Ovo su priče o Amerikancima ubijenim u napadu u Kabulu. Imali su svega 20-ak godina
ONI SU SE prijavili da učine svoj dio posla, da pomognu zemlji koja tijekom njihovih života nije iskusila ni trenutak mira. Rylee McCollum htio je postati učitelj povijesti, ali tek nakon što kao marinac učini sve što može za svoju zemlju. Hunter Lopez je znao da je to ono što želi od svoje 11. godine. Ryan Knauss je to znao u drugom razredu osnovne škole.
Trinaest američkih vojnika, ubijenih u četvrtak u Kabulu, umrlo je u strašnom nasilju, žrtve su terorističkog bombardiranja. Bila su to, s jednom iznimkom, djeca 11. rujna, rođena unutar nekoliko godina nakon terorističkih napada koji su doveli Sjedinjene Američke Države do vojnog sukoba koji se protegao kroz mandate četiri predsjednika i kroz živote ovih 11 muškaraca i dvije žene, piše The Washington Post.
Nikad nisu imali priliku živjeti u SAD-u koji nije bio u ratu, nikad nisu živjeli u svijetu prije osnivanja Ministarstva domovinske sigurnosti i Uprave za sigurnost prometa, u zemlji bez provjera osobnih podataka u poslovnim zgradama, detektora metala u školama, rendgenskih snimaka na aerodromima.
Umjesto toga, odrasli su svjesni zabrinutosti za sigurnost, u kulturi koja je ponekad fiksirana na sigurnost, uvijek svjesni rata protiv terorizma koji su muškarci i žene u uniformi vodili tisućama kilometara od kuće.
Pomagali okončati rat koji je trajao dva desetljeća
U kolovozu nisu bili u Afganistanu kako bi se borili, već kako bi pomogli da se konačno okonča rat koji je trajao dva desetljeća. Na fotografijama koje su objavili, videozapisima koje su poslali kući, držali su afganistansku djecu i pomagali obiteljima u bijegu i čuvali stražu na užurbanom i nesigurnom mjestu. Priče o bitkama i bombama koje su čuli tijekom svoje obuke nekima su se doimale kao priče iz nekog drugog vremena, vrsta znanja koje su njihovi nadređeni rado prenosili sljedećoj generaciji.
U subotu, kad je Pentagon objavio imena i biografije ubijenih, njihove su obitelji pokušavale prihvatiti svoj gubitak. Roditelji i druga rodbina govorili su o njihovoj smrti kao snažnom podsjetniku da su ti mladi ljudi živjeli u sjeni ratova koji su se vodili preko dalekih oceana, sukoba čudno odvojenih od svakodnevnog postojanja većine Amerikanaca.
"Naša generacija marinaca godinama je slušala iračko-afganistanske veterane kako iznose svoje ratne priče. Lako je kad taj rat i te priče zvuče kao nešto tako udaljeno, nešto za što imate osjećaj da nikad nećete doživjeti otkad ste se pridružili mornarici u mirno doba. Znate da se to može dogoditi. Javljate se za borbene misije, trudite se izvršavati zadaće. No, teško je uistinu se povezati s tim pričama kad većina današnjeg angažmana uključuje putovanje na Okinawu ili dosadnih šest mjeseci na brodu. A onda loši ljudi učine loše stvari", napisala je Mallory Harrison, prijateljica i cimerice narednice američkih marinaca Nicole L. Gee, prvo u vojarni, a kasnije u njihovoj zajedničkoj kući u Sjevernoj Karolini.
Nicolein auto, napisala je Harrison na Facebooku, još uvijek je parkiran pred kućom. "To je tako ovozemaljski. Jednostavno. Tamo je. Moja najbolja prijateljica, moja osoba, moja sestra zauvijek. Moja druga polovica...".
Bombaški napad usmrtio je Gee šest dana nakon što su dužnosnici Pentagona na Twitteru objavili njenu sliku kako u naručju u Kabulu drži afganistansko dijete. Gee je tu fotografiju ponovno objavio na Instagramu, napisavši: "Volim svoj posao". Njen otac, Richard Herrera, rekao je za The Washington Post da mu je poslala poruku iz Afganistana nekoliko dana prije nego što je umrla. Upravo je bila u Kuvajtu i pomagala je ženama i djeci koji su pokušavali pobjeći od talibana.
"Želim biti marinac"
Gee, koja je bila iz Rosevillea u Kaliforniji, namjeravala je postati kontrolorka zračnog prometa, no nepravilan otkucaj srca doveo ju je do pozicije tehničarke na održavanju. Njezin je otac rekao kako "nikad nije očekivao da će biti na prvoj crti bojišnice u Afganistanu", ali ona mu je rekla da je "prošla iskustvo svog života". "I rekao sam joj da sam ponosan na nju", prisjeća se Herrera.
Gee, koja je u srpnju unaprijeđena u narednicu, imala je 23 godine kada je umrla.
Isto kao i stožerni narednik Ryan Knauss iz Corrytona u Tennesseeju. "Želim biti marinac", napisao je u svom godišnjaku za drugi razred osnovne škole. Knauss je nedavno završio obuku za psihološke operacije i nadao se da će sljedeće godine služiti u Washingtonu, rekli su njegovi rođaci. "Bio je motivirani mladić koji je volio svoju zemlju. Bio je vjernik, pa ćemo ga ponovno vidjeti na nebesima", rekao je njegov djed Wayne Knauss za WATE-TV u Knoxvilleu.
Petero od njih 13 imalo je 20 godina, koliko je prošlo od napada na Svjetski trgovački centar i Pentagon. Jedan 20-godišnjak, marinac i skupnik David L. Espinoza, u srijedu je nazvao svoju majku iz Kabula.
"Volim te", rekao je David svojoj majci Elizabeth Holguin prije nego što su završili razgovor. Postati marinac oduvijek je bio Espinozin san, rekla je njegova majka, a on se prijavio odmah nakon što je završio srednju školu u Rio Bravu u Teksasu, malom, većinski latinoameričkom gradu u blizini Lareda.
"To je bio njegov posljednji poziv, a umro je kao heroj", rekla je Holguin. Dodala je da njezino srce ima "rupu veličine Davida koju nitko ne može popuniti".
Još jedan od 20-godišnjaka, marinski skupnik Rylee J. McCollum, bio je dijete 11. rujna i prema riječima njegove sestre Roice od svoje druge godine želio se pridružiti vojsci. Druga sestra prisjetila se Ryleea kao malenog dječaka, dok je nosio dječju pušku obuven u sestrine ružičaste čizme za snijeg: "Prijavio se na dan kad je napunio 18 godina, to je bio njegov plan cijelog života".
Rylee je odrastao u Jacksonu u američkoj saveznoj državi Wyomingu. Bio je istaknuti hrvač u srednjoj školi, upravo se oženio na Valentinovo, da bi u travnju otišao na svoj prvi inozemni zadatak. Prije dva tjedna prebačen je u Afganistan. Njegova supruga, Jiennah Crayton, koja živi u San Diegu, brojala je dane do McCollumova povratka s dužnosti. Ona je trudna i bračni par se nadao da će Rylee doći kući na vrijeme za porod u rujnu.
"Učinio je to zato što voli svoju zemlju"
"On bi bio najbolji tata. Voljela bih da je mogao vidjeti koliki je utjecaj ostavio na ovaj svijet", napisala je Crayton na Facebooku.
Najstariji američki vojnik koji je poginuo u napadu u četvrtak, stožerni narednik marinaca Darin Taylor Hoover, imao je 31 godinu. Odlučio se za vojnu karijeru nakon što je vidio kako se newyorški Blizanci urušavaju u napadu 2001. godine, kada je imao 11 godina.
"Učinio je to zato što voli svoju zemlju. On je volio ljude. Vodio je svoje ljude u akciju i oni su ga slijedili, znam u svome srcu da je bio ispred njih. I oni bi ga slijedili kroz vrata pakla da je to bilo potrebno, na kraju je to i učinio", rekao je njegov otac Darin Hoover za KUTV u Salt Lake Cityju.
Otkako su dvojica marinaca stigla na njegov kućni prag kako bi mu prenijeli vijesti o Taylorovoj smrti, njegov otac se čuo s drugim marincima koji su služili s njegovim sinom u Afganistanu i drugdje i željeli su da njegova obitelj zna kako im je bila čast što je bio njihov narednik.
"Govorili su da su toliko naučili od njega. Bio je pravi vođa", rekao je Darin Hoover, dodavši kako ne želi da naslijeđe njegova sina bude ukaljano politikom i time kako je rat u Afganistanu završio. Otac je želio da se najstarije od njegovo troje djece pamti jednostavno kao "veliki mladić" koji je prije 20 godina odlučio da će povijesni napad na njegovu zemlju odrediti tijek njegova života.
Za neke druge obitelji palih, okolnosti njihove pogibije obojene su politikom. Neki su zvučali kao američki predsjednik Biden kada su govorili o američkoj umiješanosti u Afganistan, pitajući se zašto su američke vojne snage ostale toliko godina u toj zemlji. Misija mnogima nije bila sasvim jasna, a završnica nikad sasvim izvjesna.
Prvog dana nakon što su se na ulaznim vratima njegova doma pojavila dva mornarička službenika, Steve Nikoui pokušavao je shvatiti što se dogodilo s njegovim sinom, marincem Kareemom M. Nikouijem, koji je imao 20 godina.
"Nisam uspio shvatiti sve što se događa. Rođen je iste godine kada je počeo rat, a život je završio okončanjem ovog rata", rekao je Steve Nikoui za Daily Beast. Iako je otac naglasio kako poštuje instituciju predsjednika, ipak je rekao: "Biden mu je okrenuo leđa. To je to".
"Poslali su mog sina tamo kao birokrata"
Rekao je Reutersu kako je "zaista razočaran načinom na koji je predsjednik to riješio, još više načinom na koji je to učinila vojska. Zapovjednici na terenu trebali su prepoznati ovu prijetnju i riješiti je".
Otac, stolar iz Norca u Kaliforniji, izjavio je da mu je bilo drago vidjeti svog sina kako se pridružio marincima dok je Donald Trump bio predsjednik jer je "doista vjerovao kako on ne želi da ljudi nastradaju. Poslali su mog sina tamo kao birokrata".
Način na koji je rat završio podijelio je ožalošćene obitelji isto kao što je podijelio naciju. Oko 3000 kilometara od Nikouijeve kuće, u Berlin Heightsu u saveznoj državi Ohiju, isto kucanje na vrata iskusila je Marilyn, sestra pripadnika američke ratne mornarice Maxtona W. Soviaka.
"Nikada se nisam bavila politikom i neću sada početi. Ono što ću reći je da je moj lijepi, inteligentni, dosadni, šarmantni mlađi brat ubijen jučer pomažući u spašavanju života. Bio je medicinar. Bio je tamo da pomogne ljudima. Bio je samo dijete. Šaljemo djecu da umru. Djeca s obiteljima koje sada imaju praznine poput naše", napisala je Marilyn Soviak na Instagramu.
Max Soviak, koji je imao 22 godine, bio je jedini pripadnik mornarice koji je poginuo u napadu. Njegove posljednje riječi majci izrečene su putem videochata. Uvjeravao ju je da će biti dobro: "Ne brini se, mama. Moji momci me čuvaju, oni neće dopustiti da mi se bilo što dogodi".
U petak, nakon što se začulo kucanje na vratima, njegova je majka shvatila da su svi, Max i njegovi momci otišli zajedno, stoji u izjavi koju su njegovi roditelji, Kip i Rachel, dali za The Washington Post. Njihov sin, koji je u srednjoj školi igrao nogomet, bavio se hrvanjem, tenisom i atletikom, želio je izgraditi karijeru u mornarici.
Skupnik marinaca Hunter Lopez također je imao plan. Otac mu je policijski kapetan, a majka zamjenica šerifa u okrugu Riverside u Kaliforniji. Hunter (22) je namjeravao slijediti svoje roditelje, navodi se u priopćenju Udruženja šerifa Riversidea.
"Ovaj klinac je od svoje 11. godine znao čime se želi baviti. Svaki slobodan trenutak provodio je na obuci i usavršavanju svog zanata. Hunter, obavio si svoj posao. Odmori se sada", napisao je na Facebooku Hunterov ujak J. C. Lopez.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati