Otkriven je uzrok najčešćeg raka kod djece. Moći će se spriječiti

Otkriven je uzrok najčešćeg raka kod djece. Moći će se spriječiti

Foto: Wikipedia

NOVA VELIKA revizija brojnih medicinskih istraživanja otkrila je vrlo zanimljive uvide u uzroke najčešćeg raka kod djece, akutne limfoblastične leukemije (ALL), a istraživači smatraju da bi oni trebali omogućiti liječenje i prevenciju te teške bolesti.

ALL pogađa jedno na oko 2000 djece u dobi do 15 godina, a prema postojećim podacima, razvija se kao kombinacija genske mutacije i izlaganja uobičajenim infekcijama. U posljednje vrijeme stope ALL-a u razvijenim zemljama, gdje je najprisutniji, rastu oko 1 % godišnje. Znanstvenici su već prije znali da postoje određeni genski faktori koji povećavaju rizik obolijevanja, međutim novo istraživanje baca mnogo bolje svjetlo na razvoj bolesti.

U istraživanju objavljenom u ponedjeljak u časopisu Nature Reviews Cancer, prof. Mel Greaves s Institute of Cancer Research u Londonu analizirao je najveću kolekciju studija na temu ALL-a koje su on i njegovi kolege prikupili u posljednja tri desetljeća. One su pokazale da se bolest razvija u procesu koji se sastoji od mutacija u dva koraka.

U prvom koraku genska mutacija zbiva se u fetusu prije rođenja i temelj je sklonosti leukemiji. No samo jedan posto djece s tom mutacijom kasnije će razviti ALL.

Druga mutacija stvara se kasnije u djetinjstvu kod djece koja u prvih godinu dana nisu bila izložena infekcijama da bi se potom zarazila uobičajenim zaraznim bolestima. Uglavnom je riječ o djeci koja nisu imala puno dodira s drugom djecom.

Na temelju rezultata Greaves je zaključio da je ALL svojevrstan paradoks napretka u suvremenim društvima – da manjak izloženosti mikrobima u ranoj fazi života rezultira greškama u funkcioniranju obrambenog sustava.

Nije od zračenja


U svojem istraživanju britanski je znanstvenik pobio neke ranije hipoteze prema kojima bi ALL mogla uzrokovati razna elektromagnetska zračenja ili kemikalije. Štoviše, predstavio je snažne dokaze koji govore u prilog teoriji o odgođenoj infekciji. Prema njoj rano izlaganje infekcijama blagotvorno djeluje na pripremanje obrambenog sustava za suočavanje s bolestima, dok kasnije infekcije, bez te pripreme, mogu uzrokovati leukemiju.

Greaves smatra da bi se za ALL, baš kao i za dijabetes tipa I. i alergije, mogle razviti određene mjere prevencije izlaganjem zaraznim bolestima uzrokovanim bezazlenim virusima i bakterijama, primjerice, cijepljenjem u prvoj godini života. Iako je ALL danas postao bolest koja se relativno uspješno liječi, prevencija bi djecu mogla poštedjeti trauma i doživotnih posljedica kemoterapija.

„Proveo sam više od 40 godina istražujući dječju leukemiju. Za to vrijeme dogodio se ogroman napredak u našem razumijevanju njezine biologije i liječenja tako da se danas liječi u oko 90 posto slučajeva“, rekao je Greaves.

„No uvijek sam imao dojam da manjka nešto veliko, da postoji rupa u našem znanju – zašto i kako inače zdrava djeca razvijaju leukemiju i može li se taj rak spriječiti“, dodao je.

Što je ALL?

ALL je najčešća zloćudna bolest djece koja se u Hrvatskoj godišnje javlja kod 30 do 40 djece. To je zloćudna bolest krvotvornog tkiva, a karakterizira je nakupljanje i bujanje zloćudno promijenjenih bijelih krvnih stanica - limfocita u koštanoj srži i u perifernoj krvi. U završnoj fazi slijedi nakupljanje limfocita u svim tkivima organizma. Predstavlja klonalni poremećaj u sazrijevanju, diferencijaciji i izrastanju bijelih krvnih stanica. Djeca koja imaju Downov, Bloomov ili Fanconijev sindrom imaju veću predispoziciju za ALL, što ne znači da će ga sigurno razviti. Najčešće se javlja u dobi od tri do šest godina, a nešto češće obolijevaju dječaci.

Koliko je ALL opasan?

Ako se ne liječi, ALL je vrlo opasan, no danas zahvaljujući napretku medicine i farmakologije, oko 75 % djece postiže potpunu remisiju i kasnije izlječenje. Oboljeli se dijele u tri rizične skupine. U niskorizičnoj skupini postotak preživljavanja je 90 % i više. U srednje rizičnoj skupini je oko 75 %, a u visoko rizičnoj skupini malo više od 50 %. U 2015. godini uzrokovao je smrt 111.000 djece u svijetu. Kod djece je stopa petogodišnjeg preživljenja 90 %, a kod odraslih 35 %.

Koji su simptomi?


ALL je vrlo podmukla bolest koja se u početku vrlo slabo ispoljava. Simptomi su vrlo nespecifični - sklonost infekcijama, manjak apetita, umor, nezainteresiranost za igru i sl., što mogu biti znaci mnogih drugih bolesti. No ako dijete uz navedene simptome također dobije i točkasta krvarenja ili modrice po koži, a kasnije i bolove u kostima, potrebno je istražiti je li možda riječ o ALL-u.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara