PREMIJER Andrej Plenković izjavio je u Bruxellesu da prije izbora za Europski parlament u svibnju sljedeće godine nije realno očekivati neki iskorak u pogledu daljnjeg proširenja Europske unije i da bi se prva prigoda za to mogla ukazati za vrijeme hrvatskog predsjedanja u prvoj polovici 2020.

"Prije europskih izbora nije uopće realno da dođe do bilo kakvog krupnijeg iskoraka, ali nakon toga, za vrijeme našeg predsjedništva, mislim da će biti prva šansa za novi iskorak", rekao je Plenković novinarima po završetku summita EU-a. 

"Bit će to izazovno predsjedanje"

Hrvatska je već ranije najavila da će organizirati summit posvećen proširenju tijekom svoga predsjedanja Vijećem EU-a. Plenković je rekao da će to biti u Europskom tjednu, u svibnju 2020.

"Želimo malo simbolike - Europski tjedan, 20. obljetnica Zagrebačkog summita. Imat ćemo novi Europski parlament, novu Komisiju, novog predsjednika Europskog vijeća. Nadam se da će do tada biti finaliziran višegodišnji financijski okvir i ako se uspije riješiti paket zakona o azilu, mogla bi se otvoriti tema proširenja. Ali, moguće da sve to ostane na stolu i dočeka nas. Bit će to dosta izazovno predsjedanje, to je sad sasvim jasno", rekao je Plenković.

Plenković se na rubu summita sastao s finskim premijerom Juhom Sipilom i rumunjskim predsjednikom Klausom Iohannisom. Rumunjska, Finska i Hrvatska predsjedavat će Vijećem EU-a i one čine predsjednički trio. Rekao je da zbog europskih izbora Rumunji ne mogu ništa napraviti po pitanju proširenja, a da Finska ima izbore u travnju te da će ona tijekom predsjedanja biti zaokupljena pregovorima o Višegodišnjem proračunskom okviru.

Govorio i o proračunskim sredstvima

Prosinački summit EU-a završen je sastankom o eurozoni čelnika 27 zemalja članica. Čelnici su podržali reformu eurozone koju su ranije dogovorili ministri financija.
Ta reforma predviđa davanje novih ovlasti Europskom stabilizacijskom mehanizmu, fondu za financijsko spašavanje zemalja eurozone. 

Ministri financija su od čelnika zatražili smjernice za uspostavu proračuna eurozone, što je prilično sporna tema. Čelnici su naglasili da će o veličini toga proračuna odlučiti kasnije, ali da on mora biti dio šireg proračuna EU-a. 

Premijer Plenković je rekao da je na njegovu inicijativu prihvaćeno da i one zemlje koje su u Europskom tečajnom mehanizmu budu uključene u pregovore o tim proračunskim instrumentima.

"Hrvatska nastoji u sljedećih godinu i pol dana postati dio Europskog tečajnog mehanizma tako da sudjeluje u pripremi tih proračunskih instrumenata", rekao je Plenković.