Pjevačicu kaznili zbog riječi Krajina. Povjesničar: Ta riječ je na Bašćanskoj ploči
"OJ KRAJINO, moja mila mati, oj, dokle ćeš me svojom pjesmom zvati", riječi su pjesme zbog koje je sud u Zadru kaznio Svetlanu Spajić, srpsku pjevačicu i voditeljicu pjevačke družine iz Srbije. Osim zbog objave videosnimke pjesme koja spominje Krajinu, osuđena je i zbog neprijavljivanja boravka.
Pet dana zatvora uvjetno
Kako piše Zadarski list, izrečena joj je uvjetna kazna od pet dana zatvora s rokom kušnje od godinu dana te novčana kazna od 50 eura. Policija je 54-godišnju srbijansku državljanku privela nakon njenog nastupa na Žegarskim susretima na obrovačkom području. Istragom u policijskoj postaji Benkovac - Obrovac utvrđeno je da tijekom šestodnevnog boravka u Hrvatskoj nije prijavila svoj smještaj, što je dužna prema Zakonu o strancima.
Pregledom javno dostupnih objava na društvenim mrežama, policija je utvrdila i da je 6. ožujka 2024. objavila jednominutni videozapis pjesme "Oj Krajino, moja mila mati". Riječ je o tradicionalnoj pjesmi čije se izvedbe vežu uz 19. i 20. stoljeće usmene krajiške tradicije, a Pjevačka družina Svetlane Spajić snimila ju je na albumu 2012. godine.
Riječi pjesme su sljedeće:
"Oj Krajino, moja mila mati, oj, dokle ćeš me svojom pjesmom zvati.
Oj Krajino …o…joj, Oj Krajino sad se vraćam tebi. Oj …
I da umrem …o…joj, I da umrem ja žalio ne bih."
Sud: Pojam 'krajina' u modernoj Hrvatskoj uznemirava
U sudskoj presudi stoji da sadržaj snimke veliča takozvanu "republiku srpsku krajinu". U obrazloženju presude navodi se da pojam "Krajina" u modernoj Hrvatskoj ima negativnu i uznemirujuću konotaciju te je sinonim za paradržavnu tvorevinu uspostavljenu na okupiranom teritoriju.
Sud smatra da je objavom snimke na javno dostupnoj društvenoj mreži vrijeđala dostojanstvo građana, osobito onih koji su bili izloženi ratnim stradanjima.
Povjesničar Radonić: Ovo je neprihvatljivo, 'krajina' se spominje na Bašćanskoj ploči
Branko Radonić iz Vrgorca, doktorand povijesti na Filozofskom fakultetu u Splitu, s ovim se ne slaže. Radonić je i predsjednik Društva prijatelja vrgorske starine te dvadeset godina istražuje povijest Vrgorske krajine.
"Nemam uvid u sve detalje ovog sudskog postupka ni u okolnosti samoga događaja, međutim, obrazloženje prema kojem pojam 'krajina' (velikim ili malim slovom, svejedno) u modernoj Hrvatskoj ima negativnu i uznemirujuću konotaciju te predstavlja sinonim za paradržavnu tvorevinu uspostavljenu na okupiranom području za mene je potpuno neprihvatljivo.
Takvim se tumačenjem zanemaruje činjenica da pojam 'krajina' pripada hrvatskom povijesnom i jezičnom prostoru već stoljećima te se njime tradicionalno označavalo rubno, granično odnosno pogranično područje.
Jedan od najranijih sačuvanih primjera nalazimo upravo na Bašćanskoj ploči, jednom od najvažnijih spomenika hrvatske pismenosti, na kojoj opat Dobrovit navodi da je sa svojih devetero braće zidao crkvu u dane kneza Kosmata, 'koji je vladao cijelom Krajinom'", govori.
"Situacija je apsurdna"
"Ako bi se obrazloženje ove presude uzelo kao opće mjerilo prema kojem sama riječ 'krajina' ima negativnu i uznemirujuću konotaciju, došli bismo do apsurdne situacije u kojoj bi problematično postalo i spominjanje jednoga od temeljnih spomenika hrvatske povijesti i pismenosti.
Bašćanska ploča, uostalom, danas je izložena u zgradi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Ako se presuda Općinskog suda u Zadru uzme kao presedan, morat će se maknuti s toga mjesta i iz svih naših udžbenika", objašnjava.
Imali smo Hrvatsku krajinu, Slavonsku krajinu, Bansku krajinu...
Dodaje da se pojam 'krajina' još snažnije veže uz razdoblje osmanlijskih ratova.
"Najprije Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo, a poslije Habsburška Monarhija i Mletačka Republika, na svojim su rubnim područjima prema Osmanskom Carstvu organizirali obrambene sustave i pogranične zone, vojne krajine, čije je stanovništvo obavljalo vojnu službu krajišnika, odnosno graničara. Tako se u vrijeme Habsburške Monarhije oblikuju Hrvatska krajina, Slavonska krajina, Banska krajina i Slavonsko-srijemska vojna krajina, u sklopu dobro poznate Vojne krajine.
Nakon mletačko-osmanlijskih ratova u Dalmaciji krajem 17. i početkom 18. stoljeća, i na području Mletačke Dalmacije ustrojavaju se krajine poput Kninske, Drniške, Cetinske, Imotske, Vrgorske i Neretvanske. Još je mnogo sličnih primjera u hrvatskoj povijesti, pa se tako i prostor Makarskog primorja nazivao Krajina.
Nazivi brojnih takvih krajina sasvim se uobičajeno koriste i danas u općem govoru, medijima te aktima državne i regionalne uprave i lokalne samouprave. Vjerujem da su na Općinskom sudu u Zadru barem jednom u medijima čuli za Imotsku krajinu, a gotovo je nemoguće pratiti prijenos Sinjske alke, a ne čuti mnogo puta spomen viteške Cetinske krajine", objašnjava.
"Sreća da se srpska paradržava nije zvala RS Dalmacija"
Dodaje da je i sam istraživač povijesti Vrgorske krajine te da je objavio velik broj tekstova na tu temu i taj pojam redovito koristi u svom radu i govoru.
"Upravo kao istraživaču povijesti Vrgorske krajine, čija je obitelj po očevoj strani ondje prisutna jedanaest, a po majčinoj dvanaest generacija, pri čemu su moji preci na prostoru Vrgorske krajine bili upravo graničari, neprihvatljiva mi je generalizacija prema kojoj sam pojam 'krajina' ima 'negativnu i uznemirujuću konotaciju', dodaje.
"Ratna stradanja iz 1990-ih, okupacija dijela hrvatskog teritorija i postojanje paradržavne Republike Srpske Krajine neupitne su povijesne činjenice. Međutim, činjenica da je jedna paradržavna tvorevina prisvojila određeni povijesni pojam ne može značiti da taj pojam nakon njezina nestanka treba promatrati isključivo kroz iskustvo okupacije.
Kad bismo slijedili takvu logiku, tada bi svako hrvatsko zemljopisno ili povijesno ime koje je neki okupator u određenom trenutku upotrijebio za vlastitu političku ili administrativnu tvorevinu moglo postati sumnjivo ili uznemirujuće.
Sretna je onda okolnost da se srpska paradržava nije zvala, primjerice, 'Republika Srpska Dalmacija', jer bi po toj logici i samo ime Dalmacije danas moglo biti proglašeno pojmom s 'negativnom i uznemirujućom konotacijom'", zaključio je Radonić.
Dodajmo i da je Radonić autor četiriju povijesnih knjiga te većeg broja stručnih i znanstvenih radova, dokumentarnih izložbi i drugih historiografskih projekata čiji su ciljevi znanstveno istraživanje i popularizacija povijesti Vrgorske krajine, kao i očuvanje njezine kulturne baštine i lokalnog identiteta. Laureat je historiografske nagrade „Vjekoslav Klaić“ za popularizaciju povijesti te Nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u području društvenih znanosti.
Pjevačica je priznala krivnju pa nije završila u zatvoru
Inače, Spajić je na sudskom ispitivanju prvo izjavila da se ne smatra krivom za remećenje javnog reda i mira. Potvrdila je da je boravila kod prijatelja u Kaštelu Žegarskom i da je objavila snimku pjesme, ali je rekla da nije smatrala da time narušava suživot građana.
Kasnije je tijekom ročišta promijenila iskaz.
"Morala sam se bolje informirati o tome što hrvatskom narodu znači riječ Krajina. Očito ih podsjeća na paravojne formacije za vrijeme rata, a ja na sve to gledam malo drugačije. Žao mi je što je sve tako ispalo. Ubuduće ću voditi računa o ovim stvarima i obećavam da ću ovaj videozapis odmah ukloniti kako više ne bih uznemiravala hrvatske građane", rekla je Spajić.
Na kraju je priznala krivnju. "Ako sam tekstom te pjesme zaista povrijedila osjećaje hrvatskih građana, ispričavam se i snosim svu odgovornost. Smatram se krivom za taj prekršaj i upućujem ispriku hrvatskom narodu", izjavila je.
Sud je zaključio da je Spajić priznala oba prekršaja. Sud je kao olakotne okolnosti uzeo u obzir njezino priznanje, žaljenje, ispriku i obećanje da će ukloniti snimku. Zbog toga je ocijenio da izvršenje zatvorske kazne nije nužno za postizanje svrhe kažnjavanja te joj je izrekao uvjetnu osudu.