PREDSJEDNICI Hrvatske i Slovenije očekuju da će čelnici zapadnog Balkana ostvariti korak naprijed u približavanju te regije Europskoj uniji na sutrašnjem samitu Brdo-Brijuni, kazali su danas nakon pripremnog radnog sastanka na Bledu.

Dan uoči godišnjeg samita na Brdu kod Kranja Zoran Milanović i Borut Pahor sastali su se na Bledu i razgovarali su o zajedničkoj izjavi pripremljenoj za skup. 

"Ovdje smo da pomognemo susjedima na zapadnom Balkanu, kako bi oni što prije i što jednostavnije, ako je to moguće, ušli u EU", kazao je Milanović.

To je u interesu svih "isto onako kako je Sloveniji u interesu da Hrvatska što prije uđe u Schengenski prostor", rekao je hrvatski predsjednik.

Najvažnije je da se oblikuje zajedničko stajalište o važnosti bržeg širenja EU na zapadni Balkan, a isto tako stajalište o reformama koje te zemlje trebaju učiniti, rekao je Pahor i podsjetio na to da je velik put već prijeđen.

"Budemo li u tome uspješni, to će biti velik uspjeh i nagrada za odvažnost ovog procesa, s obzirom na to da većina lidera u regiji prije deset godina međusobno nije imala odnosa i nisu međusobno razgovarali", rekao je Pahor, koji očekuje "otvorene" razgovore.

"Nadam se da ćemo sutra konstatirati da zaključci koje trebamo prihvatiti znače velik korak naprijed u europskoj perspektivi zapadnog Balkana", rekao je.

"U paketu"

Nacrt izjave predviđa da se svi sudionici izjasne za brži pristup zapadnobalkanskih država u Europsku uniju "u paketu". Time bi se, po ocjeni slovenskog predsjednika, dala konkretnija perspektiva članstva te istodobno radilo na stabilizaciji regije u cjelini. Uključivanje susjednih zemalja "važno je iz ljudskih i poslovnih razloga, a u prošlosti se već pokazalo da podjele nisu dobre", rekao je Milanović, koji podržava ideju o bržem tempu širenja EU na jugoistok.

"Nemamo, doduše, u svim pitanjima ista gledišta, ali vjerujem da imamo stajališta koje je moguće udružiti, ona koja mogu između sebe zajedno postojati, stajališta koja daju neki rezultat", kazao je Milanović

Smatra da ne treba gledati samo na svaku državu pojedinačno nego i na širu sliku područja zapadnog Balkana.

Predsjednici Slovenije i Hrvatske će u ponedjeljak supredsjedati godišnjem samitu čelnika država u jugoistočnoj Europi u formatu Brdo-Brijuni, na koji su se odazvali i svi lideri zemalja tzv. zapadnog Balkana.

Riječ je o sastanku koji se trebao održati lani u povodu 10. obljetnice te inicijative, ali je bio odgođen zbog epidemije covida-19.

Upitan dio izjave o granicama 

Pokretački cilj te slovensko-hrvatske inicijative bilo je jačanje povjerenja i regionalne suradnje te poticaj zemljama koje su na putu u Europsku uniju da ustraju na reformama koje su potrebne za članstvo, slijedeći put koji su napravile najprije Slovenija, a onda i Hrvatska.

Ovogodišnji sastanak održava se mjesec i pol pred početak predsjedanja Slovenije Vijećem Europske unije, a Slovenija je među svoje prioritete upisala brži napredak zemalja u regiji prema članstvu u EU te u listopadu predviđa održati poseban neformalni samit EU-Zapadni Balkan.

Pahor je zadnjih mjeseci posjetio sve prijestolnice u regiji, s porukama da su obećana europska perspektiva zemalja i potencijalno članstvo.

Dio nacrta deklaracije u kojoj bi se naglasila nepromjenjivost državnih granica upitan je zbog stajališta koje je Pahoru ovog tjedna u Beogradu iznio srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, a tiče se starog problema Kosova, čiju neovisnost Srbija i dalje ne priznaje i smatra ga, po svom Ustavu, dijelom svog državnog teritorija.

Uz sutrašnji plenarni sastanak lidera inicijative Brdo-Brijuni održat će se, prema najavama, niz bilateralnih susreta sudionika.