Pavel Gregorić preporučuje vam svojih pet omiljenih knjiga

Pavel Gregorić preporučuje vam svojih pet omiljenih knjiga
Privatni arhiv

HRVATSKI filozof Pavel Gregorić rođen je 1972. u Zagrebu, gdje je završio i studij filozofije. Doktorirao je na Sveučilištu u Oxfordu, a danas je zaposlen na Institutu za filozofiju. 

Gregorić je i jedan među rijetkim hrvatskim intelektualcima koji se kritički oglašava o stanju na zagrebačkom sveučilištu. Prošle godine je s teologom Željkom Porobijom objavio knjigu Horizonti ateizma: prepiska o vjeri, znanosti i smislu života.

Njegove književne preporuke ipak ne čine isključivo knjige filozofske tematike, nego se tu može naći i jedan izvrstan roman, kao i knjiga o - oblacima!

O tiraniji: Dvadeset lekcija 20. stoljeća - Timothy Snyder

Ova kratka i lako čitljiva knjiga profesora povijesti sa Sveučilišta Yale obavezno je štivo za sve misleće ljude, a to znači za sve ljude koji su zabrinuti zbog globalnih i lokalnih političkih zbivanja te koji osjećaju nelagodu zbog sveopće relativizacije istine i gubitka kritičnosti. Kao što pokazuje Snyder, ti trendovi izravno vode ograničavanju ljudskih prava i sloboda, čemu se valja suprotstaviti na konkretne načine opisane u ovoj knjizi. Snyderovu knjigu osobito bih preporučio studentima i profesorima Sveučilišta u Zagrebu, prije svega onima koji sjede u Senatu toga Sveučilišta. 

Buka vremena - Julian Barnes

Julian Barnes je jedan od vodećih i mnogo nagrađivanih britanskih romanopisaca (i mlađi brat jednog od vodećih svjetskih povjesničara antičke filozofije, Jonathana Barnesa). Ovo je romansirana biografija sovjetskog skladatelja Dmitrija Šostakoviča koja na čitljiv i povremeno duhovit način opisuje život i profesionalno bavljenje glazbom u čelično doba staljinizma. Čitajući ovaj roman osjećamo pritisak totalitarnog režima i shvaćamo razmjere osobnih i umjetničkih kompromisa koje su ljudi pod takvim pritiskom spremni raditi, čak i kad ne odobravamo njihove postupke. 

Autobiografija i izabrana pisma - Charles Darwin

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na zamolbu njemačkog izdavača njegovih djela, Darwin je pred kraj života sastavio tekst koji je naslovio Sjećanja o razvoju mog uma i karaktera. Ova knjižica koju je priredio prof. Josip Balabanić donosi prijevod toga teksta u necenzuriranom obliku, skupa s izborom iz Darwinove goleme prepiske. Knjižica daje uvid u Darwinov život kroz crtice iz obiteljskog života, putovanja i istraživačkog rada te kroz iskrene osobne refleksije, uključujući one o razlozima postupnog gubljenja vjere. Na ovim stranicama upoznajemo finog i pomalo povučenog čovjeka, potpuno svjesnoga vlastitih postignuća, ali nimalo pretencioznoga, čovjeka posve predanoga znanstvenom radu, a ipak sposobnoga za bogat obiteljski život i srdačna prijateljstva.

The Righteous Mind: Why Good People are Divided by Politics and Religion - Jonathan Haidt

Jonathan Haidt je poznati profesor moralne i socijalne psihologije na Sveučilištu u New Yorku. Poznat je po svojem političkom centrizmu, pokušajima da otvori dijalog ljevice i desnice te po nastojanjima da se smanje polarizacije u američkom društvu. U ovoj knjizi Haidt objašnjava svoju teoriju ''moralnih temelja'' koji imaju svoje evolucijsko opravdanje i koji uvjerljivo objašnjavaju različite vrijednosti ljevice i desnice. Haidt smatra da se zdravo i uspješno društvo ne može temeljiti na pokušajima eliminacije jednog ili drugog skupa vrijednosti, nego jedino na dijalogu i kompromisima u ime općeg dobra. Haidtovu knjigu svakako bi vrijedilo što prije prevesti na hrvatski jezik. 

The Invention of Clouds: How an Amateur Meteorologist Forged the Language of the Skies - Richard Hamblyn

Sigurno ste često promatrali oblake i pratili njihove promjene. No jeste li se ikada zapitali kome je prvome palo na pamet da oblake nekako klasificira? Ovo je priča o Lukeu Howardu (1772.-1864.), engleskom kemičaru i meteorologu koji je prvi predložio podjelu oblaka na tri osnovne vrste - kumuluse, stratuse i ciruse - te njihove kombinacije. U knjizi doznajemo kako su Howardovu teoriju primili njegovi suvremenici, uključujući Goethea i Shelleyja, te kako je ona razrađena u sustav klasifikacije oblaka koji se koristi i danas.


 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara