Petir: Želim da Hrvatska i cijela Europa budu "GMO free"

Petir: Želim da Hrvatska i cijela Europa budu "GMO free"
Foto: HINA

RAST populizma posljedica je udaljenosti europskih centara moći od građana koji ne osjećaju da Europska unija rješava njihove probleme, ocijenila je u razgovoru za Hinu hrvatska europarlamentarka Marijana Petir.

"To je reakcija građana i birača na neadekvatan odgovor sadašnjeg političkog establišmenta na njihove potrebe i na pitanje što u stvari Europska unija daje i omogućava", kaže Marijana Petir, zastupnica grupacije Europskih pučana (EPP), glede rasta populističkih opcija uoči europskih izbora.

"Građani imaju osjećaj da to nije njihova Unija, da su centri u kojima se donose odluke predaleko od njih te da njihovi problemi do njih ne dopiru", dodala je Petir.

"Populistička je retorika već sada dio 'mainstreama' političkih opcija" i "uobičajeni dio predizborne komunikacije koja je često na rubu incidenta i potpuno neprimjerena", primjećuje hrvatska europarlamentarka.

Nedavni istup predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajanija prigodom Dana sjećanja u Basovizzi, kada je svoj govor završio uzvicima "Živio Trst, živjela talijanska Istra, živjela talijanska Dalmacija", Petir osuđuje i smatra da on može doprinijeti rastu euroskepticizma u Hrvatskoj, no pozive na njegovu ostavku nazvala je "političkom igrom ljevice" jer za to nije moguće osigurati potrebnu većinu.

Petir očekuje da će se trend jačanja populizma pretočiti i u hrvatsku politiku zbog čega će u vrijeme izbora nedostajati "zrele komunikacije o politikama i o tome što se doista odlučuje na europskoj razini i kako doprinijeti da građani žive bolje".

Kada je riječ o komunikaciji s hrvatskim građanima, Petir primjećuje kako joj se oni vrlo često javljaju, no s problemima koji uglavnom ne spadaju u nadležnosti EU-a, već su povezani s nefunkcioniranjem sustava u Hrvatskoj.

Za Hinu je rekla kako još nije odlučila hoće li se kandidirati na europskim izborima u svibnju, no da o tome razmišlja i razgovara.

Nepostojanje dijaloga u rješavanju migrantskog pitanja

Petir je ocijenila kako se migrantskom krizom u EU-u nije dobro upravljalo te kako u rješavanju migrantskog pitanja prioritet treba dati ljudima koji bježe od rata i život im je ugrožen.

"Kompromisi se mogu postići kada postoji dijalog. Ako imate na jednoj strani europske političke elite koje donose odluke, bez komunikacije s državama članicama o politikama koje one trebaju provoditi, onda tu teško može doći do kompromisa", kaže hrvatska europarlamentarka i podsjeća da je "od početka upozoravala da moramo pomoći prioritetno onima koji bježe od rata i život im je ugrožen".

Žica na granici nije prihvatljiva, kaže Petir i ističe da u slučaju Mađarske postoje veliki kontrasti u odgovoru na izazove migrantske krize. S jedne strane vlada neraspoloženje u prihvaćanju migranata, dok s druge strane mađarska Vlada aktivno provodi aktivnosti kojima pomaže direktno najugroženijima u ratom zahvaćenim područjima, kroz financiranje lokalnih crkvenih zajednica i stipendiranje mladih kršćana.

Nepoštena trgovačka praksa glavni problem hrvatske poljoprivrede

Kao glavni problem hrvatske poljoprivrede zastupnica Petir, članica Odbora EP-a za poljoprivredu i ruralni razvoj, istaknula je nepoštenu trgovačku praksu, koju kao posebnu prepreku doživljavaju mladi poljoprivrednici.

"Mladi se boje klijentelizma koji vlada u Hrvatskoj i nepoštene trgovačke prakse. Njih je strah da neće uspjeti nakon što stave svoju imovinu pod hipoteku kako bi pokrenuli vlastiti posao jer na hrvatskom tržištu vladaju nepošteni uvjeti", objasnila je Petir, koja je i organizatorica natječaja za izbor najboljeg mladog hrvatskog poljoprivrednika. 

Kao primjere nepoštene trgovačke prakse Petir je istaknula najnoviji slučaj s mesom iz Poljske upitne zdravstvene ispravnosti, ali i slučaj govedine iz Brazila, koja je godinama stizala zdravstveno neispravna na europsko tržište sve do pritiska iz Europskog parlamenta (EP), te GMO-a proizvoda za koje je Parlament tražio da budu podvrgnuti kontroli i jasno označeni.

Hrvatska i Europa bez GMO-a

"Želim da Hrvatska i cijela Europa budu 'GMO free', no ti proizvodi ipak dolaze iz SAD-a, Argentine, Brazila i drugih država. Voljela bih da se zabrani uvoz tih proizvoda, no zbog slobode tržišta to nije moguće, ali ono na čemu inzistiramo je da ti proizvodi budu kontrolirani i jasno označeni kako bi svaki potrošač mogao vidjeti što piše na deklaraciji i onda odabrati želi li to kupiti ili ne", rekla je Petir.

Problem za domaću poljoprivredu predstavljaju i cijene hrvatskih proizvoda koje su često više nego za proizvode koji dolaze iz drugih zemalja članica ili trećih zemalja. U provedbi europske poljoprivredne politike primjetne su razlike između novih i starih država članica, a neke su članice uspjele spasiti posrnule sektore u poljoprivredi kroz različite modele prikrivenih potpora, upozorava zastupnica.

"Postoje neki modeli prikrivenih potpora, koje je teško dokazati, iako znamo da postoje. One se koriste kroz model dobrobiti životinja ili izvozne subvencije što je omogućilo nekim državama članicama da spase svoj posrnuli mljekarski ili svinjogojski sektor", kazala je Petir.

"Ako imamo zajedničko tržište, onda bi jednaka pravila trebala vrijediti za sve. Činjenica je da to u stvarnom životu nije tako. Vide se razlike između novih i starih država članica", rekla je te dodala kako bi reforma europske poljoprivredne politike trebala biti fokusirana na zaštitu malih i srednjih proizvođača, omogućavanje jednakog tretmana svima na tržištu te na generacijsku obnovu.

Petir je naglasila i kako je Hrvatska propustila iskoristiti veliki dio sredstava EU-a koje ima na raspolaganju, ali i vlastite potencijale, poput povezivanja poljoprivrede i turizma.

"Nismo iskoristili sve prednosti koje nam EU daje. To su 2,4 milijarde eura za mjere ruralnog razvoja koje možemo iskoristiti do 2020. Prema zadnjem izvješću koje mi je dostavila Europska komisija zaključno s lipnjem 2018. iskoristili smo svega 24,5 posto te omotnice, što je premalo", rekla je.

"Mađarska je odlučila ugostiteljima i  hotelijerima smanjiti PDV s 28 na 13 posto pod uvjetom da u svojim objektima nude isključivo mađarske poljoprivredne proizvode. Ne vidim niti jedan razlog zašto Hrvatska ne bi napravila isto i time omogućila da hrvatski poljoprivredni proizvod lakše plasiramo u turizmu", objasnila je Petir.

Nominacija za EU Oscara

Zastupnica Petir ušla je u uži izbor za nagradu "MEP Award", poznatiju i kao EU Oscar, u kategoriji poljoprivrede i ruralnog razvoja, koja se svake godine dodjeljuje europskim zastupnicima za rad u 18 kategorija.

"Drago mi je da sam ušla u uži izbor za EU Oscara kada je riječ o sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja jer sam radu na unaprjeđenju stanja u poljoprivredi posvetila jako puno vremena tijekom mandata", rekla je Petir. 

Petir je u svom mandatu dobila i priznanje pakistanskih kršćana za njezin rad na njihovoj zaštititi, te priznanja makedonskih udruga i dijaspore za njezino zalaganje za Makedoniju.

Glede dogovora oko imena Sjeverna Makedonija, Petir, članica Izaslanstva Zajedničkog parlamentarnog odbora EU-a za Republiku Makedoniju, stava je da se na Makedoniju izvršio neviđeni politički pritisak zbog zahtjeva Grčke da Makedonija promijeni ime države, što Petir smatra nedopustivim jer je riječ "o bilateralnom pitanju koje ne smije biti uvjet za otvaranje pregovora“ o pristupanju te države EU-u.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara