Zamalo Treći svjetski, pandemija, prosvjedi: Ima li kraja lošim vijestima ove godine?

Zamalo Treći svjetski, pandemija, prosvjedi: Ima li kraja lošim vijestima ove godine?
Foto: EPA

TEK SMO na polovici 2020., ali već možemo zaključiti da je, po broju trenutaka kada smo mogli pomisliti da lošim vijestima nema kraja, da se nalazimo u filmu katastrofe ili da slijedi smak svijeta, nadmašila i apokaliptičnu 2019. 

Društvene mreže već su neko vrijeme pune memeova na temu koliko je 2020. loša, što je ironično s obzirom na to da su slični memeovi pratili i 2019., a i 2018. i 2017. 

>>Prošlo je tek pola godine, a internet je pun sprdnji na 2020., probrali smo najbolje

Oni koji su se nadali da će početak novog desetljeća (ako 2020. računamo kao prvu godinu novog desetljeća, oko čega se i dalje vode prijepori) donijeti promjenu nabolje, brzo su se razočarali.

Siječanj: Ubojstvo iranskog generala Sulejmanija i strah od Trećeg svjetskog rata

Već u prvim danima siječnja eksplodirale su spekulacije o mogućem Trećem svjetskom ratu, nakon američkog atentata na iranskog generala Kasema Sulejmanija i iranskog protunapada na američke vojne baze u Iraku.

>>Rat s Iranom bio bi katastrofa. Evo kako bi izgledao

Generala Sulejmanija počelo se uspoređivati s austrijskim prijestolonasljednikom Franjom Ferdinandom čije je ubojstvo izazvalo Prvi svjetski rat. Termin "World War III" bio je "u trendu" (trending) na Googleu, Twitteru od kraja prosinca do polovice siječnja, a praktički sve društvene mreže bile su pune bizarnih memeova o mobilizaciji mladih Amerikanaca za Treći svjetski rat. Ipak, do tog katastrofalnog scenarija nije došlo. Razum je prevladao i situacija između Irana i SAD-a smirila se - relativno govoreći. 

>>Trumpa su optužili da izaziva Treći svjetski rat. Istina je posve suprotna

Povijesni požari u Australiji, erupcija vulkana na Filipinima 

U isto vrijeme, Australija je gorjela. Šumski požari haraju ovim južnim kontinentom svake godine, obično od kolovoza ili rujna do veljače, no prošle su godine počeli još u lipnju, a trajali su sve do početka ožujka ove godine. Vatrogasci su se mjesecima borili s desecima velikih požara koji su gutali Australiju, ponajviše u saveznoj državi Novi Južni Wales, gdje je izgorjelo rekordnih 4,9 milijuna hektara - područje veličine Danske.

>>Ove jezive fotografije pokazuju Australiju prije požara i sada

Istraživači su utvrdili da je čak 21% ukupnog područja australskih šuma izgorjelo u ovim požarima - više od 18 milijuna hektara, pri čemu je izgorjelo više od 5900 zgrada, a od izravnih i neizravnih posljedica umrlo više od 440 ljudi. Vodeći klimatolozi poput Michaela Manna upozorili su da su ovi golemi požari posljedica klimatskih promjena. 

>>Što se to događa u Australiji? Ono što nas sve čeka

"Australija već doživljava klimatsku krizu. Doslovno gori. Treba joj vodstvo koje je u stanju to prepoznati i djelovati“, poručio je Mann konzervativnom političkom vodstvu Australije, koje planira udvostručiti proizvodnju ugljena u zemlji koja je već sada najveći izvoznik tog najprljavijeg fosilnog goriva na svijetu.

Osim požara, u siječnju smo imali i veliku erupciju vulkana Taal na Filipinima, 66 kilometara južno od prijestolnice Manile. Vulkan je počeo eruptirati 12. siječnja te je poslao pepeo i do 14 kilometara u daljinu, prisiljavajući na evakuaciju u tom okrugu. Procjenjuje se da je 162 tisuće ljudi evakuirano zbog erupcije. 39 ljudi je poginulo, uglavnom od neizravnih posljedica erupcije.

>>VIDEO Snimka iz zraka prikazuje stanje nakon erupcije vulkana na Filipinima

Pandemija koronavirusa: Počela u siječnju, proglašena u ožujku

Naravno, najveća prirodna katastrofa koja je zadesila svijet bila je pandemija koronavirusa, koja je također izbila u siječnju. Prvi ljudi zarazili su se u Kini novom bolešću covid-19, koja je prešla sa životinja na ljude, još u prosincu, ako ne i studenom ili i ranije. 

>>Smrtonosni virus će se zbog kineske Nove godine ubrzano proširiti svijetom?

U svakom slučaju, sredinom siječnja postalo je jasno da je, unatoč pokušaju zataškavanja kineskih vlasti, u toj zemlji izbila opasna nova epidemija koja se uskoro počela širiti na druge zemlje u svijetu. Kada je shvatila da je situacija izmakla kontroli, Kina je krajem siječnja uspostavila najveću karantenu u povijesti svijeta - prvo u multimilijunskom gradu Wuhanu, a onda u cijeloj provinciji Hubei i drugim gradovima diljem zemlje u kojima se zaraza proširila.

>>Treba li Kina odgovarati zbog pandemije koronavirusa?

Svjetska zdravstvena organizacija je na kraju proglasila pandemiju 12. ožujka, kada je postalo potpuno jasno da se covid-19 proširio diljem svijeta i da je izvan kontrole. Nakon Kine, zaraza je eksplodirala u jednoj zemlji za drugom: Iranu, Italiji, Španjolskoj, Francuskoj, a zatim i u SAD-u, koji do danas ima daleko najviše potvrđenih slučajeva (2 milijuna i 800 tisuća) i smrti (preko 130 tisuća).

Od covida-19 dosad je umrlo najmanje 525 tisuća ljudi diljem svijeta, a zarazilo se najmanje 6 milijuna ljudi, iako je pravi broj gotovo sigurno daleko veći. Iako je u nekim zemljama, prvenstveno u Europi, epidemija već duže vrijeme u padu, u zemljama poput SAD-a, Brazila i Indije i dalje je u alarmantnom porastu.

U Hrvatskoj, koja je u početku prošla s izuzetno niskim brojem zaraženih i umrlih, došlo je do novog skoka zaraženih nakon otvaranja granica i ukidanja mjera socijalnog distanciranja. U svakom slučaju, pandemiji se diljem svijeta i dalje ne nazire kraj, a posebnu tjeskobu izazivaju predviđanja o pravom drugom valu najesen.

>>Koronavirus se širi svijetom brže nego ikad dosad

Nesretna smrt košarkaške legende Kobea Bryanta

Još je jedan događaj odjeknuo svijetom na samom početku ove godine. 26. siječnja u tragičnoj helikopterskoj nesreći poginuo je legendarni američki košarkaš Kobe Bryant, zajedno sa svojom 13-godišnjom kćeri Giannom i još sedam drugih ljudi.

>>Kobe Bryant poginuo u padu helikoptera

Bryant, koji je imao 41 godinu kad je stradao, igrao je u američkoj košarkaškoj ligi 20 godina, pri čemu je sa svojim Los Angeles Lakersima osvojio 5 prvenstava i 18 puta bio u All-Star sastavu. Općenito se smatra jednim od najboljih košarkaša svih vremena.

>>"Adio Kobe. I znaj da si besmrtan" Ovako danas izgledaju svjetske naslovnice

Konačno Brexit

Posljednji dan siječnja se konačno, više od tri godine od referenduma na kojem je izglasan, dogodio i Brexit - Velika Britanija je zaista napustila Europsku uniju. Napola dramatična, a napola tragikomična saga koju je Velika Britanija u te tri i pol godine prošla, uz nebrojene obrate i zavrzlame, tolika je da ju je ovdje teško prepričati i u kratkim crtama. 

>>Nakon 3 godine dočekali smo Brexit, ali pravi problemi tek sada počinju

No Velika Britanija je, 47 godina nakon što je ušla u u tadašnju Europsku ekonomsku zajednicu, krenula svojim putem. Naravno, to ne znači da je priča o razvodu Londona i Bruxellesa gotova - morat će do 31. prosinca, kada istječe takozvano prijelazno razdoblje, definirati novi trgovinski sporazum koji bi regulirao ekonomske odnose od 1. siječnja 2021. Hoće li to uspjeti? Teško je reći, ali znakovit je komentar jednog europskog diplomata: "Nemoguća misija."

U veljači su uslijedili veliki neredi u Indiji, drugoj najmnogoljudnijoj zemlji svijeta, zbog novog zakona o državljanstvu koji je dozvolio dobivanje državljanstva svim pripadnicima vjerskih manjina osim muslimanima. U razdoblju od 23. do 29. veljače, prosvjedi manjinskih muslimana u Delhiju izazvali su protuprosvjede većinskih hinduista koji su se pretvorili u masovno krvoproliće nad muslimanima. 53 ljudi je ubijeno - od čega najmanje 36 muslimana i 15 hinduista. 

>>Nasilni vjerski sukobi u Indiji traju i dalje, poginule 33 osobe

Potres u Zagrebu usred epidemije

Vijest koja je došla u ožujku, ona o odgađanju Olimpijskih igara u Tokiju, malo koga je iznenadila. Umjesto u srpnju ove godine, Olimpijske igre odgođene su za ljeto iduće godine, no njihovo održavanje ovisi o tome hoće li svijet dotad pobijediti pandemiju ili ne.

A potres koji se dogodio u Zagrebu 22. ožujka, usred epidemije koronavirusa i samo tri dana nakon što je uvedena opća karantena, nije bio svjetska vijest, ali je sasvim sigurno obilježio prvu polovicu ove godine za građane glavnog hrvatskog grada. Snijeg koji je taj dan počeo padati, u neuobičajeno kasno doba godine, dao je povoda za šale da se zaista radi o smaku svijeta.

>>Strašan potres u Zagrebu, magnitude 5,5 po Richteru. Šteta je ogromna

Snažan potres jačine 5,5 po Richteru oštetio je više od 26 tisuća građevina, od čega gotovo 10 tisuća obiteljskih kuća. Njih 1900 postalo je neuporabljivo. Najveća šteta nanesena je u centru Zagreba, s brojnim starim i loše ili nikako održavanim zgradama čija je statika narušena, zidovi napukli, a fasade se odlomile i raspale.

I dva tjedna nakon potresa centar Zagreba je, zahvaljujući nemaru i sporosti gradskih službi, nalikovao na ratnu zonu. Tisuće ljudi ni do danas se nisu u mogućnosti vratiti u svoje domove. Nakon prvog potresa uslijedilo je nekoliko desetaka manjih potresa koji, srećom, nisu nanijeli dodatnu štetu.

>>FOTO Ovako danas izgleda Zagreb

Pentagon službeno potvrdio: NLO-i su stvarni

U travnju bi pak jedna vijest daleko jače odjeknula da nije došla usred pandemije koronavirusa koja je paralizirala svijet. Pentagon je, naime, 27. travnja objavio tri kratke snimke susreta s "neidentificiranim letećim objektima" - općepoznatima pod kraticom NLO. Iako su snimke već prethodno objavili New York Times i istraživačka organizacija To the Stars Academy, koju je osnovao bivši pjevač banda Blink-182 Tom DeLonge, ovime je stvar dobila definitivnu, službenu potvrdu.

Objašnjenje što smo točno vidjeli na tim snimkama i jesu li leteći objekti na njima zemaljskog ili vanzemaljskog porijekla, međutim, nismo dobili. 

>>NLO-i su stvarni. Snimke su objavljene i potvrđene. Što sad?

U travnju su se poput požara proširile i glasine da je zloglasni sjevernokorejski diktator Kim Jong-un u teškom stanju nakon operacije srca, da je u komi ili čak mrtav. Ipak, nakon 20 dana intenzivnih spekulacija (popraćenih, naravno, mnoštvom memeova), Kim se ipak pojavio u javnosti, živ i naizgled zdrav.

>>Kim Jong-un je očito živ i zdrav. Zašto su CNN i ostali mediji javljali da umire?

Ubojstvo Georgea Floyda zapalilo Ameriku

U svibnju je pak Amerikom odjeknulo - a onda i cijelim svijetom - brutalno ubojstvo Afroamerikanca Georgea Floyda, kojeg je bijeli policajac Derek Chauvin 8 i pol minuta gušio koljenom dok je ovaj bespomoćno ležao na tlu i preklinjao za život. Još jedna besmislena smrt nenaoružanog Afroamerikanca, snimljena kamerom, očito je bila kap koja je prelila čašu za mnoge američke crnce, ali i bijelce koji su se s njima solidarizirali. Uslijedili su masovni prosvjedi, a potom i neredi, palež, pljačka i sukobi s policijom.

>>Zašto SAD opet sliči na ratnu zonu? Zato što je George Floyd tek posljednji u nizu

Iz SAD-a su krajem svibnja i u lipnju danima dolazile snimke policijske, ali i prosvjedničke brutalnosti, čak i nad mirnim prosvjednicima. Kao "žrtva" masovnih antirasističkih prosvjeda pali su i mnogi spomenici rasističkih i robovlasničkih povijesnih ličnosti, ali i onih za čije rušenje zaista nema razumnog povoda, kako u SAD-u, tako i u Velikoj Britaniji i nekim drugim zapadnim zemljama.

>>Svijet prosvjeduje zbog Georgea Floyda, ruše se kipovi. Je li to dobro ili loše?

Višemjesečni masovni prosvjedi u Hong Kongu obilježili su drugu polovicu 2019. Nakon što su zbog pandemije prekinuti, donošenje novog kineskog zakona o nacionalnoj sigurnosti za ovu autonomnu pokrajinu Kine i bivšu britansku koloniju izazvalo je novi val revolta. Ovaj zakon, naime, drastično povećava kontrolu Pekinga nad Hong Kongom, zbog čega prodemokratski aktivisti i političari strahuju da će njihov grad potpuno izgubiti svoju autonomiju.

>>Kina predstavila zakon za Hong Kong, aktivisti drže da ide prema ukidanju autonomije

Nakon ovakve burne prve polovice, možemo se samo nadati da će druga polovica godine ipak biti nešto mirnija.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara