takav model i nije mislio o posljedicama. Meni se čini da je povod za te članke došao od onih koji su cijeli sustav postavili. Razumljivo je da je posljedica tih članaka nesigurnost i zabrinutost i vrlo je nesretna posljedica koju bi trebalo što prije razriješiti.

15) Tema je osjetljiva, komplicirana i dira u dana prava pa su reakcije jake. Ovo je jako nezgodna situacija ali je prilika da se stvari pokušaju složiti da nema lošijeg položaja za domaće IT tvrtke ali i da se potiču stručnjaci kao ekonomski najproduktivnija grupa ljudi bez obzira na kojem modelu radili.

16) Ja nemam izraženih problema s tim ali evo imali smo porezni nadzor koji se fokusirao baš na taj dio. I mislim da je čitava situacija doista apsurdna. Nama je otišlo par ljudi u (prave) paušalce, imali smo situaciju gdje je vanjska firma došla zaposliti našeg dobrog čovjeka kroz paušalni obrt što nas je stavilo u skoro nemoguću situaciju jer nam je preveliki rizik ponuditi da ga i mi na taj način dalje angažiramo. A žao nam jer se radi o sjajnom mladom inženjeru.

Ne znam hoće li se naći rješenje i kakvo ali vjerujem da rješenja ima jer situacija za državu i za sudionike eskalira. Jedno sasvim moguće rješenje je - smanjiti poreze i doprinose na plaće stručnjaka da taj raskorak ne bude tako velik i dati domaćim tvrtkama slobodno angažiraju paušalce uz jasne uvjete. Pa nek svatko bira koji mu je model bolji”, zaključio je.