Pitali smo Beroša zašto se negdje cijepe 40-godišnjaci, a negdje ni stariji od 75
POSLJEDNJIH tjedana stiže sve više prigovora građana na to da u nekim ordinacijama obiteljske medicine još na red za cijepljenje nisu stigli ni ljudi iznad 75 godina, dok se u drugima cijepe i ljudi ispod 50 godina, čak i 40-godišnjaci i mlađi.
Da cijepljenje nije ujednačeno, nisu negirali ni iz Stožera na posljednjim presicama. Kako se čini, problem je u tome što neke ordinacije generalno imaju više pacijenata, a poseban je problem u tome što neke imaju više starijih pacijenata, dok ih druge imaju značajno manje. No o tome se, prema onome što se moglo čuti u javnosti, dosad nije vodilo previše računa prilikom isporuke cjepiva ordinacijama obiteljske medicine.
Beroš: Liječnicima koji imaju veći udio starije populacije i kroničnih bolesnika omogućena je narudžba više cjepiva. Kad dođu veće količine, ujednačit će se procijepljenost
Ministra Vilija Beroša pitali smo zašto se događa takav nesrazmjer u cijepljenju te namjerava li se što poduzeti kako bi se cijepljenje ujednačilo, odnosno može li se cjepivo preraspodijeliti tako da se prvo procijepe svi stariji, kako je i propisano planom cijepljenja, te da se organiziraju punktovi tamo gdje ima puno starijih koji još uvijek nisu došli na red za cijepljenje.
"Kriteriji su jasni od samog početka provedbe cijepljenja. Dodatno je u dopisu HZJZ-a, koji je upućen na sve zdravstvene ustanove, komuniciran protokol cijepljenja po prioritetima. Liječnicima obiteljske medicine koji imaju veći udio starije populacije i kroničnih bolesnika omogućena je narudžba veće količine cjepiva. Dolaskom većih količina cjepiva ujednačit će se i procijepljenost prioritetnih skupina bolesnika u pojedinim ambulantama", odgovorio je Beroš Indexu.
Šostar najavio punkt za masovno cijepljenje u Zagrebu
Danas je i Zvonimir Šostar, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", najavio kako će se nakon Uskrsa u Zagrebu organizirati veliki punkt za masovno cijepljenje.
"Pripremamo se za veliki cijepni punkt na Zagrebačkom velesajmu, a želja je da to bude na Svjetski dan zdravlja, 7. travnja. Zagreb će napraviti sve što može kako bi se provodilo cijepljenje prema planu", kazao je Šostar za Večernji list. Dinamika isporuke ključna je za ostvarivanje tog plana. Zagreb bi na velikom punktu mogao dnevno cijepiti oko 6000 građana, što bi uz šestodnevno cijepljenja bilo približno 36.000 cijepljenih na tjedan. Za mjesec dana to bi bilo od 150.000 do 200.000 cijepljenih. No, isporuke su neizvjesne. Već treći tjedan nije stigla ni bočica Moderne, koja se do sada uredno isporučivala. U Zagrebu je cijepljeno tek nešto više od 100 tisuća ljudi.
Kritike šefice Koordinacije obiteljske medicine
Predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine Nataša Ban Toskić jučer je kritizirala organizaciju cijepljenja, rekavši da platforma za cijepljenje još nije u funkciji te da se imena upisuju olovkom.
''Izgleda tako da se svaka pojedina osoba javlja telefonom svojem liječniku obiteljske medicine koji običnom olovkom upisuje u nekakvu bilježnicu po kojoj onda križa, dopisuje, prepisuje, kombinira cijepljenje te sam liječnik potom prijavljuje pacijenta pojedinca na cijepljenje eventualno preko neke lokalne platforme ili aplikacije na punkt ako ta platforma postoji. Centralna nacionalna digitalna platforma je dizajnirana, ali ona još nije stavljena uopće u funkciju u svrhu cijepljenja pučanstva'', rekla je za RTL Danas pa dodala: ''Nadam se i vjerujem da će konačno nadležni donijeti odluku da profunkcionira centralna digitalna platforma i cijepljenje na velikim punktovima, ono pravo masovno cijepljenje, jer ovo što sad imamo nije masovno cijepljenje, a stalno se tako naziva."
Ranije jučer u programu N1 rekla je kako je došlo do toga da su neki mlađi građani s kroničnim stanjima već cijepljeni, a mnogi stariji još nisu.
"Do tog problema je došlo zato što se prioritetne skupine nisu planirale na razini države, županije ili grada, nego na razini pojedinih ordinacija. A ordinacije su različite strukture po dobi i po broju pacijenata. Tako su neke ordinacije počele već zvati i mlađe dobne skupine, zato što su mali broj svojih starijih vrlo brzo procijepili. Međutim, oni koji imaju velik broj starijih, među takvima sam i ja, nisu uspjeli procijepiti ni 20 posto svojih rizičnih pacijenata", zaključila je Ban Toskić.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati