Foto: Index, Hina

IZ HDZ-a su danas priopćili kako će se sutra poslijepodne u središnjici stranke na Trgu žrtava fašizma održati sjednica Predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice, a nakon toga i sjednica Nacionalnog vijeća Hrvatske demokratske zajednice.

Znak je to da HDZ hitno kreće u rješavanje nagomilanih problema od kojih je svakako najveći činjenica da je stranka odlaskom Tomislava Karamarka ostala obezglavljena. A prije samo dva mjeseca sve je izgledalo potpuno drugačije. Tomislav Karamarko bio je jedini kandidat za šefa HDZ-a, a na unutarstranačkim izborima za njega je glasalo gotovo 100.000 članova stranke.

Pad Karamarka

Dan nakon izbora, slavodobitno je komentirao: "Više od 90.000 glasova koje sam dobio gledam prije svega kao veliku obvezu i odgovornost da Hrvatska demokratska zajednica i dalje bude pobjednička stranka koja će Hrvatsku učiniti boljim mjestom za život".

Samo dva mjeseca kasnije, Karamarko je bivši, a pretedenata na mjesto čelnog čovjeka HDZ-a nikada nije bilo više.

Problemi u HDZ-u započeli su nakon što je buknula Afera konzultantica, što je dovelo i do konačnog kraja suradnje s Mostom. Rezultiralo je to gubitkom ionako slabog i kržljavog kvoruma, a nastavilo se SDP-ovim zahtjevom za glasanje o povjerenju Tomislavu Karamarku.

Iako su HDZ-ovci cijelo vrijeme tvrdili kako su jedinstveni, brod se sve više počeo naginjati. Prvo je Plenković, sadašnji izgledni kandidat za predsjednika stranke, na Saboru HDZ-a blago kritizirao Karamarkovu politiku, a onda je i Milijan Brkić na sjednici Predsjedništva zamjerio Karamarku da loše utječe na stranku.

Nož u leđa

Nakon toga, HDZ-ova lokomotiva krenula je još brže nizbrdo. HDZ, ne da nije skupio novu većinu kojom su tjednima obmanjivali javnost, nego je uspio isprovocirati pad Vlade. Nakon svega, ostavku na mjesto čelnog čovjeka HDZ-a dao je i Karamarko.

Jedan po jedan, dojučerašnji vjerni saveznici Karamarku su okrenuli leđa.

Ministar regionalnog razvoja Tomislav Tolušić krajem svibnja rekao je: "Ne vidim razlog da Karamarko ode iz Vlade. Možda svi dođemo pameti pa nastavimo normalnim tempom". Samo dvadesetak dana kasnije rekao je novinarima da Karamarko mora otići. "Karamarku smo dali povjerenje da presloži većinu i sastavi novu Vladu, u tome nije uspio i sada treba podnijeti ostavku", izjavio je Tolušić.

Oleg Butković, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture također je davao podršku Karamarku. Primjerice, 27. svibnja nakon glasanja o prijedlogu opoziva Karamarka iz Vlade, Butković je rekao: "Dao sam podršku prvom potpredsjedniku Tomislavu Karamarku. Jasno je da ćemo svi koji smo normalni to napraviti". U nedjelju je izjavio da podržava Tomu, ali Tolušića. Naime, Tolušić je bio prvi visokopozicionirani HDZ-ovac koji je tražio Karamarkov odlazak.

Varaždinski ogranak HDZ-a prvi je zatražio Karamarkovu ostavku, a njihov najglasniji kritičar bio je Ivan Domagoj Milošević. On je 7. lipnja izjavio da očekuje ostavke članova varaždinskog HDZ-a. U nedjelju 20. lipnja, s manje od dva tjedna razmaka, izjavio je da očekuje ostavku šefa HDZ-a. "Ja sam s njim razgovarao nekoliko puta proteklih dana i to sam mu i osobno rekao u subotu", ispričao je Milošević.

Novi predsjednik HDZ-a: Mala bara, puno krokodila

Odlaskom Karamarka odmah se poteglo pitanje i njegovog nasljednika. Tu se kao najizgledniji kandidat spominje Andrej Plenković, HDZ-ov zastupnik u EU parlamentu. Plenković već duže vrijeme slovi kao mogući novi prvi čovjek HDZ-a, no na nedavnim unutarstranačkim izborima on se nije imao hrabrosti kandidairati. Iako mnogi smatraju da je Plenković izbor koji će HDZ otrgnuti iz zagrljaja ekstremne desnice kojoj HDZ posljednjih godina srlja, mnogi Plenkoviću zamjeraju činjenicu što do sada nije bio aktivan u stranačkoj politici već je sve gledao sa sigurne udaljenosti iz Bruxellessa.

Milijan Brkić tako je, naprimjer, odbio reći hoće li podržati Plenkovića već je diplomatski odgovorio kako je njegov favorit za novog predsjendika HDZ-a onaj kojeg će izabrati članstvo, koji će krenuti u nove izborne pobjede i koji će na čelu HDZ-a onemogućiti SDP da se vrati u Banske dvore.

Brkić je također poručio  kako oni, koji govore da bi HDZ trebao ići u centar ili druge smjerove – to neka odluče u svojim strankama ili uredništvima. O tome kuda će ići HDZ, odlučit će njezini članovi, zaključio je Brkić u svom jučerašnjem istupu što su mnogi protumačili kao njegovo protivljenje Plenkoviću-

No, Plenković nije jedini kandidat. Kako je prije nekoliko dana potvrdio Oleg Butković, Plenković je tek jedan od mogućih kandidata za šefa HDZ-a. Kao mogući kandidati još se spominju Miro Kovač, aktualni tehnički ministar vanjskih poslova i Tomislav Tolušić. No, ne bi bilo iznenađenje da se u međuvremenu pojavi još neko ime.

Vruće ljeto u HDZ-u je pred nama

U svakom slučaju, pred HDZ-om su teški dani. Popularnost im tjednima rapidno pada, a sad ih još čekaju vrući unutarstranački izbori na kojima bi im se mogao dogoditi SDP-ov scenarij, odnosno postoji bojazan da se stranka polarizira baš kao SDP u utrci Milanovića i Komadine. Sa tom razlikom da se bratoubilački rat u SDP-u dogodio nakon izbora i potpuno je pao u sjenu nakon izbijanja mnogobrnojih afera sada već tehničke Vlade.

HDZ čeka obrnut scenarij. Rat tek počinje, kandidata možda bude nekoliko, a HDZ-ovci sigurno neće prezati od niskih udaraca. A to bi im moglo dodatno pokvariti rejting na izborima koji su svakog dana sve bliže.

Upravo stoga će sutra Predsjedništvo HDZ-a tražiti što lakši i bezbolniji način kako prevladati možda i najveću krizu u povijesti stranke. No, pitanje je postoji li bezbolniji način ili je unutarstranački rat neminovnost.