Ovih 11 ljestvica govori jedinu istinu o Tuđmanovoj Hrvatskoj

Ovih 11 ljestvica govori jedinu istinu o Tuđmanovoj Hrvatskoj
Screenshot:YouTube

DVADESET godina prošlo je od smrti Franje Tuđmana koji je umro 10. prosinca 1999. Mnogi ga pamte kao prvog hrvatskog predsjednika i čovjeka koji je stvorio hrvatsku državu. Kakva je Hrvatska danas? Pogledajmo što pokazuju ljestvice.

Krenimo od konkurentnosti. Hrvatska se na ovogodišnjoj ljestvici konkurentnosti našla u društvu Venezuele, Mongolije i Argentine. Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate “Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2019.”. Hrvatska je u ovogodišnjem izvješću zauzela 60. mjesto od ukupno 63. svjetske ekonomije, što je rast za jedno mjesto u odnosu na prošlu godinu.

> Hrvatska na dnu ljestvice konkurentnosti u društvu Venezuele, Mongolije... 
 
Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svojim resursima i kompetencijama kako bi omogućile dugoročno stvaranje novih vrijednosti. Metodologija IMD-a temelji se na analizi 4 faktora konkurentnosti, a to su gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura te 20 indeksa, 5 za svako područje.

Vrlo loša konkurentnost u područjima znanstvene i tehnološke infrastrukture

Detaljniji uvid na razini 20 indeksa konkurentnosti ukazuje na dobre rangove Hrvatske u području međunarodne trgovine, cijena te zdravlja i okoliša. Razmjerno dobra je konkurentnost u području stranih ulaganja, pri čemu je Hrvatska bolja od Bugarske i Slovenije.

Velikih problema i potencijala za promjenu Hrvatska ima u čak 13 indeksa konkurentnosti, pri čemu u tri područja koja se često navode kao prioritetna za reforme (zaposlenost, porezna politika i institucionalni okvir) Hrvatska nije na samom začelju. Od područja koja nisu u povećanom fokusu razvojne politike vrijedi izdvojiti vrlo lošu konkurentnost u područjima znanstvene infrastrukture i tehnološke infrastrukture. Na samom začelju zemalja uvrštenih u istraživanje IMD-a Hrvatska se nalazi prema konkurentnosti u području tržišta rada, poslovnog upravljanja i stavova i vrijednosti relevantnih za konkurentnost.

Najveće slabosti na razini indikatora su:

- pravni i regulatorni okvir, birokracija, državno vlasništvo u kompanijama, zaštita prava vlasništva, prilagodljivost vladinih politika, prakse revizije i računovodstva, financiranje mirovina, imigracijski zakoni;

- niska zaposlenost mladih, negativan trend rasta stanovništva, privlačenje talenata, obrazovanje zaposlenika, transfer znanja, slaba prilagodljivost na promjene;

- poslovno upravljanje, vjerodostojnost menadžera, digitalna transformacija u kompanijama, upotreba digitalnih alata i tehnologije, održivi razvoj, javno privatno partnerstvo.

U anketi, po mišljenju gospodarstvenika, kao najpovoljniji indikatori izdvojeni su sljedeći: kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura, visoka razina obrazovanja, pristup financiranju, troškovna konkurentnost, dok su najlošije ocijenjeni učinkovito pravno okruženje, sposobnost vlade, konkurentan porezni sustav te poslovno prijateljsko okruženje.

Među deset najgorih zemalja po privlačenju stranih stručnjaka

Međunarodni institut za razvoj menadžmenta u ljestvici za 2018. godinu svrstao je Hrvatsku među deset najgorih zemalja po uspješnosti privlačenja stranih stručnjaka.

Hrvatska je najbolje rangirana po omjeru studenata i profesora (9. mjesto) te omjeru učenika i nastavnika (12.). Po ulaganju u obrazovanje po studentu također je na višem, 11. mjestu. No prosjek kvari udio BDP-a koji se troši na obrazovanje (33. mjesto). Prosjek kvari i loša mogućnost naukovanja i prakse te treniranja zaposlenika (60. i 63.) U prvoj kategoriji ocijenjena je lošom i zdravstvena infrastruktura koja bi bolje trebala odgovoriti na potrebe društva (44.). Spomenuto se odnosi na prvu kategoriju: investiranje i razvoj (potencijalnih zaposlenika).

Najgora je pak na svijetu po stupnju prioriteta kompanija da privuku i zadrže talente, 63. U motivaciji radnika također je loša, rangirana je na 62. mjesto. Ti dijelovi spadaju u drugu kategoriju: privlačnost.

U trećoj kategoriji - spremnost - zabilježila je pak najviše najgorih rezultata što se tiče rangiranja dijelova koji spadaju u tu kategoriju. Loša dostupnost financijskih vještina (63.), međunarodno iskustvo višeg menadžmenta (63.) i kompetentnost višeg menadžmenta (63.) rangirani su kao najgori. Loša je i po fakultetskom obrazovanju (koje zadovoljava potrebe za konkurentnošću gospodarstva) - rangirana je na 60. mjesto - znanosti u školama (56.), kvalificiranim radnicima (56.), obrazovnom sistemu koji odgovara gospodarstvu (55.), kao i po udjelu stranih studenata (54.) 

 

Privlačenje stručnjaka 2019.

Najveću stopu emigracije u EU, nakon Malte, ima Hrvatska

Iseljavanje iz Hrvatske poprimilo je katastrofalne razmjere. Prema izvješću Svjetske banke "Migracije i odljev mozgova u Europi i središnjoj Aziji", najveću stopu emigracije u Europskoj uniji, nakon Malte, ima Hrvatska.

U izvješću iz listopada ove godine stoji kako je Hrvatsku do sada napustilo 21,9 posto stanovništva, odnosno da petina građana koji su se rodili u Hrvatskoj sada živi izvan nje. Nakon nas dolaze Portugal i Litva koje je napustilo više od 20% populacije.

Pritom, u Hrvatskoj je odljev mozgova značajno visok – oko 27%. Problem odlaska kvalificirane radne snage vidi se u konstataciji Svjetske banke, koja navodi da Bugarska, Hrvatska i Rumunjska bilježe veliku razinu migriranja zdravstvenih djelatnika, unatoč manjku takvih radnika u domaćem zdravstvenom sektoru.

Hrvatska na dnu top 10 zemalja istočne Europe

Zanimljiv video koji prikazuje usporedbu kretanja BDP-a pokazuje kako je Hrvatska još 1996. godine, nakon okončanja ratnih razaranja, bila na 5. mjestu ljestvice 10 postkomunističkih zemalja po BDP-u po glavi stanovnika. Tada su ispred nas bile Češka, Slovenija, Mađarska i Slovačka, dok su nam u leđa gledale Poljska, Estonija, Litva, Latvija i Rusija.

No, 2013. godine Hrvatska je tresnula na dno te ljestvice i od tada se nismo odlijepili od dna, prema podacima do 2017.

Napredak na području regulative poslovanja

U najnovijem godišnjem izvješću Svjetske banke o regulativi poslovanja Doing Business Hrvatska je zauzela 51. mjesto među ukupno 190 zemalja, što je napredak za sedam mjesta u odnosu na prošlogodišnji plasman.

Hrvatska je na najnovijoj ljestvici SB-a o regulativi poslovanja među ukupno 190 zemalja zauzela 51. mjesto, s pripadajućih 73,6 bodova, od maksimalnih 100, pokazuje izvješće Doing Business 2020.

Svjetska banka objavila Doing Business ljestvicu: Evo kako stoji Hrvatska

U prošlogodišnjem izvješću Hrvatska je zauzela 58. mjesto, s pripadajućih 71,6 bodova, a preklani je imala identičan plasman kao ove godine i s istim brojem bodova, 73,6.

Najlošiji plasman u kategoriji izdavanja građevinskih dozvola

Najlošiji je plasman Hrvatska u ovogodišnjem izvješću ponovo zabilježila u kategoriji izdavanja građevinskih dozvola, zauzevši 150. mjesto. Lani je bila 159., a preklani 126.

U kategoriji pokretanja poslovanja Hrvatska je na 114. mjestu, dok je lani bila 123.

Pad na rang listi SB-a Hrvatska je zabilježila i u kategoriji dobivanja kredita, na 104. mjesto, te je u tom pokazatelju pala s lanjskog 85. mjesta.

U kategoriji rješavanja insolventnosti, Hrvatska je zauzela 63., nakon prošlogodišnjeg 59. mjesta.

Poboljšanje u uknjižbi imovine

Među kategorijama u kojima je zabilježeno poboljšanje analitičari Svjetske banke izdvajaju uknjižbu imovine, s poboljšanim plasmanom Hrvatske s prošlogodišnjeg 51. na 38. mjesto na ljestvici objavljenoj u ovogodišnjem izvješću.

Izrazitije poboljšanje zabilježeno je i u kategoriji dostupnosti električne energije, gdje je Hrvatska zauzela 37. mjesto, nasuprot 61. mjestu u izvješću iz prošle godine.

Napredak na ljestvici zabilježen je i u kategoriji plaćanja poreza, na 49. mjesto, nasuprot prošlogodišnjem 89. mjestu.

Među najuspješnijima u kategoriji prekogranične trgovine

U kategoriji zaštite prava manjinskih dioničara, Hrvatska je napredovala s lanjskog 38. na 37. mjesto.

Blago je nazadovala, za dva mjesta, u kategoriji izvršenja ugovora, zauzevši 27. mjesto, u odnosu na 25. mjesto u prošlogodišnjem izvješću.

U kategoriji prekogranične trgovine, kao i prošle godine, Hrvatska je zabilježila maksimalnih 100 bodova, što znači da je u rangu najuspješnijih.

Pad u digitalnoj konkurentnosti

Na svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti 2019. Hrvatska je pak zauzela 51. mjesto od ukupno 63 vodeće svjetske ekonomije, što je pad za sedam mjesta u odnosu na prošlu godinu.

Inače, IMD - Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti, mjeri sposobnost i spremnost zemalja da usvoje i istraže digitalne tehnologije kao ključnog pokretača ekonomske transformacije u poslovanju, upravljanju i širem društvu. Temelji se na analizi znanja, tehnologije i spremnosti za budućnost.

U vrhu po izdvajanjima za Crkvu

Ipak, u jednom području Hrvatska je u vrhu, a to je po izdvajanjima za Crkvu. Naime, Hrvatska je među članicama Europske unije koje, prema podacima Eurostata za 2016., izdvajaju najveći postotak svojeg BDP-a za statističku kategoriju rekreacija, kultura i religija. 

Kada se detaljnije analiziraju podaci Eurostata, oni zapravo otkrivaju sljedeće - RH je među članicama Europske unije koje izdvajaju najmanji postotak BDP-a za rekreaciju svojih građana, ali je među onima koje izdvajaju najviši postotak BDP-a za crkvene ustanove. 

U konkretnim iznosima za 2016. godinu to izgleda ovako: RH je za rekreaciju svojih građana izdvojila 221 milijun kuna, a za crkvene ustanove milijardu i 968 milijuna kuna, dakle skoro dvije milijarde. Za usporedbu, katolička Malta je za crkvene ustanove u istoj godini izdvojila jedan milijun eura, a Irska točno - nula eura.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara