Pitali smo Katarinu Peović kojih joj je pet omiljenih knjiga

Pitali smo Katarinu Peović kojih joj je pet omiljenih knjiga
Foto: Barbara Trbojević

KATARINA Peović rođena je u Zagrebu 1974. godine. Komparativnu književnost i kroatistiku je završila na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1993. - 1999.) Na istom je fakultetu magistrirala i doktorirala u polju kulturalnih studija. Od 2004. do 2005. bila je asistentica na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. Od 2005. godine zaposlena je na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskoga fakulteta u Rijeci, gdje predaje kolegije iz područja kulturalne teorije.

Peović je članica Radničke fronte te sada predsjednička kandidatkinja ove lijeve stranke.

Ovo je njenih pet omiljenih knjiga.

Izlet u Rusiju - Miroslav Krleža

Krležin Izlet je čitanka otpora prema sluganskoj Hrvatskoj koja se miri sa svojim bijednim statusom europske socijalne i ekonomske periferije, tumačeći to bijedno stanje kao posljedicu mentaliteta ili sudbine. Emancipacija je moguća, smatra Krleža 1925. godine, ali u sferi kolektivne emancipacije. Čitajući Krležu, postaje nam jasno kako smo mogli u jednom kratkoj epizodi biti središte povijesti socijalnih borbi u Europi, centar rješenja dugotrajnog i mučnog sazrijevanja subjektivne svijesti nad materijom, biti akteri političko-ekonomske promjene jednog anarhičnog i nedostojnog načina proizvodnje. Danas smo tamo gdje je Krleža bio 1925. i potrebno je da još jednom osjetimo bijes kao što ga je prema Beču, Bruxellesu, praterima i marijama antoanetama osjetio i Krleža.

Kapital - Karl Marx

Marx u Kapitalu istražuje kapitalistički način proizvodnje, njega, međutim, kako već u predgovoru prvog izdanja napominje, ne zanimaju povijest kapitalizma ni kapitalizam u nekom konkretnom razdoblju i okolnostima, već ga zanimaju opći zakoni, ono što je u svakom sustavu isto, nužnosti bez kojih ni jedno društvo ne možemo nazvati kapitalističkim. Zato je, između ostalog, popularna kritika Marxa kao "prevladanog" – promašena. 

Što je to "kapital", što je to "kapitalizam", kako kapitalist eksploatira radnika čak i kada mu daje "pristojnu plaću" - to su prava pitanja za nas. Kapital je nama, danas i ovdje, u vrijeme kada restauriramo jelačiće, mađarone, kao i pripadne društveno-političke odnose, važniji nego ikad, pa i važniji nego što je to bio socijalističkim samoupravljačima, jer iako je općenito Marx malo konkretnih savjeta dao socijalističkim ekonomijama, precizno je secirao kapitalizam.

The Socialist Imperative. From Gotha to Now - Michael A. Lebowitz

Promijenimo sistem, a ne klimu! Svima je danas više-manje jasno da radikalne promjene moraju nastupiti ako želimo smanjiti emisije CO2, no zašto se one ne zbivaju? Zato što oni na vlasti nemaju namjeru korjenito mijenjati (kapitalistički) način proizvodnje kojem i čovjek i priroda predstavljaju puka sredstva koja je potrebno podrediti njegovoj svrsi.
Lebowitz daje konkretne konture društva socijalizma 21. stoljeća koje to može i ima namjeru promijeniti, a koje se temelji na promjeni načina proizvodnje prema zadovoljavanju društvenih potreba i svrha te punog i svestranog razvoja, a ne zadovoljavanju privatnih ciljeva manjine.

Etika - Alain Badiou

Što nam znači sloboda mišljenja ako se ne možemo liječiti, obrazovati, nemamo gdje stanovati, gladni smo? Živimo u društvu u kojemu doktor (koji će nominalno biti za sva ljudska prava) neće imati nikakvih problema nekome uskratiti zdravstvenu pomoć jer ta osoba nema legalne dokumente ili nije korisnik zdravstvene zaštite. Badiou daje konture te "etike razlike", prava na (“kulturalnu”) razliku, prava da se ne bude uvrijeđen time da drugi misli drugačije od nas, etike mirne koegzistencije različitih na sigurnoj distanci. Etika danas traži zlo, ali ne može zamisliti što je dobro, a svaki “projekt” boljeg i pravednijeg društva proglašava “opasnom utopijom”. 

Namještenici - Siegfried Kracauer

Oblikovanje klase namještenika u Weimarskoj Njemačkoj koju je opisao Sigfried Kracauer 1930. godine prošlog stoljeća dosta podsjeća na naše stanje. I klasa korporacijskih "namještenika" u domaćim telekomunikacijama, marketinškim agencijama, Jamnicama i Coca-Colama, koji se voze na električnim romobilima, potpuno je otuđena od konkretne stvarnosti svoje svakodnevice. No namještenici su odlično prilagođeni na degradirajući poredak u kojem nisu pobjednici, ali čiji su često revni promicatelji. 

Ta klasa službenika, kao i more prekarnih radnika, zahtijevaju literaturu koja bi im dala uvid u nejednakost koju žive, računicu prema kojoj se nameću imperativi učinkovitosti, a zbog kojih gube zdravlje, priliku za osnivanje obitelji, bilo kakvu ozbiljniju životnu sigurnost i sve što se danas proglašava privilegijom. Ova knjiga je lako štivo kao uvod za izlazak iz Matrice.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara