Ovo je istina o "štedljivom Mariću": Nije uštedio nego smo dali više novca državi

Ovo je istina o "štedljivom Mariću": Nije uštedio nego smo dali više novca državi

Foto: Hina

JUČER su javnosti predstavljeni podaci o javnom dugu i manjku u državnim financijama, koji su na prvi pogled vrlo pozitivni.

Država je godinama trošila više nego što je imala, razlika (manjak) se pokrivao zaduživanjem, te su u posljednjih 20 godina nagomilao dug od gotovo 290 milijardi kuna.

Prema najnovijim podacima manjak opće države prošle godine pao je na "samo" 2,75 milijardi kuna, odnosno 0,8 posto BDP-a. Godinu ranije iznosio je 11,3 milijardi, dok je 2014. manjak bio čak 17,7 milijardi.

Nije zaslužan Marić


Na prvi pogled odličan trend, zbog kojeg neki vladajućima bliski mediji požurili pripisati zasluge još uvijek aktualnom ministru financija Zdravku Mariću, te ga prozvali "štedljivim ministrom financija". No, istina je sasvim drugačija.

Naime, kada se detaljnije pogledaju podaci, vidljivo je da stabilizacija javnih financija nije rezultat manje državne potrošnje, racionalizacije, nego su porezni obveznici uplatili više novca.

Snažan rast prihoda od poreza

Kako se navodi u izvješću Državnog zavoda za statistiku, "najveći utjecaj na poboljšanje deficita u 2016. imalo je povećanje poreznih prihoda. Tijekom 2016. godine porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 69,6 milijardi kuna čime su zabilježili porast od 5,9% u odnosu na 2015.

Nadalje, tekući porezi na dohodak, bogatstvo itd. prikupljeni su u iznosu 21,7 milijardi kuna, što čini porast od 8,1% dok su porezi na kapital prikupljeni u iznosu od 14,1 milijun kuna, što čini porast od 29,4% u odnosu na 2015."

Da država uzima sve više novca pokazuju i podaci o prihodima države prikazani kao postotak BDP-a. Oni su prošle godine porasli na čak 47,6 posto BDP-a. dok su 2015. iznosili su 45,2 posto BDP-a.

Za usporedbu, prihodi države prikazani kao postotak BDP-a u Irskoj, koji mnogi u Hrvatskoj odabiru kao zemlju u kojoj žele živjeti, iznose tek 27,5 posto BDP-a.



Što se tiče državnih rashoda, oni su prošle godine iznosili 48,4 posto BDP-a, dok su u Irskoj 28 posto BDP-a.

I dalje plaćamo visoke poreze

Iako država nije smanjila potrošnju ni tijekom šestogodišnje recesije, zbog čega smo nagomilali ogroman dug za koji samo kamate plaćamo oko 11 milijardi kuna godišnje, vidljivo je da niti poboljšanje trendova, odnosno ekonomski rast, vlada ne namjerava iskoristiti za porezno rasterećenje ekonomije - i dalje plaćamo jedan od najviših poreza na dodanu vrijednost u EU, a po poreznom opterećenju rada i dobiti kompanija nismo konkurentni ni među susjednim zemljama.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara