PREDSJEDNIK vlade Andrej Plenković danas je najavio da će Hrvatski zavod za zapošljavanje u ponedjeljak donijeti odluke o nastavku mjera pomoći gospodarstvu zbog koronakrize, koje uključuju nastavak potpore za očuvanje radnih mjesta i osiguranje likvidnosti te covid kredite.

Ovo su 4 mjere za spas gospodarstva koje je donijela vlada:

• Sufinanciranja skraćenog radnog vremena od maksimalno 2000 kuna po radniku uz pripadajuće doprinose
• Produžetak mjera za mikropoduzetnike do 31. prosinca (2000 kuna po radniku)
• Za djelatnosti koje su posebno ugrožene potpora od 4000 kuna po radniku nastavit će se do 31. prosinca ove godine
• Mjera od 4000 kuna  poduzetnicima i djelatnostima koje budu zatvorene odlukama lokalnih ili nacionalnog stožera civilne zaštite

Ustvrdivši da je vlada svojim dosadašnjim mjerama omogućila zadržavanje radnih mjesta, očuvanje likvidnost i sprječavanje značajnijeg povećanje broja nezaposlenih za što je ukupno isplaćeno 6,3 milijarde kuna, najavio je nastavak mjere sufinanciranja skraćenog radnog vremena od maksimalno dvije tisuće kuna po radniku uz pripadajuće doprinose, kao i produžetak mjera za mikropoduzetnike do 31. prosinca, također iznosi 2.000 kuna po radniku, ako je poduzetnik imao pad prometa veći od 50 posto.

Ta se mjera, rekao je, odnosi na sve sektore gospodarstva i uključuje otpis pripadajućih doprinosa.

Mjere i za one koji budu zatvoreni zbog odluka stožera

Za djelatnosti koje su posebno ugrožene, potpora od 4000 kuna po radniku nastavit će se do 31. prosinca ove godine, rekao je Plenković. Spomenuo je pritom da se to posebno odnosi na prijevoz putnika, ugostiteljstvo, turoperatore i poduzetnike vezane uz rekreaciju, kulturne, poslovne i sportske događaje, ako su imali pad prometa veći od 60 posto. I ta potpora uključuje otpis doprinosa na plaće.

>> VIDEO Plenković najavio nove mjere za poduzetnike i radnike

Osim za ugrožene djelatnosti, mjera od 4000 kuna omogućit će se i poduzetnicima i djelatnostima koje budu zatvorene odlukama lokalnih ili nacionalnog stožera civilne zaštite, rekao je Plenković.

Sve te mjere će po njegovim riječima do kraja godine zajedno koštati oko 800 milijuna kuna i financirat će iz državnog proračuna, ali dio sredstava bit će kompenziran iz europskih fondova i to kako iz postojeće financijske perspektive, tako pro futuro iz zajmova SURE programa, a dio iz budućih programa, primjerice Fonda za oporavak i otpornost.

Covid krediti

Ujedno je najavio nastavak izdavanja covid kredita putem HAMAG-BICRO-a i programa HBOR-a.

"Hrvatska je poduzela nacionalne mjere pravovremeno... reagirali smo na vrijeme i zato nismo osjetili veći porast nezaposlenosti i omogućili premoštavanje krize brojnih gospodarskih subjekata", rekao je Plenković.

Ocijenio je da su nove aktivnosti na tom tragu, najavivši temeljitu raspravu sa sindikatima i poslodavcima.

Aladrović: Mjere će se financirati iz europskih sredstava

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović rekao je nakon sjednice vlade da će ove mjere (bez skraćivanja radnog vremena mjesečno) stajati oko 200 milijuna kuna. Dodao je kako će se sve mjere financirati iz EU-fondova.

"Dakle, 800 milijuna kuna je projekcija mjera koje smo danas donijeli za ova četiri mjeseca, bez mjere skraćivanja radnog vremena. Naše projekcije govore da je to na razini 200-tinjak milijuna kuna mjesečno, odnosno za 60 do 70 tisuća radnika, vidjet ćemo što će nam donijeti budućnost u iduća četiri mjeseca. Izvor financiranja prije svega će biti europska sredstva", izjavio je Aladrović odgovarajući na pitanja novinara o najavi premijera Andreja Plenkovića o nastavku mjera pomoći gospodarstvu zbog koronakrize, koje uključuju nastavak potpore za očuvanje radnih mjesta te osiguranje likvidnosti i covid kredite.

"Europska sredstva će biti izvor financiranja. Imamo sredstva koja su dogovorena prije mjesec dana i od tih 10 milijardi eura možemo iskoristiti na ovo financiranje. Važno je da sve mjere koje ćemo financirati u sljedećem razdoblju financiramo iz EU-fondova. Točno kojeg - vidjet ćemo, ali ćemo sve učiniti da ne bude na teret državnog proračuna", rekao je Aladrović. 

"Mi zapravo planiramo cijelo financiranje sljedeća četiri mjeseca na kraju pokriti iz europskih sredstava", izjavio je Aladrović.

Napominje da se mjere mogu financirati iz tekuće likvidnosti, no kako je bitno koji je izvor sredstava. 

"Bitno je koji je izvor sredstava a ne tekuća likvidnost. Dakle, tekuća likvidnost u ovom trenutku sigurno nije problematična što se tiče proračuna, već je stvar samih izvora. Bitno je da su ti izvori financiranja nevezani za nekakve naše interne kapacitete u proračunu, već da što više toga prebacimo na EU sredstva, što je naravno direktna podrška našem gospodarstvu", rekao je Aladrović.

Marić: Pad BDP-a će biti manji nego što smo predviđali

Ministar financija Zdravko Marić komentirao je projekciju BDP-a za ovu godinu.

"Najvjerojatnije u iduća dva tjedna bismo trebali usvajati smjernice ekonomske politike, tu će vam biti ažurirana projekcija BDP-a za ovu godinu. Još smo u završnoj fazi. Ono što mogu reći u ovom trenutku je da će procjena pada biti nešto malo bolja, dakle manji pad za 2020. nego što smo ga originalno predviđali od 9,4 posto. Koliko će točno biti, vidjet ćemo kroz dva tjedna, vjerujem sredinom rujna kad ćemo ga na sjednici vlade usvojiti", rekao je ministar financija Zdravko Marić.

Ćorić: Dosadašnje mjere itekako polučile rezultat

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić ocjenjuje da su mjere očuvanja broja zaposlenih, koje su se provodile proteklih mjeseci, itekako polučile rezultat.

Navodi da je u ovom trenutku u Hrvatskoj oko 150 tisuća nezaposlenih. Unatoč činjenici da je najveći broj europskih i svjetskih gospodarstava, uz pad aktivnosti, bio pogođen i ogromnim povećanjem nezaposlenosti, to se u Hrvatskoj nije dogodilo.

"Držimo da ovako uspješne mjere treba nastaviti i dalje. Činjenica da smo u ovom trenutku projicirali do prosinca, dakle za četiri mjeseca, ide za time da se usidre očekivanja poduzetnika odnosno realnog sektora i to je upravo smjer u kojem smo htjeli ići", izjavio je Ćorić.

Dodaje da će se cijelo vrijeme od strane niza resora opservirati učinak tih mjera na hrvatsko gospodarstvo te na taj način eventualno donositi odluke, ako bude potrebno, o dodatnim mjerama pomoći gospodarstvu.

Kreditne linije za gospodarstvo

Ćorić je naglasio da će se, pored mjera za očuvanje radnih mjesta, kontinuirano ići ka namirenju likvidnosti gospodarskih subjekata kroz kreditne linije, prije svega HAMAG-BICRO-a, odnosno HBOR-a.

Upravo zbog toga prije nekoliko tjedana doznačen je dodatan iznos sredstava HAMAG-BICRO-u, više od milijardu kuna za nastavak kreditiranja sektora poduzetnika, podsjetio je Ćorić.

Ćorića su novinari pitali hoće li, po uzoru na otpis doprinosa, doći i do otpisa poreza, što je također mjera koja je bila na snazi, na što je on podsjetio da je ta mjera bila projicirana za nekoliko mjeseci prije ljeta. U ovom trenutku odluka o tome još nije donesena, a kada se to dogodi, Ministarstvo financija i potpredsjednik vlade Zdravko Marić će izvijestiti javnost na tu temu, najavio je.

Brnjac: Prioritet je očuvanje radnih mjesta

Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac izjavila je da je očuvanje radnih mjesta prioritet vlade.

"Izuzetno sam zadovoljna jer smo do kraja godine osigurali samoopostojnost turističkog sektora i možemo dalje planirati sve ono što nas čeka kroz novi Višegodišnji financijski okvir, što je nama izuzetno važno u resoru turizma", rekla je Brnjac.