DRŽAVE poput Mađarske opasnost su za Europsku uniju jer im je cilj "razvodniti" njene vrijednosti, a pritom izvući za sebe što veću financijsku korist, upozorio je hrvatski europarlamentarac Tonino Picula, koji je nedavno imenovan za posebnog izvjestitelja Europskog parlamenta za strategiju proširenja Unije.

U razgovoru koji je u petak objavljen na mrežnim stranicama sarajevskog Dnevnog avaza Picula je pojasnio kako će u izvještaju koji priprema u novoj ulozi sumirati nove ideje, pozitivne posljedice proširenja EU u prošlosti, ali i kazati zašto je politika proširenja u posljednjih deset godina zaustavljena.

"EU mora ostati otvoreni projekt"

Te će preporuke, kako je najavio, poslužiti kao svojevrsni smjerokaz i drugim institucijama, odnosno Europskom vijeću, Komisiji i Europskoj službi za vanjsko djelovanje (EEAS), kako bi uvažili nove okolnosti i politiku proširenja stavili u nove formate.

Izričit je u ocjeni kako EU mora ostati "otvoreni projekt" te tvrdi kako je rat u Ukrajini zapravo revitalizirao politiku proširenja Unije koja je prije toga bila zanemarivana.

Komentirajući odnos Unije prema BiH, koja zbog zastoja u provedbi očekivanih reformi još čeka status kandidata za članstvo u EU, Picula je kazao kako većina država članica EU tu zemlju smatra nedovoljno funkcionalnom te nestabilnom, uz procjenu da ona nema kapaciteta za usvajanje standarda i reformi koji bi je učinili vjerodostojnim kandidatom.

Oni koji verbalno podupiru potrebu da BiH što prije postane kandidatkinjom, sugerira Picula aludirajući na Mađarsku, to čine iz nekih svojih sebičnih i problematičnih razloga pa Hrvatska ne bi trebala slijediti takvu politiku niti bi trebala podržavati samo određene političke opcije u BiH.

"Hrvatski se interes za približavanje BiH Uniji mora temeljiti na drugačijim pretpostavkama"

"Države koje i same imaju problema s primjenom temeljnih vrijednosti na kojima počiva europski projekt, poput Orbanove Mađarske, rado bi povećale broj članica s demokratskim deficitima kako bi razvodnile uniju vrijednosti, a ojačale uniju pukih korisnika fondova. Hrvatski se interes za približavanje BiH Uniji mora temeljiti na drugačijim pretpostavkama. Zagreb treba kontinuirano pomagati BiH, neovisno o političkim bojama nositelja državne vlasti", kazao je Picula.

Njegova je ocjena kako strukturama koje su trenutačno na vlasti u BiH zapravo ne odgovara ništa što bi "odmrznulo daytonski status quo" jer im tako stanje jamči opstanak na vlasti.

"Dodikovo otvoreno paktiranje s Rusima, činjenica da Republika Srpska ima političko vodstvo koje je na listi nepoželjnih na Zapadu, sigurno nije ulaznica za kandidatski status. Takve kvazieuropske politike s figom u džepu, nažalost, ne vode nikuda i samo šire apatiju među građanima", zaključio je Picula.