PROŠLE godine znanstvenici su otkrili prvu poznatu galaksiju u kojoj nema tamne tvari. Radilo se o otkriću koje je začudilo mnoge jer se do sada smatralo kako je tamna tvar tajanstven, ali i neizbježan dio našeg svemira.

No sada su se astrofizičari vratili i predstavili još jednu takvu galaksiju, čije otkriće zapravo podupire prijašnji pronalazak i potvrđuje mogućnost postojanja galaksije bez misteriozne i nama nevidljive tvari, javlja Science Alert.

Nemoguća galaksija DF2

Prvu galaksiju bez tamne tvari naziva DF2 otkrili su astrofizičari Pieter van Dokkum i Roberto Abraham pomoću originalnog optičkog teleskopa nazvanog Dragonfly (Vilin konjic).

"Znanstvenici su dosad smatrali da sve galaksije imaju tamnu tvar. Ovako velika galaksija morala bi imati trideset puta više tamne nego obične tvari", rekao je prošle godine za AFP astronom Roberto Abraham sa sveučilišta u Torontu.

"Umjesto toga, otkrili smo da je uopće nema. To ne bi smjelo biti moguće", dodao je.

Spomenuta galaksija naziva NGC 1052-DF2, ili kraće DF2, udaljena je od Zemlje 65 milijuna svjetlosnih godina i pripada skupini ultra-difuznih galaksija iznimno male gustoće. Veća je od naše Mliječne staze, ali ima 250 puta manje zvijezda.

Enigma tamne tvari

Obična tvar, odnosno atomi koji čine zvijezde, planete, plin i prašinu koja se nalazi u galaksijama, čini tek 5 posto poznatog svemira.

Tamna tvar, koja je i danas jedna od najvećih zagonetki suvremene astrofizike, čini više od 25 posto svemira.

Ona je nevidljiva i može se otkriti samo na temelju njezina gravitacijskog djelovanja na druga tijela u svemiru. Znanstvenici misle da ona galaksijama daje dodatnu masu, koja im onda omogućuje da se ne raspadnu.

Još jedna neobična galaksija

Kao što smo već naveli, novootkrivena galaksija NGC 1052-DF4, ili kraće DF4, potvrđuje prošlo neočekivano otkriće, odnosno jasno daje na znanje da se prije nije radilo o nekoj grešci.

Mnogi znanstvenici su bili skeptični prema prvom nalazu, čak su i samo astrofizičari koji su otkrili DF2 imali svog crva sumnje.

"Ako ste našli samo jedan takav objekt, uvijek vam u pozadini vašeg uma maleni glasić govori: 'Što ako nisi u pravu?'“, rekao je astronom Pieter van Dokkum sa sveučilišta Yale.

"Iako smo obavili sve moguće provjere kojih smo se mogli sjetiti, zabrinuli smo se da nas je priroda na neki način prevarila i da smo povjerovali da smo pronašli nešto fascinantno, a što uopće nije takvo“, dodao je.

No nedavno su pronašli DF4. Poput DF2, radi se o ultra-difuznoj galaksiji koja je prilično velika, prostire se na ogromnom području i slabog je sjaja. Ovi objekti veličine su naše galaksije, ili veći, ali sa 100 do 1000 puta manje zvijezda tako da ih je teško vidjeti.

Zrnce tamne tvari

Kao što je bio slučaj s DF2, čini se da galaksiji DF4 također u potpunosti nedostaje tamne tvari. Astronomi su pratili orbitalno gibanje sedam kuglastih skupova, odnosno gustih nakupina zvijezda unutar galaksije.

Pokazalo se da je njihova brzina u skladu s gravitacijskim učinkom mase obične tvari.

Misterij bez rješenja

Znanstvenici još nemaju odgovor na pitanje – zašto te galaksije nemaju tamne tvari. Možda su je prije imale pa je ona iz nekih razloga nestala, možda je nikad nisu ni imale, a možda su se jednostavno formirale iz plina koji je izbacila obližnja galaksija. Naime, DF2 i DF4 nalaze se pored NGC 1052, eliptične galaksije koja je od nas udaljena nekih 63 milijuna svjetlosnih godina.

"Za sada nema teorije koja predviđa ovakvu vrste galaksije, stoga je ona potpuni misterij jer je sve u vezi s time podosta neobjašnjivo i čudno. Mi zapravo ne znamo kako je ona nastala“, rekao je van Dokkum.

Uglavnom, teško je za sada reći zbog čega su DF2 i DF4 lišene tajanstvene tamne tvari, no ako se otkrije još više takvih galaksija  možda ćemo biti korak bliže rješenju problema.

"Nadamo se da ćemo uskoro saznati koliko su takve galaksije uobičajene i postoje li u drugim dijelovima svemira", rekla je astronomkinja Shany Danieli sa sveučilišta Yale.

"Želimo doći do dodatnih informacija koje bi nam pomogle shvatiti kako se takve galaksije uklapaju u naše trenutne teorije. Nadamo se da će nas to odvesti korak dalje u razumijevanju jednog od najvećih misterija u našem svemiru – prirode tamne tvari“, dodala je.

Istraživanje je objavljeno u časopisu The Astrophysical Journal Letters.