Foto: Pixsell/Ivo Čagalj

PRSKANJE kemikalijama tijekom sanacije splitskog smetlišta Karepovac bilo je predviđeno rješenjem Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja iz siječnja 2000. godine.

Pod mjerama zaštite okoliša tijekom poduzimanja ili građenja, korištenja i nakon prestanka korištenja zahvata pod točkom F propisane su mjere zaštite provedbe sanacije na odlagalištu Karepovac, a pod točkom sprečavanja razvoja neugodnih mirisa tijekom postupka preslagivanja komunalnog otpada i "kontrola razvoja neugodnih mirisa tijekom opisane radnje, koja se obavlja postupcima s korištenjem kemikalija za maskiranje neugodnih mirisa, odnosno, opremom za aeriranje potpovršinskog sloja prije otkopavanja".

Kemikalije se, međutim, prskaju tek od prekjučer, i to nakon nalaza inspekcije zaštite okoliša koja je naredila i prskanje i pokrivanje geostaticima.

Da se sanacija ne radi kako je zamišljeno, prvi nam je ukazao bivši gradonačelnik Ivo Baldasar prije dvadesetak dana. ''Ne prskaju kemikalijama za ublažavanje smrada'', otkrio nam je Baldasar, a isto je konstatirala i inspekcija zaštite okoliša koja je naložila primjenu kemikalija i prekrivača za otkopane škovace s ciljem ublažavanja smrada.

Zanimljivo da nalaz inspekcije nije uopće bio spomenut na tiskovnoj konferenciji koju je u Banovini prije tri dana sazvao gradonačelnik Andro Krstulović Opara. Navodno uopće nije bio upoznat s inspekcijskim nadzorom i mjerama koje je propisala inspekcija.

"Radimo po projektnoj dokumentaciji"

Zbog svega smo kontaktirali Arsena Zorana Tonšića čija firma GT Trade izvodi sanaciju s partnerom iz tvrtke Eurco.

"Mi radimo po projektnoj dokumentaciji, mislim da ju je radio IGH. Tu piše inertni materijal, usporenje radova, to se pokazalo djelotvornim za suzbijanje neugodnih mirisa. Studija okoliša i rješenje Ministarstva odnosi se na kompletnu dokumentaciju, a mi radimo samo jednu fazu. Sada se to definiralo kao dodatna mjera, a definiralo se i konkretno što bi se trebalo primijeniti. Ne može se stavljati što hoćeš. Što znači kemijsko sredstvo? Ja sam građevinar, nisam kemičar. Ja moram imati definiran sastav onoga što ugrađujem, a pogotovo kada je u pitanju kemija i biologija, meni je bitan moj život i život mojih radnika. Mi smo od početka radova gledali te preparate i tražili ih. Gledali smo neke tvrtke koje bi to mogle aplicirati, no odustali su zbog zahtjevne lokacije kojoj ne mogu ni prići. To je svakako veliki problem. Imamo i prekrivanje sinteticima, ali što će biti s njima kada zapuše bura? Odnijet će ih na neku zgradu. Sve što je naloženo ćemo primjenjivati, ali koliko će biti uspješno, ostaje vidjeti", kazao nam je Tonšić. 

Pitali smo ga koliko će to poskupiti njihove radove. GT Trade s partnerom dobio je posao na javnom natječaju za prvu fazu radova na Karepovcu po cijeni nešto malo većoj od 80 milijuna kuna.

"Ako će to riješiti da su nama sugrađani mirni, meni je to najvažnije. Novac nije uopće pitanje, nije to financijski skupo. Da je velika cijena i mi bismo stali na noge. Vidjet ćemo kako će djelovati kada krene puni intenzitet radova. Mi sada kopamo i prskamo. Kada otkopaš, otvoriš novu jamu, a preparat djeluje tek nakon nekog vremena. Skuplje mi je zemlju dovući i stavljati, nego prskati. Ona je najdjelotvornija, ali nema mjesta, ne možeš je staviti na nešto što nema volumena. Najveći neugodni miris stvara se na mjestu iskopa, i to je problem", kaže Tonšić. 

"Sanirali smo 80 odlagališta, nigdje nismo ni mjerili plinove, ni prskali kemikalijama"

Ni on sam nije siguran koliko će biti pomoći od kemikalija. Posljednja tri dana ne otkopavaju nove slojeve smeća jer je padala kiša pa su zbog sigurnosnih razloga prestali s tim aktivnostima. Tonšić tvrdi da nemaju mjesta špekulacije po kojima su htjeli uštedjeti koju kunu kada nisu odmah krenuli s prskanjem kemikalijama.

"Najiskrenije, dobili smo ovaj posao na javnoj nabavi po najnižoj cijeni, a ja nemam ni s kim ništa. Radim ovo za moj grad, cilj mi je radi mene, moje djece i obitelji, onih koji tu žive, da riješim problem. I prije sanacije znao sam igrati nogomet kod Frane, znam kako su se tamo davili ljudi, preko ljeta je bio užas. Sada, kako se kopa, smrad se proširio po ostalim dijelovima grada. Drago mi je da nemamo koncentraciju nijednog plina iznad graničnih vrijednosti. Ja sam svaki dan na smetlištu 10 sati. Bio sam i na drugim odlagalištima. Kada krene druga faza i postavi se prekrivka, nitko više neće ni znati za Karepovac.

Mi i partner bavimo se sanacijama, zajedno imamo 80 odlagališta po Hrvatskoj, Srbiji, Bosni, Njemačkoj. Radili smo Dubrovnik, Korčulu, Jelsu, Šoltu, Polaču, Umag, Rovinj, Pakrac, Viroviticu, Lovas, Andrijevce, Pag, Novalja nam je najdraži primjer jer je blizu plaže Zrće. Tamo nismo imali ovakve cirkuse. Nije se mjerilo ništa. Na svim tim odlagalištima nisu se mjerili plinovi, nije se vršio pritisak i svugdje je isto smrdjelo. Ja u šali kažem: Di god dođeš, uvik isto smrdi. Imali smo i zahtjevnija odlagališta, ona s dubinskim požarima. Toga na Karepovcu nema. Po tom pitanju Karepovac je u vrlo dobrom stanju. Ni na jednom odlagalištu nije se tražila primjena kemikalija. Ovdje je to isključivo zbog pritiska javnosti. Dosad je jedini argument bio smrad", kazao je Tonšić.