IVAN Pernar otvorio je dušu na Fejsu. Saborski zastupnik Živog zida snimio je video u kojem je ispričao put kojim je prošao do nastanka stranke. Kako i sam kaže, sve je krenulo od zuba koji mu je slomila Ruskinja dok su se ljubili. Desetak dana kasnije ista ga je Ruskinja odjebala jer nema novca, a to će dovesti do njegovih razmišljanja i njegovog shvaćanja cjelokupnog monetarnog sustava Hrvatske i svijeta. Kako sam tvrdi, bio je to početak Živog zida. Drugima riječima, da nije bilo agresivne ljubavi i slomljenog zuba, danas Živog zida ne bi bilo. Živi zid je rezultat slomljenog srca. I zuba.

Njegov video pogledajte u nastavku teksta u kojem donosimo sve što je rekao.

"Drage dame i gospodo, mnogi su me pitali kako je počela priča Živog zida i osjećao sam na neki način potrebu ispričati njene početke jer počeci su u biti zanimljiviji nego ovo što sada vidite. Zato što se počeci nisu odvijali pred kamerama, pred očima javnosti, već u potpuno i slikovito rečeno - medijskoj tišini", kazao je Pernar na početku.

"Sve je počelo na jednom neobičnom mjestu, u Cavtatu, bilo je to ljeto 2010. godine. Tada sam bio na moru, mama ima tamo kuću i bio sam hvatao Wi-Fi signal kraj nekog susjeda jer sam se na njegovu mrežu mogao spojiti. Pored mene je prolazila jedna djevojka, Ruskinja, Rezeda Aminula, i ona me je pitala gdje se nalazi nešto. Ja sam bio na svojem netbooku i pogledao sam u nju i vidio prekrasnu djevojku. Rekao sam joj da ću je odvesti i tako sam ušao ja u priču s njom. 

'Čuj, glupo ti je samo gledati objekte, hajdemo mi na more' i završili smo na plaži hotela Croatia. Zapravo, vidim ja da je ženska prva liga, baš vrh vrhova, kako se kaže. Ona je spavala u Dubrovniku, u nekom apartmanu, ponudio sam joj da spava u našoj prekrasnoj kući u Cavtatu i ona je pristala. Ostala je u Cavtatu deset dana i tih deset dana su bili jedni od najljepših dana u mojem životu. Kad sam je vodio na izvor poviše Oboda, sela poviše Cavtata, ona je tak' slatka bila, ja vam to ne mogu opisati", nastavio je Pernar.

Kod Ruskinja izražen materijalizam

"Mi smo se tako ljubili da se meni otkrhnuo prednji zub, prednja jedinica. Kasnije će mi jedan drugi zubar popraviti, ali će se jedinica ponovo otkrhnuti i ironijom sudbine popravit će mi ju zubarica Viktorija Migalić, djevojka koja će mi postati žena. Jedna djevojka mi je slomila zub, a druga djevojka, s kojom ću ostati do kraja života, će mi taj zub popraviti.

Meni se ta Ruskinja jako svidjela, pitao sam ju zašto se vraća u Rusiju i zašto ne bi došla ovdje. Ona je meni rekla: 'Ivane, sve je to super, lijepo je sve to, ali ti nemaš novaca.' Pogledao sam u nju i rekao kako imamo lijepu kuću na moru, imamo gdje za biti u Zagrebu, čak sam tada radio, a ona veli meni: 'Ivane, sve je to ništa.' To je jedan problem, što je kod dijela Ruskinja izražen materijalizam", dodao je Ivan Pernar. 

Odmah mu je počeo raditi mozak

"Meni odmah radi mozak, radi glava i razmišljam imam li puno novaca. U biti ga nemam. Tada sam se, 2010. godine, pitao jesam li ja kriv za to ili je sustav takav da su općenito građani, odnosno narod, bez novaca. I došao sam do zaključka da su ljudi u Hrvatskoj općenito bez novaca. I tada je krenula moja potraga za uzrokom kunske besparice, potraga koja će me na kraju dovesti do toga da shvatim kako funkcionira monetarni sustav i do prosvjeda protiv vlade 2011., kasnije do osnivanja naše stranke i, u konačnici, i do pokreta otpora kreditnom sustavu s centralnom bankom kao mjenjačnicom. 

Kad je meni Ruskinja prigovorila da nemam novaca, ja sam onako razmišljao i kad sam kao student, došao do fotokopiraone, Ptičica se zvala, tamo je radila jedna plava djevojka, ja sam je uvijek zvao Ptičica, njen tata je to vodio. Tamo je bila na stolu knjiga od Roberta Kiyosakija, on je inače poznati autor koji se bavi osobnim financijama, uspjehom itd. Ta knjiga je objašnjavala razlike u roditeljima i njihovim financijama. Igrom slučaja pročitao sam neke njegove knjige i prije nego sam upoznao Ruskinju, međutim, nakon što sam ju upoznao, posebno me ta tema zaintrigirala. Tada dolazim do njegove web stranice, on je inače Japanac s Havaja, i na njegovoj stranici nailazim na crtić Američki san (American Dream). Pogledao sam taj film i u njemu autor objašnjava da američke federalne rezerve nisu državna banka i objašnjava da je sav novac, koji je ikad stvoren, nastao kao dug, kao kredit. 

Gledam taj film i objašnjenje kako su ljudi pod sve većim zaduženjem i pritiskom i tad shvaćam gdje je nastao problem. Pokušavam shvatiti kako funkcionira Hrvatska narodna banka jer me zanima hrvatski sustav. Ja počinjem proučavati ulogu HNB-a i dva tjedna tapkam kao slijepi miš ili krtica u zemlji i pokušavam shvatiti kako to funkcionira. Nakon dva tjedna intenzivnog proučavanja u jednom trenutku shvaćam da HNB uopće vrši posudbu novca poslovnim bankama već ima ulogu mjenjačnice. Upravo ta spoznaja kasnije će se pokazati presudnom jer ću ja postati prva osoba u Hrvatskoj koja će HNB nazvati mjenjačnicom. Kasnije će i neki drugi", objasnio je Pernar. 

HNB smatra mjenjačnicom

"Kad sam shvatio da je naša HNB mjenjačnica, da je novac u Hrvatskoj sav vanjski dug koji se preljeva u unutarnji, da nema domaće misije novca, tada sam bio šokiran i tek tada sam počeo shvaćati važnost monetarne politike jer sve do tog trenutka sam o novcu razmišljao isključivo na razini raspodjele, odnosno na razini osobnih transakcija, a ne kao proces stvaranja novca i njegovog nestanka iz optjecaja kao takvog.

Kako je vrijeme prolazilo, došao sam do web stranice Nostradurusa. Nostradurus je jedan anonimni autor koji ima stranicu Nostradurus financijski sustav gdje objašnjava problem novca kao duga, odnosno kreditnog novca, objašnjava teoretsku neotplativost duga i kamo će to na kraju krajeva cijelo društvo odvesti. Do tada nisam dovodio u pitanje koliko je sporno to što je novac sam po sebi dug. Oči će mi otvoriti knjiga koju sam tamo našao od Larryja Hannigana, Australca, koji je 1971. napisao knjižicu 'Hoću zemlju plus pet posto' (I Want the Earth plus 5 Percent). Upravo ta njegova knjiga će stvoriti temelj moje spoznaje i kasnije ću ići u demontažu tog kreditnog sustava sa središnjom bankom kao mjenjačnicom. 

Što se događalo dalje? Kad shvatite kako funkcionira monetarni sustav, koja je uloga središnje banke, da kreditne ekonomske krize nisu slučajno nego ciljano stvorene, tada sve ono što se događa ima smisla i dobiva logički niz. Možete predvidjeti što će se dogoditi i možete biti u ekonomskom smislu prorok. Znači, svima je super, a vi kažete: 'Doći će kriza.' Ljudi će pitati zašto će doći, a ti im objašnjavaš da sad svi dižu kredite, a kad će ih se trebati vraćati, doći će do urušavanja novčane mase i do kolapsa. Žao mi je da nisam prije bio svjestan o tome, ali sudbina je htjela da tek 2010. godine dođem do spoznaje o tom pitanju", kazao je na video snimci Ivan Pernar.

Nastavak slijedi na drugoj snimci

"Kad je bila ona famozna Jadranka Kosor premijerka, moja procjena je bila da je u tom trenutku, mislim da je bio drugi mjesec 2011. godine, bio idealan trenutak za sabotirati vladu. Ono što ću objasniti u idućem nastavku koji ćemo objaviti kroz desetak dana će biti početak prosvjeda, kako su oni počeli, kako sam ih organizirao i na kraju krajeva, ulogu medija, odnosno stav medija prema meni. Mediji su u početku tih prosvjeda pisali afirmativno o meni, međutim, čim sam ja skrenuo s njima zacrtanog puta i čim sam doveo u pitanje monetarni sustav, odnosno našu monetarnu politiku, ulogu HNB-a, EU, NATO itd, svi mediji su se okrenuli protiv mene i počeli su instalirati neke nove vođe prosvjeda. Zašto? Zato što Ivan Pernar kao osoba koja je dovodila u pitanje njihov sustav je postala persona non grata, nije bila željena i tu će kasnije krenuti medijsko masakriranje mene. 

No, sada vam ne smijem puno toga otkriti. U idućem nastavku ću detaljno objašnjavati što se kasnije događalo i planiram ovo napraviti kao jedan serijal koji će pratiti samu koncepciju ideje iza Živog zida do njezine konačne realizacije koju možete vidjeti danas", zaključio je u svojoj video snimci saborski zastupnik Živog zida Ivan Pernar.