VEDRANA Pribičević viša je predavačica na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa gdje predaje Osnove ekonomije i Mikroekonomiju. Često u medijima priča o ekonomiji.

"Čitanje različite ekonomske literature dio je mog posla. Stalno sam u potrazi za primjerima i zgodnim, uvjetno rečeno, pričama kojima bih studente zainteresirala za ekonomiju koja im je često preapstraktna i dosadna. Zapravo se nakon takve vrste literature, gdje tekst obiluje znanstvenim referencama i grafovima, teško koncentrirati na beletristiku. Tek sam tada počela primjećivati koliko je kvalitetna beletristika prava umjetnost i koliko motivira na promišljanje”, kaže Pribičević za Index.

"Moram priznati da su streaming servisi poput Netflixa, Amazon Primea ili HBO GO-a ukrali dosta moga vremena koje sam prije rezervirala za čitanje. Serije postaju sve bolje, a mnoge od njih su snimljene i po knjigama koje sam pročitala. Tu treba izdvojiti fantastične knjige koje su pretočene u serije kao što je The Expanse,  American Gods ili Handmaiden's Tale. S druge strane, dosta vremena provodim igrajući pen and paper igru Dungeons and Dragons, pa često u ruci držim priručnike za igru poput Player's Handbooka ili Dungeon Master's Guidea. Imam i problem da već imam dosta knjiga u stanu. Posjedujem Kindle, no osjećaj držanja knjige je ipak poseban."

Pribičević ističe da je bilo teško izdvojiti samo pet knjiga te da njen popis više reflektira ono što smatra da bi bilo zanimljivo širokom krugu publike. 

Man in the High Castle - Philip K. Dick 

Ovaj je autor sigurno najpoznatiji po knjizi prema kojoj je snimljen poznati film Blade Runner, no meni je najdraža njegova knjiga je Man in the High Castle. To je roman smješten u alternativnu povijest petnaest godina poslije kraja Drugog svjetskog rata u kojem su pobijedile Sile Osovine. Svijet je to jedne varijante hladnog rata između Trećeg Reicha i Japanskog Carstva, gdje je istok Sjedinjenih Američkih Država nacistički protektorat, sredina kontinenta je neutralna zona, a zapad je japanska kolonija. Ono što je zanimljivo jest da likovi u knjizi čitaju knjigu koju je napisao pisac kojeg zovu Čovjek u visokom dvorcu. On ima vizije alternativnih stvarnosti koje nastaju ovisno o tome je li predsjednik Roosevelt ubijen ili ne, i to uz pomoć I Chinga, preko 2 i pol milenija starog kineskog divinacijskog teksta. Jedna od njih, u kojoj nije ubijen, je ona u kojoj  Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija koloniziraju cijeli svijet. Knjiga je također poslužila kao grubi predložak za vrlo dobru seriju istog imena. 

The Dispossesed -  Ursula K. Le Guin

Ovu knjigu pročitala sam na nagovor partnera i nekoliko puta sam odustala prije nego što sam ju završila. Knjiga je duboki filozofski ogled o anarhizmu, kapitalizmu, revolucijama i individualizmu ispričan kroz formu romana znanstvene fantastike. Uopće me ne čudi što je dobila čak dvije prestižne nagrade: Huga i Nebulu. Roman prati fizičara Sheveka koji razvija svoju temporalnu teoriju na mjesecu Anarresu, gdje je društveno uređenje anarho-sindikalizam. Riječ je o negostoljubivom mjestu gdje čak i znanstvenici moraju raditi teške fizičke poslove da bi preživjeli. Nakon što je odradio svoj dio fizičkog posla, odlazi na planet Urras gdje biva razočaran kapitalističkim društvom i pridružuje se revolucionarima. Knjiga sadrži duboku filozofsku raspravu o tome kojoj vrsti društva je najbolje dati takvu vrstu znanja koje bi omogućilo komunikaciju bržu od svjetlosti. Zanimljivo je napomenuti i da je sam lik Sheveka autorica modelirala po teorijskom fizičaru J. R. Oppenheimeru, inače kućnom prijatelju njezinih roditelja i direktoru Los Alamos laboratorija u kojem je SAD razvio prvu atomsku bombu. 

Factfulness: Ten Reasons We're Wrong About the World―and Why Things Are Better Than You Think - Hans Rosling

Ovo je knjiga za sve one koji uporno misle da je život danas gori nego što je bio prije 200 godina. Profesor Hans Rosling sa švedskog Kraljevskog instituta osnovao je Gapminder fondaciju čiji je cilj popularizacija statistike u praćenju ekonomskog razvoja i razvoja čovječanstva općenito. Primjerice, statistike pokazuju da su naftne havarije danas puno rjeđe nego u 1980-im i 1990-im godinama, broj djece koja rade se unazad zadnjih 70 godina stalno smanjuje, a nakon 3000 godina, velike boginje su iskorijenjene. Umjesto dežurnih katastrofičara, Rosling poziva na objektivnost utemeljenu na činjenicama te vrlo lucidno i precizno definira trenutne probleme i izazove razvoja. Njegova izlaganja  poput ovog jednako su fantastična kao i njegova knjiga. Nažalost, prerano je preminuo pretprošle godine, a ovu knjigu su završili njegov sin statističar i supruga.

Why Information Grows: The Evolution of Order, from Atoms to Economies - Cesar Hidalgo

Neki ekonomisti rođeni su prije svog vremena, poput Josepha Schumpetera čije teorije danas potvrđujemo empirijskim metodama koje još nismo uspjeli razviti za njegova života. Cesar Hidalgo s MIT-ja je po svemu sudeći Schumpeter našeg vremena. Ekonomisti ga često uopće ne shvaćaju, prvenstveno jer je on statistički fizičar po vokaciji i jezik kojim govori im je nepoznat. Knjiga paradigmatski potpuno odskače od (neo)klasične ekonomije te pokušava objasniti ekonomski rast i razvoj kroz prizmu kompleksnih adaptivnih sustava i teorije mreža. Pojednostavljeno rečeno - ekonomski razvoj je ništa drugo doli povećanje razine kompleksnosti proizvoda koje ekonomija može proizvesti. Proizvodi su ništa drugo doli manifestacije znanja, odnosno uređenih informacija. Isto tako, nema prečaca u ekonomskom razvoju - novi proizvodi nastaju "u blizini" postojećih proizvoda. Neka ekonomija može lako početi proizvoditi kruške ako već proizvodi jabuke, ali se nikada neće dogoditi da je odjednom u stanju proizvesti automobil. Ovu knjigu posebice preporučujem kolegama koji se bave prirodnim znanostima. 

The Great Leveler: Violence and the History of Inequality from the Stone Age to the Twenty-First Century - Walter Scheidel

Knjiga profesora Scheidela sa Stanforda jedna je od boljih knjiga iz ekonomske povijesti koje sam imala prilike pročitati u zadnje vrijeme. The Economist ju je uvrstio u najbolje ekonomske knjige izdane 2017.godine. Knjiga teoretizira i podastire empirijske dokaze da je kroz ljudsku povijest jedini načini da se smanji ekonomska nejednakost bilo masovno nasilje i razne katastrofe. Četiri su vrste "izravnitelja" nejednakosti: ratovi uz masovnu mobilizaciju, revolucije, raspad država i epidemije. Posebice je tu zanimljiva kuga, odnosno crna smrt koja je u vrlo kratkom roku pobila oko trećine europske populacije te učinila rad oskudnim i posljedično povećala prava i nadnice radnika. Međutim, isti je efekt izostao kada je kuga pogodila Egipat stotinu godina poslije, i to prvenstveno jer tamo nisu postojale tržišne institucije koje bi preživjelim radnicima dozvolile da ispregovaraju veće plaće. Knjiga je inače vrlo iscrpna po pitanju bibliografije za one koje zanima više.