VLADIMIR Ćupić iz Biljana Donjih, koji je prošle godine za Novosti tvrdio da je prevaren nakon što je na zemljištu koje je ustupio nastalo takozvano "Crno brdo" otpadne troske, prema neslužbenim informacijama Indexa nalazi se među četvero osumnjičenih za namjerno podmetanje deset požara na zadarskom području.

Zadarska policija službeno je objavila da je kriminalističkim istraživanjem obuhvatila trojicu hrvatskih državljana u dobi od 46, 45 i 42 godine te 33-godišnju državljanku Poljske. Sumnja se da su 14. i 15. kolovoza, prema prethodnom planu i dogovoru, namjerno podmetnuli požare na deset lokacija u Zadru i Zadarskoj županiji.

Sudac istrage Županijskog suda u Zadru Hrvoje Visković svima je odredio jednomjesečni istražni zatvor. Trojici osumnjičenika istražni zatvor određen je i zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke, a kod svih četvero sud je utvrdio i opasnost od ponavljanja kaznenog djela. Motiv počinjenja djela zasad nije poznat.

Plenković prošli tjedan spomenuo "Crno brdo"

Ćupićevo ime poznato je javnosti iz sasvim druge priče, afere "Crno brdo", koju je prošloga tjedna ponovno aktualizirao premijer Andrej Plenković. Govoreći o ilegalno odloženom otpadu u Gospiću, Plenković je sanaciju "Crnog brda" u Biljanima Donjim naveo kao primjer odlagališta koje je država sanirala.

Tjednik Novosti u svibnju 2025. objavio je opširnu reportažu u kojoj je Ćupić prvi put javno ispričao svoju verziju nastanka goleme hrpe silikomanganske i feromanganske troske koja je godinama ležala u Biljanima Donjim.

Ćupić je Novostima rekao da je naslijedio zemljište na rubu sela koje nije koristio te da je pristao dio zemljišta iznajmiti nakon što su mu ljudi uključeni u posao rekli da će se ondje odlagati građevinski materijal. Prema njegovoj priči, obećani su mu novac, posao čuvara i plaća od 11 tisuća kuna. Tvrdio je da na poslu na kraju nije zaradio ništa te da se zbog cijele priče našao na udaru mještana.

"I drugo, mnogi su pričali o tom 'crnom brdu', ali ja nisam, jednostavno sam bježao od toga. Cijelo selo me mrzilo zbog toga, pa nisam tada imao potrebu sebe pravdati preko medija, čekao sam da selo shvati što je bilo i da sam bio prevaren", rekao je Ćupić Novostima.

Kako je nastalo "Crno brdo"

Priča počinje u šibenskoj Tvornici elektroda i ferolegura. Grad Šibenik je 2007. s tvrtkom MLM Group ugovorio sanaciju silikomanganske i feromanganske troske, a oko 140 tisuća tona tog materijala završilo je 2010. i 2011. u Biljanima Donjim. Umjesto da problem bude riješen, troska je godinama ostala odložena u blizini kuća.

Europska komisija zaprimila je pritužbu o slučaju 2013., a Hrvatsku je prvi put upozorila početkom 2014. Komisija je 2018. tužila Hrvatsku Sudu Europske unije, koji je u svibnju 2019. presudio da se materijal u Biljanima Donjim mora smatrati otpadom te da Hrvatska nije poduzela potrebne mjere kako bi osigurala gospodarenje tim otpadom bez ugrožavanja zdravlja ljudi i okoliša.

Hrvatske vlasti prethodno su tvrdile da se troska može smatrati mineralnom sirovinom i koristiti kao građevinski materijal. Komisija takav pristup nije prihvatila, a nakon što Hrvatska nije provela presudu iz 2019., Komisija je 2023. ponovno uputila slučaj Sudu EU-a.

Hrvatska kažnjena milijunima eura zbog nečinjenja

Sud EU-a u ožujku 2025. ponovno je presudio protiv Hrvatske i odredio joj paušalnu kaznu od milijun eura te dodatnih 6500 eura za svaki dan kašnjenja do izvršenja presude. Sud je naveo da odloženi materijal predstavlja opasnost za zdravlje ljudi i okoliš, da postoji rizik od otpuštanja štetnih tvari te da sadrži povišene vrijednosti opasnih tvari i radioaktivnost iznad dopuštenih razina.

Vlada je potom dala suglasnost Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da posao uklanjanja troske ugovori s tvrtkom Kemokop. Troska se iz Biljana Donjih odvozila u Kemokopov pogon u Sisku, gdje se obrađivala, nakon čega je dio obrađenog materijala izgubio status otpada te je upućen na korištenje u cestogradnji.

Sanacija je dovršena prije ugovorenog roka, u studenome 2025. Direktor Fonda Luka Balen početkom kolovoza potvrdio je da troske na lokaciji više nema, a premijer Andrej Plenković "Crno brdo" potom je naveo kao primjer odlagališta koje je država sanirala.

Mještani su godinama upozoravali na zdravstvene rizike

Sud EU-a nije utvrdio da je "Crno brdo" uzrokovalo konkretna oboljenja stanovnika Biljana Donjih, ali je utvrdio da otpad predstavlja opasnost za zdravlje ljudi i okoliš. U ranijim analizama utvrđene su povišene koncentracije opasnih tvari, a Novosti su pisale i o prisutnosti potencijalno kancerogenih spojeva i policikličkih aromatskih ugljikovodika.

Mještani Biljana Donjih, uključujući Ćupića, godinama su govorili o velikom broju oboljenja od raka među stanovnicima koji žive u blizini odlagališta. Novosti su u reportaži iz svibnja prošle godine prenijele njihova svjedočanstva, no ona sama po sebi ne dokazuju uzročnu vezu između izloženosti otpadu i pojedinačnih slučajeva bolesti.