OGROMNA vrućina vratila se u zapadnu Europu. Neke zemlje poput Francuske ulaze u treći val vrućine, s temperaturama koje će doseći 37 stupnjeva Celzija, dok će više od 80% stanovništva SAD-a sljedeći tjedan iskusiti temperature veće od 32 stupnja. Oko 100 milijuna Amerikanaca bilo je pod upozorenjem zbog vrućine tijekom osam od posljednjih 16 dana.

To znači da se stotine milijuna ljudi koji žive u urbanim područjima opet očajnički pokušavaju rashladiti. Zbog klimatske krize ekstremne vrućine postaju sve češće i traju dulje, a gradovi bez promišljenog dizajna mogu učiniti život još toplijim, piše CNN.

Klima-uređaji mogu rashladiti unutarnje prostore, ali samo povećavaju toplinu na otvorenom. I u većini slučajeva, oni doprinose klimatskoj krizi povećanjem emisija koje uzrokuju zagrijavanje planeta. Javni prijevoz može biti nepodnošljiv za vrućeg dana, ali vožnja automobila koji radi na plin samo pogoršava promet, također povećava toplinu i emisije. Nedostatak drveća znači nedostatak hlada, a zgrade od tamnih materijala donose toplije interijere, što znači više klimatizacije. To je začarani krug, ali postoje i druga rješenja. Evo kako osam gradova rješava dio vrućine tijekom ljeta.

Medellín, Kolumbija: Drveće na ulicama, a ne samo u parkovima

Kad postane jako vruće, ljudi s klima-uređajima mogu ostati u kući, ali nemaju svi taj luksuz. Osim toga, tko želi ostati unutra cijelo vrijeme?

Za gradove koji nisu na obali, parkovi koji nude hlad dobra su opcija. Međutim, drugi po veličini grad u Kolumbiji, Medellín, svojim je nagrađivanim projektom Zelenih koridora stvorio cijelu metropolu sjene.

Ova mreža transformirala je 18 cesta i 12 vodenih putova u bujne zelene biciklističke staze i šetnice koje povezuju gradske parkove i druga često posjećena mjesta. Temperature su u tim područjima i njihovoj okolici pale za čak tri stupnja Celzija, a dužnosnici se nadaju da bi prije 2030. mogle pasti do pet stupnjeva.

"Urbane šume najbolja su stvar za gradsku vrućinu. Medellín je srušio prosječnu ljetnu temperaturu grada, što je izvanredno", rekla je za CNN Kathy Baughman McLeod, direktorica Centra za otpornost Zaklade Adrienne Arsht-Rockefeller pri Atlantic Councilu.

Do 2019. grad je zasadio više od 8000 stabala i preko 350.000 grmova. Također koristi područje ispod izdignute linije metroa za prikupljanje kišnice koja teče s mosta, skupljajući je u sustav cijevi kako bi se pomoglo zalijevanje zelenih pojaseva.

Beč: Voda na svakom koraku

Kao i u većem dijelu Europe, mnogi u Beču nemaju klima-uređaje, tako da je voda glavni način na koji se austrijska prijestolnica rashlađuje. Za one koji nemaju vremena za kupanje u Dunavu, grad nudi za hlađenje u parkovima sa "stablima" koja raspršuju vodenu maglu u kojima se ljudi mogu ili "otuširati" ili jednostavno sjediti u blizini i uživati u nižim temperaturama.

Djeca, koja su općenito osjetljivija na ekstremnu vrućinu nego odrasli, često se igraju u gradskim bazenima ili trče oko montažnih vodoskoka koje gradske vlasti iznesu u najtoplije vrijeme dana.

Beč također ima ogroman broj fontana za piće kako bi ljudi bili hidrirani - više od 1100 za populaciju od 1,9 milijuna - što je važno u prevenciji bolesti povezanih s vrućinom.

"Klimatizacija u domovima može zvučati kao brzo i jednostavno rješenje. Ali to nije dugoročno održivo rješenje zbog izvora energije i otpadne topline koja dolazi iz jedinice", rekao je McLeod i dodao:

"Stoga je ključno razmišljanje o tome kako postići veći protok zraka, koristiti vodene elemente i otvoriti prozore u najstarijim zgradama. Rješenja temeljena na prirodi najbolja su za ekstremne vrućine".

Abu Dhabi, Ujedinjeni Arapski Emirati: Koristite stare tehnike hlađenja i modernizirajte ih

Dijelovi Bliskog istoka među najtoplijim su naseljenim mjestima na Zemlji. Temperature u Abu Dhabiju mogu se popeti i više od 50 stupnjeva. Klimatizacija se smatra nužnošću, a ljudi često provode puno vremena u zatvorenom prostoru.

Ali ljudi ovdje nisu oduvijek imali klima-uređaje, a drevna arapska arhitektonska tehnika hlađenja se vratila s modernim štihom.

Mashrabiya se odnosi na rešetkaste zaslone koji se često vide u islamskoj arhitekturi, ponekad okružuju mali balkon, koji raspršuju sunčevu svjetlost i održavaju zgrade hladnima bez potpunog blokiranja svjetlosti. Dizajnirani su da potaknu povjetarac i ponude mjesto za predah od vrućine unutar zgrade. Ideja je u suštini spriječiti padanje izravne sunčeve svjetlosti na vanjski dio zgrade.

To je inspiriralo dizajn tornja Al Bahar, zgrade od 25 katova umotane u više od 1000 šesterokutnih sjenila s ugrađenim senzorima koji im omogućuju da reagiraju na kretanje sunca. Kad sunce udari u zastore, oni se razviju poput kišobrana kako bi spriječili zagrijavanje. Bez ovih mjera, vanjska strana takve zgrade u Abu Dhabiju mogla bi dosegnuti čak 90 stupnjeva Celzija. Ova tehnika je pomogla smanjiti potrebu za klimatizacijom za 50%.

Miami: Oaze hlada na autobusnim stanicama

U mnogim gradovima vožnji autobusom može prethoditi dugo čekanje. Ako je stvarno vruće, čekanje može biti još tegobnije osim, naravno, ako je to autobusno stajalište pažljivo projektirano da uključuje prirodni hlad.

Medellín u Kolumbiji možda je dokazao da urbane šume ili jednostavno sadnja više drveća, mogu rashladiti grad, ali okrug Dade u Miamiju posvetio je puno pažnje analizi kojim dijelovima grada je najviše potrebno hlađenje.

Neat Streets Miami, odbor koji je sazvalo okružno vijeće, prepoznao je da su autobusne stanice postale prave opasne zone tijekom toplinskih valova, pa su posadili drveće oko 10 stanica. Napisali su vodič o tome koja stabla najbolje funkcioniraju i gdje ih posaditi kako bi druga područja mogla ponoviti projekt.

Sada postoji već 71 zeleno autobusno stajalište u zemlji, a većinu njih čine zajednice koje su podnijele zahtjev nacionalnom vladi za financiranje ozelenjavanja vlastitih autobusnih stajališta.

Kako bi bilo zabavnije, organizirano je i natjecanje u haiku poeziji, te odabrano 10 najboljih pjesama koje će biti urezano u pločnike uz originalna stajališta.

Evo jedne od njih:
Drveće je također
propustilo autobus
Pogledajte kako mašu
njihove mnoge tužne ruke
Ariel Francisco

Atena: Snađi se s onim što imaš

Nema svaki grad na raspolaganju drevni akvedukt, ali grčka prijestolnica Atena ima. Hadrijanov akvedukt nekoć je korišten kao glavni izvor vode, koristeći sustav cijevi koji je djelovao uz gravitaciju za dotok vode od izvora do grada za ljudsku potrošnju.

Voda danas nije za piće, ali grad traži načine kako spasiti 800.000 kubičnih metara vode koja svake godine otječe u more. Ova voda iskoristit će se za navodnjavanje novih zelenih pojaseva koji će se protezati duž cijele strukture od 20 kilometara, što bi trebalo pomoći u odvođenju topline iz područja oko nje. Voda će se koristiti i za zamagljivanje, kao u Beču.

Čak i za gradove bez ovako stare infrastrukture, Atena je dobar podsjetnik da se isključeni vodovodni sustavi nekada mogu oživjeti.

Los Angeles: Obojite grad u bijelo

Ovaj pristup je malo kontroverzniji. Neki su gradovi eksperimentirali s bojanjem krovova u bijelo kako bi reflektirali sunčevu svjetlost i održavali zgrade hladnima, ali Los Angeles je otišao korak dalje i boji cijele ceste u bijelo. Tamne stvari poput asfalta upijaju sunčevu svjetlost i emitiraju tu energiju natrag u zrak kao toplinu. Bojanje asfalta u bijelo teoretski bi zaustavilo taj proces u korijenu i dovelo do nižih temperatura zraka.

Ideja ima neke prednosti. Istraživači Ariane Middel i V. Kelly Turner otkrili su da je tehnika ohladila  ulice za oko 10 stupnjeva. Ali postojao je i veliki popratni učinak. Isti su istraživači također rekli da su dodatnu toplinu koja se odbija od cesta vjerojatno apsorbirali ljudi.

To znači da ako ste nekoliko blokova dalje, bijele ulice vam mogu pomoći da se osjećate hladnije, ali ako ste na ulici, zapravo bi vam moglo biti toplije.

Unatoč tome, Los Angeles nastavlja s ovim programom kako bi uvidio što funkcionira, a što ne. Trenutno koristi sivkasto-bijelu tvar nazvanu CoolSeal, koja se nekoć koristila za skrivanje prizemljenih zrakoplova od satelita, no moguće je da bi druga vrsta boje mogla dati drugačije rezultate.

Oslikavanje krovova imalo je veći uspjeh. Rezultati variraju ovisno o razini vrućine i materijalima od kojih je napravljen krov, ali u mjestima poput Ahmedabada u Indiji, gdje je ozbiljno vruće, hladni krovovi smanjili su toplinu u domovima za nekoliko stupnjeva. Prema Berkeley Lab's Heat Island Groupu, crni krov bi mogao biti čak 30 stupnjeva Celzija topliji od bijelog krova.

Druga mogućnost je zeleni krov. Gradovi diljem svijeta stvorili su "vrtove na nebu" za hlađenje zgrada.

Pariz: Organizirajte se kako treba

U glavnom gradu Francuske postaje ozbiljno vruće. Temperature su ovog ljeta premašile 40 stupnjeva Celzija, ali kombinacija visokih zgrada, spomenika od vapnenca i asfaltnih cesta znači da sve djeluje još toplije.

Grad ima snažan efekt urbanog toplinskog otoka, gdje je u središtu grada tijekom ljetnog dana često 18 stupnjeva toplije nego u pariškom predgrađu. Ali gradonačelnica Pariza Anne Hidalgo zaslužna je za uvođenje nekih inovativnih mjera za borbu protiv vrućine, a gradski plan za vrućinu doista je sveobuhvatan.

Glavni rezultat je grad pun "cool otoka". Parižani mogu upotrijebiti aplikaciju pod nazivom EXTREMA koja ih vodi do više od 800 cool točaka - primjerice parkova, fontana ili klimatiziranih- i stići do njih putem prirodno hlađenih šetnica. Ideja je da cool otok uvijek bude udaljen najviše sedam minuta hoda od svakoga.

Poput Beča, Pariz za vrućih dana koristi strojeve za maglu. Također ima desetke novih prskajućih fontana, uz mnoge tradicionalne fontane, koje su vrlo plitki bazeni s efektima sličnim fontanama.

Pariški plan uključuje registar koji identificira najugroženije, tako da ih službenici mogu provjeriti telefonom i ponuditi savjete o tome kako se rashladiti. Dječji vrtići dobivaju privremene klima-uređaje u učionicama, a javni parkovi i bazeni ostaju otvoreni dulje u noć. Kao i Los Angeles, Pariz pokušava ukloniti toplinu sa svojih cesta i pločnika tako što će ih "demineralizirati", koristeći poroznije materijale.

Sevilla: Dajte imena toplinskim valovima

Svijet već desetljećima imenuje uragane, ciklone i tajfune i to s razlogom - oluja s vlastitim imenom tjera vas da zastanete i obratite pažnju. Grad Sevilla na jugu Španjolske koristi taj pristup s toplinskim valovima, postavši prvi u svijetu koji je to učinio. Srpanjski toplinski val tako je nazvan Zoe.

"Imenovanje toplinskih valova je pozitivna stvar jer to znači da prepoznajemo koliko su smrtonosni. To nije slučajan toplinski val. Ovo je nešto s čime ćemo živjeti još dugo, bez obzira na to što će se događati s našim emisijama stakleničkih plinova", rekao je McLeod iz Arsht-Rocka.

No Sevilla ide i dalje. Arsht-Rock surađuje sa Sevillom na novom sustavu kategorizacije za toplinske valove na temelju projiciranih negativnih zdravstvenih ishoda. Ideja je izbjeći znanstveni žargon koji većina ljudi ne razumije i povezati razine upozorenja s onim što toplinski val može učiniti ljudima.

Studija Sveučilišta Brown iz 2018. o 20 sustava upozorenja na vrućinu u Sjedinjenim Američkim Državama otkrila je da je samo philadelphijski sustav upozorenja na vrućinu bio učinkovit u spašavanju života, dijelom zato što koristi metriku temeljenu na zdravlju.

"Osim fizičkih intervencija zbog vrućine, imenovanje i kategorizacija toplinskih valova najbolja je i najneposrednija stvar koju možemo učiniti. Vrućina ubija ljude zato što ljudi nisu svjesni veličine problema", rekao je McLeod.