NJEMAČKA ministrica obrane Ursula von der Leyen je nakon nedavnog trodnevnog summita u Bruxellesu neočekivano postala kandidatkinja za novu predsjednicu Europske komisije. Sada pokušava dobiti podršku Europskog parlamenta za svoje imenovanje, a Index je u posjedu njenog pisma na osam stranica upućenog frakciji Socijalista i demokrata (S&D) koje zapravo otkriva program Von der Leyen za vođenje Europske komisije.

Nominacija Ursule von der Leyen došla je nakon brojnih peripetija i preokreta koji su započeli propašću kandidature Manfreda Webera, koji je na europskim izborima bio spitzenkandidat Europske pučke stranke (EPP). Nakon Webera za predsjednika EK predložen je spitzenkandidat socijaldemokrata Frans Timmermans, kojeg su, pak, srušile istočne članice EU-a, među kojima i Hrvatska, jer im nije odgovaralo što on inzistira na vladavini prava. Von der Leyen je predložena kao kompromisna kandidatkinja, koja istovremeno predstavlja veliku pobjedu za lobističke sposobnosti francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, ali i njemačke kancelarke Angele Merkel. Macron se može pohvaliti kandidatkinjom koja, poput njega, želi veću integraciju članica EU-a, a Merkel time što je netko iz Njemačke na čelu EK nakon više od pola stoljeća.

Prioritet je klimatska politika

No Von der Leyen sada pred sobom ima velik izazov pridobivanja većine u Europskom parlamentu za svoj mandat te mora dobiti podršku EPP-a, S&D-a i liberalne frakcije. Najveći izazov svakako predstavlja socijaldemokratska frakcija, između ostalog, zato što njemački SPD nije oduševljen idejom da Von der Leyen postane šefica Europske komisije iako je s njom u koalicijskoj vladi u Njemačkoj.

Pismo koje je Von der Leyen poslala frakciji socijaldemokrata u Europskom parlamentu započinje standardnim zahvalama i komplimentima, no potom kandidatkinja za šeficu EK kreće navoditi konkretne politike za koje će se zalagati ako bude izabrana na čelo de facto vlade Europske unije.

Von der Leyen je svoje političke ideje za mandat sljedeće Komisije prezentirala u nekoliko tematskih skupina: klimatska politika, napredak EU-a, socijalna politika, vladavina zakona, migracije, trgovinska politika, proširenje, uključivanje Europljana, demokratizacija EU-a i odnosi s Velikom Britanijom.

Klimatska politika je velik prioritet Ursule von der Leyen, koja kaže da namjerava u prvih sto dana mandata svoje Komisije progurati zakon da Europa do 2050. postane “klimatsko neutralan kontinent”, tj. da prestane pridonositi globalnom zatopljenju. Želi smanjiti emisije ugljikova dioksida za 50 posto do 2030. godine i nadmašiti dosadašnje klimatske ciljeve EU-a. Namjerava uvesti i poreze koji bi se plaćali zbog emisije ugljikova dioksida te transformirati Europsku banku za obnovu i razvoj (EBRD) u “klimatsku banku”, tj. onu koja će podržavati investicije i projekte koji ispunjavaju kriterije održivosti. 

Osiguranje za nezaposlene

Kada je riječ o napretku EU-a, Von der Leyen naglašava da je potrebno stvoriti radna mjesta za mlade te da će biti iznimno fleksibilna kada je riječ o odredbama Pakta o stabilnosti i rastu kojim se predviđa da sve članice eurozone nemaju veći proračunski deficit od 3 posto. Želi i stvoriti Proračunski instrument za konvergenciju i kompetitivnost, odnosno mehanizam koji će pomagati članicama da ostvaruju gospodarski rast.

Predložit će i uvođenje europskog osiguranja za nezaposlene, čiji je cilj “zaštititi naše građane i smanjiti pritisak na naše članice tijekom perioda vanjskih šokova”. Drugim riječima, EU bi mogao dobiti novi veliki socijalni program za sve nezaposlene. Von der Leyen ističe da se ekonomska i socijalna politika EU-a ubuduće moraju bolje koordinirati pa će zato u proces Europskog semestra - kada Komisija radi ekonomske analize članica - uključiti kriterije UN-a za održivi razvoj.

Želi zakonom uvesti minimalnu plaću u sve članice EU-a

Von der Leyen ima naročito ambiciozan socijalni program te ističe da želi uvesti Europsku garanciju za djecu, čime će se osigurati da sva djeca u EU koja žive u riziku od siromaštva mogu ostvariti svoja osnovna prava. Nadalje, želi zakonski uvesti minimalnu plaću u sve članice EU-a koja bi trebala omogućiti “pristojan život radnicima u zemlji Unije u kojoj žive”, kao i povećati proračun za smanjenje nezaposlenosti mladih. Uz to, najavljuje se implementiranje rodne ravnopravnosti, uvođenje kvota za uprave tvrtki te veća borba protiv nasilja nad ženama u skladu s Istanbulskom konvencijom, koju Von der Leyen izrijekom spominje kao temelj takve politike. Zaključno, oporezivanje velikih tech kompanija moguća predsjednica EK proglašava svojim političkim prioritetom, ali i najavljuje borbu za to da se u EU uvede zajednički temelj oporezivanja korporacija. 

Što se tiče vladavine zakona, Von der Leyen želi uvesti novi mehanizam koji bi kontrolirao ovu tematiku na nivou cijele Unije, te još veći upliv Europskog parlamenta. To se teško može svidjeti članicama poput Poljske, Mađarske i Hrvatske koje su izrazito protiv toga da se pitanje vladavine zakona u njima bilo kako povezuje s europskom razinom. 

Nova migrantska politika

Po pitanju migracija, Von der Leyen je za “novi početak” i reformu dablinskih pravila, po kojima članica EU-a u koju migranti prvo uđu ima svu odgovornost za njih. Time su na udaru članice Unije koje su na rubovima, poput Italije, Španjolske, Grčke i Hrvatske. Zalaže se i za jačanje Frontexa, koji bi do 2024. trebao imati 10 tisuća ljudi, tri godine prije dosad zadanog roka. Zagovara i da se tematici spašavanja migranata na moru pristupi na “održiv način” te da se poboljšaju procesi legalnih migracija.

Kada je riječ o tematici međunarodne trgovine, znakovito je da Von der Leyen više ne ističe “free trade” odnosno “slobodnu trgovinu” kao svoj prioritet, nego koristi frazu “open and fair trade” odnosno “otvorenu i fer trgovinu”. Naglašava da je potrebno trgovinskim ugovorima pristupati “s većom odgovornošću”.

Šturo o proširenju Europske unije

U vezi s proširenjem Europske unije Ursula von der Leyen je, pak, prilično neodređena pa spominje kako želi “reafirmirati europsku perspektivu zapadnog Balkana” te otvoriti pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, ali ništa konkretnije od toga.

Von der Leyen ima neke zanimljive ideje o tematici uključivanja Europljana u odlučivanje i demokratizaciji EU-a. Predlaže da se 2020. organizira dvogodišnja Konferencija o budućnosti Europe koja će okupiti građane Europske unije, s naglaskom na mlade i s jasnim ciljevima rada za osmišljavanje budućih politika Unije koje bi potom Komisija pretvorila u zakone i direktive. Podržava i veće ovlasti Europskog parlamenta, primjerice, da EP ubuduće ima zakonodavnu inicijativu na koju Komisija mora odgovoriti konkretnim prijedlogom. 

Transnacionalne liste za sljedeće europske izbore?

Znakovito je i da Von der Leyen ne odustaje od koncepta spitzenkandidata - iako je nominirana baš mimo tog koncepta - te da želi promovirati transnacionalne liste za Europski parlament, što znači da bi se u svim članicama EU-a glasalo za jedinstvene liste političkih obitelji poput EPP-a ili Socijalista i demokrata, a ne da se kao dosad glasa za nacionalne liste u svakoj članici.

U svakom slučaju, čini se da Ursula von der Leyen obećava jedan izrazito lijevi program za svoj mandat na čelu Europske komisije. Naravno, riječ je o pismu upućenom frakciji Socijalista i demokrata, ali ako bi ostvarila samo dio obećanog, to bi značilo ostvarivanje mnogih političkih ideja liberala i ljevičara iz kampanje za Europski parlament. 

Pismo Ursule von der Leyen by Index.hr on Scribd