HRVATSKI ministar vanjskih poslova Tonino Picula rekao je u srijedu, na summitu Eurasia u New Yorku, da Hrvatska intenzivno radi na ostvarivanju političkih, ekonomskih i sigurnosnih pretpostavki za prijam u Europsku uniju i NATO.

Tijekom boravka u New Yorku na otvaranju 58. zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda ministar Picula je u srijedu sudjelovao na drugom Eurasia summitu posvećenom energiji, gospodarskom razvitku i sigurnosti koji su organizirali Eurasia skupine i UN.

Picula je sudjelovao na prvom panelu posvećenom sigurnosti i gospodarskom razvitku istočne Europe zajedno s poljskim ministrom vanjskih poslova Wlodzimierzom Cimoszewiczom, rumunjskim ministrom vanjskih poslova Mircea Geoanom i zamjenikom bugarskog ministra vanjskih poslova Petkom Draganovim.

Ministar Picula je posebno govorio o perspektivama ulaska Hrvatske u NATO kao i utjecaju ulaska istočnoeuropskih zemalja u EU na gospodarski i sigurnosni razvitak regije.

On je kazao kako Hrvatska nastoji spojiti dva procesa, ostaviti iza sebe traumatični raspad bivše Jugoslavije i istodobno se uključiti u euroatlantske integracije, NATO i EU.

Govoreći o važnosti uključenja u EU za Hrvatsku Picula je naglasio kako to otvara gospodarske mogućnosti i izglede za bolji standard građana i reforme društva.

U Hrvatskoj postoji politički konsenzus o potrebi pristupa u EU, a javnost sa 75 posto izražava potporu nastojanju Vlade, naglasio je hrvatski ministar.

Picula je, govoreći o pretpostavkama Hrvatske za prijam, kazao kako zemlja ima gospodarski rast od 5,4 posto, nisku inflaciju ispod 3 posto i izravna vanjska ulaganja od 7,4 milijarde eura, a bruto domaći proizvod po glavi stanovnika od 5.100 dolara.

Picula je, govoreći o koristima i problemima koje će Hrvatska imati na putu u EU, rekao kako će priključenje olakšati problem odlaska obrazovanih mladih ljudi na Zapad jer u Hrvatskoj ne mogu biti dovoljno plaćeni, a hrvatske tvrtke će se u narednih nekoliko godina morati prilagoditi konkurenciji zapadnih tvrtki kojima sada teško pariraju.

Picula je ocijenio da je "danas sigurnost političko pitanje broj jedan" o kojoj ovisi razvitak demokracije.

On je kazao kako Hrvatska korak po korak postaje čimbenik sigurnosti u regiji, ali da želi sudjelovati u osiguravanju stabilnosti i sigurnosti i u svijetu te zato šalje svoje vojnike i policiju u mirovne misije Ujedinjenih naroda u Sierra Leone, Zapadnu Saharu, Kašmir, Istočni Timor i na Kosovo.

Rumunjski ministar Geoana je rekao kako njegova zemlja nakon što je pristupila NATO-u i treba pristupiti EU-u do 2007. namjerava ostaviti otvorena vrata za pristup zemalja zapadnog Balkana u NATO i EU.

Fundamentalni je interes Rumunjske zbog održavanja stabilnosti i sigurnosti da se "zemlje zapadnog Balkana od Hrvatske preko Srbije i Crne Gore do ostalih priključe EU-u i NATO-u", rekao je Geoana.

Poljski ministar Cimoszewicz kazao je na konferenciji za novinare kako je Hrvatska daleko odmakla u pripremama za ulazak u Europsku uniju da je impresioniran napretkom zemlje u približavanju EU.

Šef hrvatske diplomacije trebao bi se tijekom dana, zajedno sa šefovima izaslanstava još sedam zemalja jugoistočne Europe, sastati s američkim državnim tajnikom Colinom Powellom.