PO TREĆI put se najavljuje zabrana rada trgovina nedjeljom. Bilo da se radi o desnici, ljevici, sindikatima ili crkvi, svi imaju svoje razloge zbog čega žele zabranu rada trgovina nedjeljom. Rijedak slučaj svehrvatskog jedinstva.

Šanse da se to zaista dogodi su male, jer je ista ideja već dva puta srušena na Ustavnom sudu, ali pretpostavimo da ujedinjena fronta desnice, ljevice, sindikata i crkve zaista progura zakon kojim bi se zabranio rad trgovina nedjeljom. Koji su potencijalni negativni učinci?

Matematika je neumoljiva, zaposlenost će pasti

Sama aritmetika jasno nalaže da bi takva zabrana smanjila potrebne radne sate i smanjila zaposlenost. Efekt bi se eventualno nešto ublažio s tim da se dopusti rad u 16 nedjelja u godini, ali opet bi se smanjio potrebni fond radnih sati. Nema tu visoke matematike, ako trgovine ukupno kroz godinu rade manje dana/sati onda će se smanjiti i potreba za radnicima. 

Države Eu na različite zakone reguliraju rad nedjeljom. No činjenica da neke države zabranjuju rad nedjeljom ne znači da se ne radi o ekonomskom trošku i da ne smanjuje zaposlenost. Ipak, bogatije države s niskim razinama nezaposlenosti mogu lakše priuštiti neradnu nedjelju od siromašnijih država s višom nezaposlenosti. 

Koliko se u Hrvatskoj radi nedjeljom u odnosu na ostatak EU?

Podaci o tome koliko Hrvati rade nedjeljom u odnosu na građane ostalih država članica EU otkrivaju dosta dobru situaciju po pitanju rada nedjeljom. Eu vodi podatke o tome koliko radnici rade nedjeljom u tri kategorije; "uobičajeno", "ponekad" i "nikada".

Tako je 2019. tek 7.3 % radnika u Hrvatskoj "većinom" radilo nedjeljom, puno manje od prosjeka EU (14%). Samo se u Portugalu (4.8%), Poljskoj (5.6%) i Mađarskoj (6.1%)  radilo manje nedjeljom "uobičajeno". Istodobno udio onih koji (ne)rade nedjeljom "nikada" je 66.5%, puno manje od prosjeka Eu koji iznosi 76%. Iz navedenoga je jasno da iako u Hrvatskoj redoviti rad nedjeljom nije čest, dosta velik dio povremeno radi taj dan. Hrvatska je uz Island, u kojem 38.5% ljudi radi nedjeljom "ponekad", rekorder EU po povremenom radu nedjeljom s 29.3% radnika.

U Hrvatskoj je ionako jako malo onih koji rade većinu nedjelja 

Znači Hrvatska nema problema s prevelikim brojem radnika koji često rade nedjeljom. Ustvari je rad nedjeljom u Hrvatskoj dosta fleksibilan i jako je malo onih koji rade većinu nedjelja. Kako je u Hrvatskoj zakonom određeno da nedjelja mora biti bolje plaćena od "normalnog" radnog dana onda velik broj radnika samoinicijativno želi raditi baš na taj dan.

Zabraniti radnicima u trgovini ono što velik dio radnika u Hrvatskoj iskorištava kao način da dopune kućni budžet je diskriminatorno prema njima, posebno kada uzmemo u obzir da Hrvatska nema problem s velikim brojem ljudi koji često rade nedjeljom. 

Zabrana će ugroziti posao i prihode bar 150 tisuća ljudi u Hrvatskoj

13.8% radnika u Hrvatskoj, oko 230 tisuća ljudi, radi u djelatnostima klasificiranima kao "Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila". Kako je povremeni rad nedjeljom dosta čest u Hrvatskoj onda a trgovina je djelatnost kojoj je dosta profitabilno raditi nedjeljom, onda će najavljeni zakon o zabrani rada nedjeljom u trgovinama ugroziti posao i prihode bar 150 tisuća ljudi. Dio će naravno postati višak zbog samog smanjenja ukupnih radnih sati a dio će jednostavno imati manju plaću jer neće biti (ili će biti manje) radnih nedjelja, koje se više plaćaju od "običnog" radnog dana. 

Ekonomija i trgovina imaju svoje zakonitosti i nikakve zabrane ih ne mogu sasvim zaustaviti, samo smanjiti i preusmjeriti. Neće svi biti na gubitku. Dapače, prodaja putem interneta će imati velike koristi. Dio prometa će se premjestiti u ostale dane ali će se jedan dio definitivno premjestiti na internet.

Trgovina će se od klasične kupnje u Hrvatskoj prebaciti na internet kupovinu iz inozemstva 

Državni zavod za statistiku je već 2017. objavio kako 29% korisnika interneta kupuje robu i usluge putem interneta, što je 2018. naraslo na 35% korisnika a 2019. 45% korisnika, što znači da internet trgovina raste sve brže. Uzme li se u obzir da je baš 2019. udio kućanstava u Hrvatskoj koja imaju pristup internetu narastao na više od 80% onda je jasno kako potencijal online prodaje raste dvostruko, kao udio ljudi s pristupom internetu koji uopće koristi internet trgovinu i kao ukupan broj kućanstava koja imaju pristup internetu kao takvome.

S obzirom na to da raste i broj kupnji u tromjesečnom razdoblju, kao i prosječna vrijednost tih kupnji, internetsku trgovinu očekuje sjajna budućnost jer raste na nekoliko načina; rastom potencijalnog tržišta, rastom broja kupaca, rastom učestalosti kupnje i rastom ukupne vrijednosti kupnji. Sve to se dodatno intenziviralo 2020.godine u kojoj je za prvih šest mjeseci zabilježen rast internet trgovine od 13,9%  u odnosu na 2019. 

Prema "E-shoppers in Europe 2019 Barometer" istraživanju DPD grupe, udio online trgovine na hrvatskom tržištu u ukupnoj prodaji je iznosio 11,9 posto, dok je europski prosjek 13,5 posto, te  85 posto domaćih e-kupaca kupuje sa stranih web shopova i to najviše iz Europe i Kine. Hrvatsko tržište internet trgovina očigledno još nije dovoljno razvijeno da apsorbira veliki rast. Ubrzavati taj rast u vrijeme dok se internetske trgovine u Hrvatskoj tek razvijaju znači ubrzavati prebacivanje kupnje iz klasičnih trgovina u zemlji prema internet trgovinama u inozemstvu. Ne treba "štititi" domaće trgovce od konkurencije, ali ne treba ni umjetno ubrzavati proces i skraćivati domaćim trgovcima vremenski okvir za prilagodbu novim trendovima, što zabrana rada nedjeljom radi. 

Jačanje online trgovine ide na štetu radnika u trgovini, a zabrana će to samo ubrzati

Platforme za trgovinu putem interneta su ojačale tijekom lockdowna, uspostavile stabilnije i sigurnije lance dostave i općenito pojačale svoj potencijal za rast. A koja je glavna razlika između trgovine u trgovačkom centru i trgovine putem interneta? Ova druga je većinom automatizirana i ne postoji ljudski posrednik, tradicionalni prodavač.

Premještanje trgovine iz trgovačkih centara na internet će dodatno smanjiti potrebu za radom i time smanjiti zaposlenost. O utjecaju automatizacije i digitalizacije ekonomisti raspravljaju već dugo a podaci sasvim jasno pokazuju da su na gubitak posla uslijed tih procesa najranjiviji upravo radnici u trgovini. Ne treba imati iluzije, taj proces će se događati s ili bez zabrane rada nedjeljom, ali će ga zabrana ubrzati i tako smanjiti vremenski okvir u kojem se radnici i trgovci mogu preorijentirati na druge djelatnosti. Šok će biti izraženiji. 

Ljudi radnim danom nemaju vremena za višesatni obilazak trgovina

Trgovina se uvijek mijenjala a internet trgovina je samo najnovija promjena u nizu. I trgovački centri su dio kreativne destrukcije, neprekidnog procesa kojim se ekonomija stalno mijenja. Prije nekoliko desetljeća su upravo trgovački centri bili ti koji su mijenjali dotadašnji način trgovanja. Standard su bile relativno male trgovine u centrima gradova, umjesto velikih trgovačkih centara koji se nalaze na periferiji. Nekada je bilo dovoljno prošetati do centra grada i obaviti kupnju.

Danas se trgovački centri nalaze mahom na periferiji gradova te je potrebno više vremena za obaviti kupnju. Zato je toliko važno da su otvoreni vikendom, jer radnim danima ljudi nemaju vremena za višesatni obilazak trgovina. Samim time će zabrana rada nedjeljom smanjiti ukupni promet, što će za posljedicu imati pad prihoda i plaća. 

Radnici u trgovinama bit će među gubitnicima

Zabrana rada nedjeljom će imati primarni utjecaj na slabo plaćena trgovačka zanimanja. Digitalizacija i automatizacija su nezaustavljivi procesi ali će ih zabrana rada nedjeljom ubrzati. Neki će biti gubitnici tog procesa a neki dobitnici. Radnici u trgovini će biti u prvoj skupini. Ako im se smanji vremenski rok za prilagodbu, a zabrana rada nedjeljom će do toga dovesti jer će ubrzati procese digitalizacije i automatizacije, cijeli proces će im biti teži a i izgubit će bitku s inozemnom konkurencijom. 

Od zabrane rada trgovina nedjeljom će najviše koristi imati internet trgovine iz zapadne Europe i Kine jer će se pojačati prijelaz trgovine na internet jer 85% korisnika internet trgovine u Hrvatskoj kupuje od inozemnih internet trgovina. 

Zabrana rada nedjeljom je duboko diskriminatorna

Ali zabrana rada nedjeljom je ustvari zabrana samo za neke. Čak i ako se zanemari činjenica da radnici u nekim esencijalnim djelatnostima (liječnici, sestre, policajci itd.) moraju raditi nedjeljom, zabrana koja će vrijediti samo za trgovine je duboko diskriminatorna jer će i dalje biti dopušten rad kafićima, restoranima, kladionicama, kafićima itd. Čak će mnogima u tim djelatnostima biti poremećeno poslovanje nedjeljom jer se brojni kafići, restorani i kina nalaze upravo u trgovačkim centrima, koji će nedjeljom biti prazni zbog zabrane rada trgovinama. Tako se svi negativni efekti zabrane rada radnicima u trgovini prelijevaju na ostale djelatnosti, koje su također jako ugrožene procesima digitalizacije i industrijalizacije. 

Ako su Hrvati protiv rada nedjeljom, neka nedjeljom ne idu u trgovine 

Sasvim je jasno da će zakon o zabrani rada nedjeljom u trgovini imati štetne ekonomske posljedice, ponajviše za radnike. Društveno zabrinjava činjenica da prema anketama većina Hrvata podržava zabranu rada nedjeljom a istodobno redovito posjećuju trgovine nedjeljom. To znači da većina nije sposobna živjeti svoja uvjerenja nego zahtijevaju od države da im zabrani nešto što sami mogu prestati raditi ako tako žele.

Ne samo da im nedostaje samokontrole da sami prestanu koristiti trgovine nedjeljom nego žele spriječiti i one koji ih žele koristiti. Da zaista većina građana RH prestane ići u trgovine nedjeljom same trgovine ne bi radile taj dan. No očigledno isti ljudi koji podržavaju zabranu redovito kupuju nedjeljom. 

Ustavni sud je već dva puta rušio zabranu rada nedjeljom

U konačnici je najvjerojatnije da će zabrana rada nedjeljom i treći put pasti na Ustavnom sudu. Trebat će jako dobro objašnjenje Ustavnog suda zašto je dva puta zabrana srušena a treći put prolazi tj. što se u međuvremenu promijenilo.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.