MOSTOVI zastupnici Božo Petrov i Ante Kujundžić žestoko su u saboru napali vladu zbog načina na koji upravlja državnim nekretninama. Rasprava se vodila o Strategiji upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske do 2035. godine.

Petrov je rekao da dokument koji vlada šalje u sabor zapravo predstavlja priznanje vlastitog neuspjeha.

"Mi danas raspravljamo o strategiji upravljanja državnim nekretninama i pokretninama do 2035. To stvarno lijepo zvuči: strategija, aktivacija, digitalizacija, portfelj, razvojni potencijal. Ma jedan mali problem. Ovo ministarstvo i ova stranka je taj sustav vodila četvrt stoljeća. Danas nam po strategiji ovdje donosite doslovno priznanje vlastitog neuspjeha", rekao je Petrov.

"Država ne zna što ima, koliko to vrijedi i tko to koristi"

Petrov je citirao dijelove vladina dokumenta u kojem se, kako je rekao, navode neusklađene evidencije, zapuštene i neiskorištene nekretnine, visoki troškovi održavanja, nedostatak stručnih kadrova, neutvrđena vrijednost portfelja i nedostatak strateško-projektnog pristupa.

"Prevedeno s birokratskog na hrvatski: država ne zna dovoljno dobro što ima, koliko to vrijedi, tko to koristi, zašto to tko koristi i zašto od toga građani nemaju veću korist", rekao je. Posebno se pozvao na nalaze Državne revizije za državne nekretnine. Naveo je da se krajem 2024. upravljalo sa 7261 stanom, od čega su u 1170 stanova korisnici bez pravne osnove.

"Nadalje, ima država 5056 poslovnih prostora. Pazite ovo: u 2000 njih također postoje korisnici tih poslovnih prostora, ali bez pravne osnove. Država s njima nema ugovor. I dodatno ima još 1300 praznih poslovnih prostora", rekao je Petrov.

Dodao je da postoji i 1087 praznih stanova.

"To nije portfelj. To vam se zove švicarski sir od države. Imate prazne stanove u zemlji u kojoj mlade obitelji ne mogu do prvoga doma, imate poslovne prostore bez pravne osnove u zemlji u kojoj obrtnik i poduzetnik svaki euro mora platiti na vrijeme", rekao je.

Petrov spominjao Banožića, Frku-Petešića, Maju Đerek i USKOK

Petrov je rekao da se zbog takvih slučajeva građani s pravom pitaju postoji li privilegirana kasta.

"Sjetite se Marija Banožića, sjetite se slučaja Zvonimira Frke-Petešića, sjetite se Maje Đerek, sjetite se USKOK-a, prijava i ostalog.

To su samo jedni isječci afera vezano za upravljanje državnim nekretninama. Ja neću izricati kaznenu presudu, ali hoću političku. Ovo vama, ljudi, nije uređen sustav", rekao je Petrov. Kazao je da vlada građanima predlaže da joj vjeruju još deset godina, do 2035.

"Neće ići", rekao je. Petrov je kritizirao i vladine projekcije prihoda od državne imovine.

"I onda nam vlada dođe i kaže: planirani prihod od 2035. bit će 1,2 milijarde eura, trošak za to samo 200 milijuna eura. Pa ljudi, ovo zvuči sjajno. Dakle, mi smo na papiru kao Švicarska. U stvarnosti, mi imamo tisuće praznih stanova, tisuće praznih poslovnih prostora i korisnike bez pravne osnove", rekao je.

"Tražimo javni registar državnih nekretnina"

Petrov je rekao da Most podržava aktivaciju državne imovine, ali traži da ona prestane biti privilegij za određene.

"Mi jesmo za aktivaciju državne imovine, ali ta imovina treba prestati biti privilegij za određene, treba prestati biti mrtvi kapital i mora postati javni resurs pod javnom kontrolom", rekao je. Most traži javni registar državnih nekretnina, godišnje izvješće vlade saboru, rok za sređivanje stanja i model po kojem bi prazni državni stanovi ušli u funkciju stanovanja.

"Ne internu maglu, nego javnu evidenciju za svaku nekretninu: općina, kategorija, upravitelj, status korištenja, pravna osnova, prihod, rashod, je li prazna, je li u sporu", rekao je Petrov. Dodao je da prazni državni stanovi ne smiju služiti kao predizborna milost ni stranačka raspodjela, nego kao transparentan model priuštivog najma za obitelji, mlade, deficitarne kadrove i ljude koji, kako je rekao, nose ovu zemlju.

"Državna imovina nije ničija prćija, nije stranački bankomat, nije skladište za podobne, nije apartman političke klase. To je imovina svih građana Republike Hrvatske", rekao je Petrov.

Kujundžić govorio o prodaji zemljišta u Šibeniku

Mostov Ante Kujundžić u raspravi se osvrnuo na slučaj prodaje državnog zemljišta na ulazu u Šibenik, o čemu je Index pisao početkom srpnja.

Riječ je o zemljištu površine 43.392 četvorna metra kod čvora Njivice II. Republika Hrvatska ga je u lipnju 2023. neposrednom pogodbom prodala tvrtki Izgradnja d.d. za 291.990 eura, odnosno 6,72 eura po četvornom metru.

Kujundžić je vladajućima zamjerio što su se, kako je rekao, medijski natjecali tko će više udariti po obitelji Kekin kada je na javnom natječaju kupila zemljište, dok se u Šibeniku državno zemljište prodalo bez javnog natječaja.

"A kad se u Šibeniku prodalo 43.000 kvadrata zemlje, i to ne javnim natječajem, da se razumijemo, nego provjerenome igraču od strane Kalmete i od strane Branka Bačića, provjerenome igraču, čovjeku koji je već dokazao svoju lojalnost u Ministarstvu prometa i veza, čovjeku koji je i bio na čelu aerodroma u gradu koji uopće nema aerodrom", rekao je Kujundžić.

Čelni čovjek Izgradnje je Igor Maly, koji je u tu tvrtku došao iz šibenske podružnice Hrvatskih cesta. Za mandata Božidara Kalmete bio je pomoćnik ministra prometa, dok je aktualni ministar graditeljstva Branko Bačić tada bio državni tajnik.

"Zemljište prodano za 6.72 eura, vještak kaže da vrijedi najmanje 190 eura"

Kujundžić je rekao da je iz odluke vidljivo kako sedam godina nije plaćana naknada državi za korištenje zemljišta te da je to, po njegovu tumačenju, bilo dovoljno za raskid koncesijskog ugovora.

"I niste to napravili", rekao je. Pozvao se i na vještačenje Šibensko-kninske županije, za koje je rekao da definira cijenu zemljišta. "Mi pričamo o građevinskom zemljištu gospodarske namjene za koje vještak kaže da je minimalna cijena 190 eura po kvadratu", rekao je Kujundžić.

Prema dokumentima koje je ranije objavio Index, ERA-Commerce tvrdi da je zemljište Izgradnji prodano za cijenu višestruko nižu od tržišne. U dokumentima se pozivaju na elaborat koji je za izvlaštenje na toj lokaciji koristila Šibensko-kninska županija.

Tada je vrijednost zemljišta procijenjena na 190,91 euro po četvornom metru za zemljište s infrastrukturom, odnosno 129,91 euro po četvornom metru za neizgrađeno građevinsko zemljište. Ako se na prodanu površinu primijeni niža cijena od 129,91 eura po kvadratu, vrijednost zemljišta bila bi 5,64 milijuna eura.

Ako se primijeni viša cijena od 190,91 eura po kvadratu, vrijednost bi bila 8,28 milijuna eura. Država ga je prodala za 291.990 eura.

Index pisao da bi država isto zemljište mogla ponovno otkupljivati

Index je ranije objavio da je u trenutku prodaje zemljišta Izgradnji već bilo ucrtano novo prometno rješenje čvora Njivice II, i to djelomično upravo na parceli koja je prodana. To bi značilo da bi Izgradnja u postupku izvlaštenja ili otkupa zemlje za čvor Njivice II mogla dobiti naknadu za oko 1500 četvornih metara potrebnih za gradnju projekta.

Ako bi se primijenili iznosi iz elaborata koji je za izvlaštenje na toj lokaciji koristila Šibensko-kninska županija, naknada bi mogla premašiti iznos koji je tvrtka platila za cijelo zemljište.

"Država je prodala zemlju za 6 eura i 70 centi kojom je sama definirala trasu prometnice. I sad će taj isti komad zemlje trebati otkupiti od ovoga kojemu je prodala tu zemlju za 6 eura i 70 centi. Pa je li može luđe?" rekao je Kujundžić.

Kujundžić je rekao i da je kupoprodajni ugovor potpisan u srpnju 2023., nakon što je Bačić u siječnju iste godine došao na čelo resora. "Ma koja to odluka može nadvisiti vrijednost određenog pedlja zemlje? Ne postoji odluka koja se ne može poništiti", rekao je.

Ministarstvo ranije tvrdilo da je sve bilo po propisima

Index je ranije nadležnima poslao upit o prodaji zemljišta Izgradnji. Pitali smo zašto su parcele uz čvor Njivice II prodane neposrednom pogodbom iako je iz odluke o prodaji vidljivo da je društvo tada imalo dug zbog korištenja zemljišta, je li takva prodaja bila zakonita i zašto su parcele prodane po cijeni koju ERA smatra višestruko nižom od tržišne.

Iz ministarstva Branka Bačića tvrdili su da je sve napravljeno po propisima, i to po Zakonu o upravljanju državnom imovinom i uredbi koja uređuje raspolaganje državnim nekretninama. Naveli su da je kupoprodajna cijena određena na 2.200.000 kuna, odnosno 291.990 eura, a naknada za korištenje zemljišta na 1.232.000 kuna, odnosno 163.514 eura. Izgradnja je, rekli su, prvo platila naknadu za korištenje, nakon čega je s Republikom Hrvatskom sklopljen kupoprodajni ugovor.

Naveli su i da je Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku prethodno dalo pozitivno pravno mišljenje na ugovor te da se prije svakog raspolaganja državnim nekretninama provodi procjena tržišne vrijednosti po ovlaštenom sudskom vještaku.

Kujundžić je u saboru rekao da vladajućima ne vjeruje.

"Možete mahati propisima. Ja vam ne vjerujem. Ja vam osobno ne vjerujem. Ja znam da vas to ne briga. Ja vam ne vjerujem", rekao je. Dodao je da sanja Hrvatsku u kojoj će svatko tko živi pošteno imati svoje mjesto. "A svi oni koji svaki pedalj ove zemlje su prisvojili, raskokičarili, doći će im i bit će mali Remetinec", rekao je Kujundžić.